To što je Hrvatska uvela euro i ušla u euro područje ne znači da će joj automatski prosječna plaća uhvatiti prosjek tog područja. Bilo bi to više nego dobro, jer trenutno hrvatska prosječna neto plaća za samca od 866 eura za 2021. godinu, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, iznosi svega 37 posto od prosjeka eurozone od 2333 eura.
Nešto bolje Hrvatska stoji u usporedbi s prosječnom plaćom cijele Europske unije pa njezin prosjek doseže koliko i 42 posto prosječne neto plaće za samca u Uniji od 2080 eura. Jedna prosječna plaća Talijana od 1918 eura iznosi koliko dvije hrvatske prosječne plaće, a u jednu austrijsku prosječnu buštu stanu čak tri hrvatske prosječne plaće.
Plaća ima svakakvih, manjih i većih od prosjeka, minimalnih i onih što se broje u desecima tisuća, ali i onih koje su godinama betonirane na isti iznos. Onaj komu su ruže cvale s kunama, nastavit će tako živjeti i s eurima, a onaj tko je jedva krpio kraj s krajem i dalje će prakticirati tu vještinu s eurima nastojeći s malo sredstava zakrpati što više troškova koji iz mjeseca u mjesec rastu kao ludi s rastom cijena hrane.
Jednostavna računica
Onaj kome se plaća nije mijenjala proteklih godina, pa primjerice, zarađuje 7000 kuna, u listopadu 2016. godine imao je plaću koja je 24 posto bila veća od tadašnje prosječne plaće od 5642 kune. Dok je proteklih godina prosječna plaća rasla, smanjivala se i razlika između tih 7000 kuna i prosječne plaće pa je u listopadu 2019. iznosila svega 2,7 posto, a onda je 7000 kuna plaće potonulo ispod razine prosjeka.
Tako je prema posljednjim dostupnim statističkim podacima prosječna plaća u listopadu prošle godine iznosila 7745 kuna pa je tako osoba kojoj je plaća proteklih godina zacementirana na 7000 kuna primila 9,6 posto manje od tog prosjeka.
Da je ta plaća od 7000 kuna rasla od 2016. do danas i pri tom cijelo vrijeme zadržala odnos prema prosječnoj plaći iz 2016. kada je bila 24 posto veća od prosjeka, danas bi trebala iznositi 9604 kune. To se nije dogodilo pa je tako ovaj radnik od natprosječno plaćenog koji je možda mogao i nešto uštedjeti u 2016., danas skliznuo u razred ispodprosječnih plaćenih radnika.
Dodajte tome inflaciju i jasno je da štednju može prekrižiti jer se bavi preživljavanjem.
Što bi tek rekao onaj s plaćom od 5000 kuna kojem se godinama nije povećala plaća? On je 2016. imao buštu 11,4 posto ispod tadašnje prosječne plaće, a danas njegova plaća od 5000 kuna zaostaje za prosječnom plaćom čak 36 posto.
Na dnu Europske unije
Da je proteklih godina njegova plaća rasla toliko da bude na razini odnosa s prosječnom plaćom iz 2016., da za njom zaostaje 11,4 posto, trebala bi iznositi 6862 kune. Njemu uvođenje eura neće ništa promijeniti, sve dok mu se plaća ne poveća i ne oslobodi betona u kojem je godinama.
Prosječne plaće u eurima u usporedbi s hrvatskim prosjekom od 1027,9 eura koliko iznosi prosječna plaća od 7745 kuna, nije iznos koji Hrvatsku može odlijepiti od skupine zemalja koje su na dnu Europske unije. Prema podacima Eurostata neto plaća samca preklani je u prosjeku u Europskoj uniji iznosila 2080 eura, a u eurozoni 2333 eura, a hrvatski tadašnji prosjek od 866 eura veći je od prosjeka za tri zemlje: Mađarsku 834 eura, Rumunjsku sa 796 eura i Bugarsku sa 606 eura.
Od 2016. do kraja pretprošle godine, bugarska je prosječna plaća narasla 55 posto, a hrvatska 23 posto.
Najveći prosjek od 3744 eura mjesečne neto plaće za samca europski statističari bilježe za Luksemburg, slijedi Danska s 3273 eura, a treća je Irska s mjesečnom neto plaćom za samca od 3142 eura. Austrija je visinom prosječne plaće od 2818 eura za samca sedma u Europskoj uniji, a slijedi je Njemačka s 2737 eura. Grčka prosječna neto plaća za samca iznosi 1260 eura, slovenska 1217 eura, a češka 1153 eura.
Dok su plaćama u 2016. zaostajale za hrvatskim prosjekom, Letonija i Litva preklani su imale veće prosječne mjesečne neto plaće što su za samce iznosile 936, odnosno 983 eura, a u proteklih šest godina porasle su za 56, odnosno 63 posto.