Stopa bruto zamjene - prva bruto mirovina u odnosu na posljednju bruto plaću – past će s 39 posto u 2018. na 35 posto u 2045. ako se usvoji prijedlog mirovinske reforme Ministarstva rada.
Upozorio je to Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta, u svom novom znanstvenom radu: "Mišljenje o prijedlogu mirovinske reforme i rješavanju problema nižih mirovina umirovljenika osiguranih u oba obvezna mirovinska stupa".
Nestić je član radne grupe za reformu mirovinskog sustava pri Ministarstvu rada, a njegov rad sadrži dugoročne projekcije budućih kretanja mirovina i procjenu troškova predloženih reformskih opcija, te nudi druge opcije u odnosu na prijedloge Ministarstva rada.
Podsjetimo, Ministarstvo predlaže da se pitanje nižih mirovina umirovljenika osiguranih u oba obvezna stupa “riješi” omogućavanjem izbora u trenutku umirovljenja između pripadajuće mješovite mirovine i mirovine koja bi im pripala da su bili osigurani samo u prvom stupu. Taj prijedlog kaže da ako budući umirovljenici izaberu mješovitu mirovinu iz prvog i drugog stupa, onda u skladu s postojećim zakonskim rješenjima nemaju pravo na dodatak od 27 posto na dio mirovine iz prvog stupa.
Ako izaberu mirovinu pod istim uvjetima kao osiguranici isključivo prvog stupa, tada ti uvjeti uključuju i pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto na cijelu mirovinu. No, u tom slučaju nemaju pravo na dio mirovine iz drugog stupa, a svoju mirovinsku štednju u drugom stupu u trenutku umirovljenja moraju prenijeti u državni proračun.
Nestić odmah na početku svog rada tvrdi kako se tim prijedlogom "gubi smisao postojanja drugog mirovinskog stupa". Dapače, njegovi izračuni pokazuju da će se "uz ovakav prijedlog primjerenost mirovina nastaviti smanjivati u budućnosti", te da "postoje značajni troškovi provedbe koji se prebacuju na buduće generacije, što je neodgovorno s obzirom na demografske i migracijske trendove".
Projekcije, tvrdi Nestić, jasno pokazuju da će se uz reformu koju predlaže Ministarstvo nastaviti trend smanjivanja omjera zamjene (omjer prve mirovine i posljednje plaće), odnosno trend smanjivanja primjerenosti mirovina u Hrvatskoj.
"Prema izračunu za izabranu hipotetsku osobu udio mirovine u bruto plaći past će s 39 posto u 2019. na 35 posto u 2045. Alternativni prijedlog proširenja dodatka od 27 posto i na osiguranike drugog stupa stabilizirao bi stupanj primjerenosti mirovina u budućnosti. Omjer zamjene za mješovite mirovine nakon primjene dodatka ostao bi prilično stabilan, pri čemu bi se dio mirovine iz prvog stupa smanjivao, a dio iz drugog stupa povećavao zbog dužeg razdoblja štednje u drugom stupu i prinosa na tržištu kapitala. Smatram da je stabilizacija stupnja adekvatnosti mirovina jedan od ključnih razloga zašto treba ustrajati na isplati mješovitih mirovina", ističe Nestić.
Uz to, navodi Nestić, za one s najnižim mirovinama može se uvesti isplata posebnog korektivnog dijela mirovine, čime bi najvećem broju osoba s niskim plaćama (ispod 75 posto prosječne plaće) bilo omogućeno da njihova ukupna dvostupna mirovina ne padne ispod mirovine koju dobivaju usporedive osobe osigurane samo u prvom stupu.
"Hipotetska osoba" koja Nestiću služi za analizu jest muškarac koji u 2018. odlazi u mirovinu sa 65 godina starosti i s 40 godina staža tijekom kojeg je primao prosječnu hrvatsku plaću.
U slučaju da je izabrao "jednostupno" osiguranje i nastavio raditi još 16 godina, mirovina ovog hipotetskog umirovljenika iznosila bi 3245 kuna. U tom iznosu, za staž prije reforme zaslužio je 1533 kune, a za staž nakon reforme 1022 kune. No, zbog dodatka od 27 posto na dio mirovine iz prvog stupa njegova mirovina za staž prije reforme iznosi 1947 kuna, a za staž nakon reforme 1298 kuna, ili ukupno 3245 kuna.
U slučaju da je izabrao "dvostupno" osiguranje, mirovina bi iznosila ukupno 2670 kuna i u odnosu na "jednostupnu" mirovinu njegova mješovita mirovina bila bi 575 kuna manja.
- Nadam se da će se predložene mjere još jednom ozbiljno propitati i zaključiti kako se odgovori na sadašnji problem razlika u mirovinama za različite generacije umirovljenika trebaju potražiti uz bitno drugačija rješenja u uvjetima nepovoljnih demografskih i migracijskih kretanja - poručio je Nestić.
34
posto bio bi udio mirovine u bruto plaći 2045. godine ako se usvoji prijedlog ministarstva (sada oznosi 39 posto)
Predložene mjere treba ozbiljno propitati i nadam se da će se zaključiti kako odgovore na sadašnji problem razlika u mirovinama za različite generacije treba potražiti uz bitno drugačija rješenja - ističe Nestić