Dr. sc. Marija Parčinu, kliničkog mikrobiologa i epidemiologa rodom iz Kaštela, koji je voditelj mikrobiološke dijagnostike Sveučilišne bolnice u Bonnu, upitali smo da nam prokomentira aktualnu situaciju oko rasta broja zaraženih u mnogim europskim državama, kao i prijepore oko cjepiva AstraZeneca, o kojemu će se ovaj tjedan izjasniti i Europska agencija za lijekove nakon što prouči sve prikupljene informacije o prijavljenim nuspojavama.
Švedska je posljednja u nizu od 18 zemalja koje su iz predostrožnosti zaustavile cijepljenje AstraZenecom, ali ne i Hrvatska, da li bi i ona trebala?
- Moj stav je da je AstraZeneca jedno od boljih cjepiva. Kad se radi masovno cijepljenje, kao što je sad slučaj, puno stvari je pod povećalom, a što nije bio slučaj kad su se radile studije koje su bile nužne da cjepiva dođu na tržište – kaže dr. Parčina.
- Od tih studija se tražilo da se utvrdi određena sigurnost pacijenata, da utvrde što se daje, pomaže li ili ne, je li se osoba razboljela ili ne, traže se glavni ishodi, sprječavanje smrtnosti i teških ishoda bolesti. S obzirom da se radi o novim tehnologijama proizvodnje, studije raznih instituta i stručnjaka su bile usmjerena na sigurnost pacijenata, da se ne desi da se nešto proizvede i upakira, a da pacijent ipak dobije infekciju, da se zarazi ili da u sadržaj stavite neke stvari koje će izazvati anafilaktičke šokove kod ljudi.
Studije su napravljene na ograničenom broju ljudi, recimo na 40.000, jer na milijunima vam nitko neće financirati. U Njemačkoj je do sada cijepljeno 1,6 milijuna ljudi, naravno da ćemo naći stvari koje bi vremenski mogle korelirati s cjepivom i sad je pitanje: kakva je uzročno-posljedična veza toga i cjepiva?
Ako idete u dubinu, "dva kata niže", uvijek ćete naći uzročno posljedičnu vezu. Uvijek! I moramo ostati svjesni na kojoj dubini tražimo tu vezu. Ako čovjek padne i ozljedi se, naravno da će slomiti nogu – uzročno posljedična veza je pad. Ako je čovjek cijepljen i umro od tromboze, moram vidjeti uzročno posljedičnu vezu – da li je imao tu trombozu prije? Ja vjerujem da će u puno slučajeva iz povijesti bolesti i medicinske dokumentacije potvrditi da su te osobe bile sklone trombozi i prije. O.k., može se postaviti pitanje - zašto smo ih cijepili? Jesmo li to mogli izbjeći?
Da se nisu cijepile i dobile težu infekciju, velika vjerojatnost bi bila da bi reagirale na isti način. Prema dosadašnjim brojevima, većina lijekova novije generacija na tržištu imaju veći rizik od trombo-embolijskih incidenata od vektorskog DNA cjepiva proizvođača AstraZeneca.
Sigurnosni odbor EMA-e u saziva izvanrednu sjednicu u četvrtak 18. ožujka, kako bi izvukao zaključak iz prikupljenih informacija i predložio druge mjere, od toga se sad puno očekuje.
- Tako je, nama nije javno rečeno koliko je ovih sedam posljednjih slučajeva tromboze nakon cijepljenja AstraZenecom u Njemačkoj bilo okidač da Nijemci zaustave cijepljenje i da se ide u novo razmatranje. Od ovih sedam, troje je umrlo. U nekoliko slučajeva je dijagnosticirana sinusna tromboza, tromboza vena mozga, a to je čudan aspekt. Ona, naime, nastaje kod trauma glave, trauma baze lubanje i kod infekcija. Dubinska venska tromboza je dokazana u 15 slučajeva, a u 22 slučaja plućna embolija, kad trombovi dođu do pluća i začepe plućne žile.
A u cijeloj Europi je cijepljeno 17 milijuna ljudi. Na taj broj, kad usporedite statistiku pojavnosti jednoga i drugoga u populaciji, to je statistički ispod normalne pojavnosti. Što je jako važno, puno država ima strategiju cijepljenja starijih ljudi, kod kojih su pojave toga još učestalije nego što se sad događa nakon AstraZenecinog cjepiva.
Brine li vas porast broja zaraženih i novi sojevi virusa?
- Brine me definitivno porast broja zaraženih u Njemačkoj, ali i u više država. Novi soj nadvladava stari. Ako zamislite da virus izgleda kao kugla i da može imati "cvjetove", proteine "šiljka", od kojih su neki "procvjetali" a neki nisu, kod mutiranih virusa puno više ih "procvjeta", kuglica je puno više prijemčiva za stanicu – e to je vanjska osobina mutanta. On je sposobniji "raditi", može se lakše uključiti na receptor na stanicu, ući unutra i stanicu inficirati. Ali zasad nema dokaza da izaziva težu kliničku sliku.
Doći ćemo dakle u fazu da će mutanti prevladati potpuno stari, tzv. divlji tip i jedino je bitno da nas cjepivo od njega štiti. E pitanje je koje cjepivo, odnosno koja cijepna poruka? Jer, o njoj pričamo, ona se nalazi u cjepivu i ona ima kod. Ona govori vašoj stanici što mora proizvesti, ona to napravi, pa na osnovu toga naše tijelo to prepoznaje kao nešto što nije naše, na što će proizvesti protutijela. Određene receptore, određenih stanica koje će biti u stanju to uvijek prepoznati.
Cijepne poruke dijele se na dvije grupe: Pfizerovu i svih ostalih proizvođača. Pfizer ima cijepnu poruku relativno malu i kratku. Ona kaže "izgradi mi imunost na vršak proteina šiljka". Znači, izgradi mi imunost samo na kamen koji s nalazi na vršku cijelog brda.
A cjepiva kao što su Moderna, AstraZeneca, Johnson & Johnson, Sputnik – oni imaju cijeli protein "šiljka" kao poruku. Potencijalno, prvo cjepivo koje će možda zakazati, hipotetski, je Pfizerovo.
A vi ste cijepili upravo njime, hoćete li drugi put odabrati neko drugo?
- Tako je, strategija jedne države ne smije biti cijepljenje samo jednim cjepivom. Ja kao osoba cijepljena Pfizerom, ako on zakaže, bit ću sretan što su oko mene ljudi cijepljeni i AstraZenecom i Modernom i drugim cjepivima. To je ekstremno važno - što više različitih cjepiva koja su dostupna i sigurna i da cijepiti se njima.
Usprkos epidemiji i ograničenjima, često ste kod kuće, u Hrvatskoj.
- Automobilom dolazim svaka dva tjedna. Započinjemo jednu studiju s kolegama iz Novog Sada, počinjemo prikupljati uzorke krvi cijepljenih ljudi, nakon prvog i nakon drugog cijepljenja, i gledamo razvoj imuniteta. Zanimaju nas uzorci koji nisu Europi dostupni, ljudi cijepljenih Sputnikom, Sinovacom i drugom kineskim cjepivima koja su dostupna u Srbiji. Mi ovdje u Njemačkoj imamo dostupne uzorke ljudi koji su cijepljeni prvom i dugom dozom Pfizera i Moderne, AstraZenece na žalost, imamo samo donirano 20 uzoraka nakon druge doze cjepiva. Sada bi željeli vidjeti koje su dinamike razvoja protutijela kod Sputnika i Sinovaca, da možemo ispitati da li određene mutacije virusa djeluju i dalje negativno na imunološki sustav. Da li na neki način izbjegavaju imunološki odgovor, jer je to najvažnije - koliko će nas cjepivo uspjeti štititi.
'Turizam mora funcionirati, hotele moramo napuniti'
S porastom broja zaraženih u Hrvatskoj raste strepnja da li je pametna odluka ukidanje mjera i što će biti s turističkom sezonom. Kako vi na to gledate?
- Činjenica je da se mi moramo otvoriti, pitanje je samo kako to napraviti. Turizam mora funkcionirati, hotele moramo napuniti, to je činjenica. Pitanje je samo hoćemo li puniti hotele i ljudima davati doručak, hoćemo li imati takve higijenske mjere da moraju jesti u sobama? Hoćemo li imati otvorene restorane tijekom sezone ili nećemo? Samo one u baštama ili i zatvorene, uz pojačane mjere? To su pitanja koja ljudi iz politike zajedno sa strukom moraju vidjeti kako. Moramo sve što je infrastrukturno potrebno napraviti da se otvorimo.
Mislite da su trenutne odluke stožera ispravne, usprkos širenju bolesti?
- Nije pitanje je li dobar put, nego da se on mora napraviti. A je li dobar, pokazat će budućnost. Mora se odlučiti na jednu igru, a negativnu kontrolu nećete nikad moći napraviti. Ne možete pola države otvoriti, a pola zatvoriti, ili pola Splita otvoriti, a pola ne, pa usporediti što je bilo dobro, a što loše. To se ne može.