Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti. Stoga je od svih članova radne skupina koja je nedavno počela s radom zatražio da potpišu izjavu o povjerljivosti. Za njih je to potpuno opravdano i, kako ističe jedan od njih, “prijedlozi radne skupine su jedno, ali mjere za koje se Vlada na kraju odluči je ono što je moguće”.
Najveći pritisci kojima je trenutačno izložena radna skupina odnose se na turistički sektor, koji traži smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu i smještaju, kao i na zahtjeve političara i sindikata da se smanji oporezivanje dohotka i povećaju plaće. Kada je riječ o turizmu, kako ističe jedan ekonomist, neki djelatnici iz tog sektora zapravo su optužili PDV za podbačaj sezone. “Pritisak je vrlo jak i nisam siguran da će se Vlada tome oduprijeti”, kaže naš sugovornik, koji ne smatra da bi turizam trebao biti povlašteni sektor. No priznaje da je prilikom prošle reforme sektor malo nespretno razdvojen na one koji plaćaju povlaštenu stopu od 13 posto i one koji plaćaju opću stopu od 25 posto.
U škarama
Najveći broj ljudi ipak zaokuplja pitanje hoće li nove porezne izmjene donijeti povećanje plaća. Na njega je ministar financija do sada uglavnom odgovarao da je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka, da 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama porez na dohodak. Međutim, njegove posljednje izjave ipak idu više u smjeru dodatnog smanjenja poreza na dohodak. Kako je kazao ovih dana, fokus će biti “na pronalasku dodatnog prostora za porezno rasterećenje rada”, ističući da su najbolji efekt u dosadašnjim krugovima porezne reforme polučili porez na dohodak i porez na dobit. Dodao je također da, osim mjera koje imaju dugoročni efekt, postoje i one koje imaju instantni utjecaj, npr. poticaji poslodavcima koji su značili podizanje plaća radnicima. Prošlogodišnjim podizanjem neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, kazao je ministar, za 471 tisuću zaposlenika isplaćeno je 1,25 milijardi kuna. S obzirom na to da velik broj građana ipak ne plaća porez na dohodak, njima se ne može pomoći snižavanjem razreda i stopa poreza na dohodak, pa je vjerojatno da će se za njih naći neke druge mjere.
Međutim, činjenica jest su u proteklim krugovima snižavanja poreza bolje prolazili oni s najnižim i najvišim primanjima, dok su oni između malo manje profitirali. Zato je jedan od prijedloga da se sada smanji srednja stopa poreza na dohodak od 24 posto, kojom bi bio zahvaćen najveći broj zaposlenih, onih koji imaju bruto plaću iznad 8000 kuna.
Tako predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec predlaže da se, pored smanjenja stope PDV-a na hranu u ugostiteljstvu sa sadašnjih 25 na 13 posto, smanji i stopa poreza na dohodak s 24 na 18 posto.
- To bi značio veću neto plaću za oko 1,2 milijuna građana - kazao je Ranogajec nakon ovotjednog sastanka u Ministarstvu financija, čijim je čelnicima izložio prijedlog HOK-a. Pritom je ujedno zatražio da se i njihov predstavnik uključi u radnu skupinu za četvrti krug porezne reforme.
Iako se slaže s ministrom financija da po razini oporezivanja dohotka Hrvatska ne strši u odnosu na druge zemlje EU, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da, ako Vlada ipak želi ići u te promjene, najviše smisla doista ima smanjiti stopu od 24 posto.
Dvije milijarde
- Snižavanje te stope ima smisla jer je njome zahvaćena većina onih koji plaćaju porez na dohodak, premda bi više na ruku išla samcima i osobama s većim plaćama - kaže Nestić, koji očekuje da bi se u tom slučaju povećao osobni odbitak, na oko 4.000 kuna, da bi korist od poreznih promjena imao što širi krug. No podsjeća da bi takve promjene donijele problem lokalnim jedinicama, koje sada ubiru prihode od tog poreza. Gruba procjena govori da bi učinak mogao biti veći do dvije milijarde kuna. Ipak, činjenica je i to da su lokalne zajednice značajno povećale prihode i prošlu su godinu završile u suficitu, dobrim dijelom zahvaljujući rastu ekonomije, ali ministar financija nije baš bio sretan načinom na koji su trošile novac.
Vlado Brkanić, porezni stručnjak iz RRIF-a, pak smatra da bi smanjenje stope od 24 posto bilo tek “krpanje postojećeg sustava”. Njime bi poduzetnici dobili predah i ne bi morali povećavati cijene svojih usluga, a radnici bi dobili veće neto plaće. Dio toga vratio bi se kroz povećanu potrošnju i PDV. Međutim, Brkanić je skloniji malo radikalnijem rješenju. Ostavio bi stopu od 24 posto, ukinuo onu od 36 i uveo novu od 12 posto.
- Ako se želi svima povećati plaće, onda treba ukinuti drugi mirovinski stup. Onih pet posto što se za njega izdvaja dalo bi radnicima, a drugi bi se stup pretvorio u dobrovoljni - objašnjava Brkanić. S njegovim se radikalnim pristupom ne slaže Nestić, koji je posebno osjetljiv na problem niskih mirovina i velike izglede da dugo ostanu takvima. Stoga bi umjesto smanjenja stopa PDV-a, osobito one koje je već ozakonjena (od 1. siječnja opća se stopa smanjuje s 25 na 24 posto), novac radije usmjerio u sustav doprinosa, u povećano izdvajanje za drugi stup ili pak u zdravstveni sustav. Unatoč tome što je lani povećana s 15 na 16,5 posto, Nestić bi smanjio stopu doprinosa za zdravstvo, uz argument da se time nije ništa bitnije pomoglo zdravstvu, ali bi mu ipak preusmjerio dio novca od prihoda koji bi ostali od PDV-a.
Pet najvećih dilema u četvrtom krugu velike porezne reforme
1 Koje je glavne porezne promjene dosad provela Vlada Andreja Plenkovića?
Vlada je provela tri kruga poreznih promjena od 2017. do 2019., a najvažnije promjene odnosile su se na značajno smanjenje opterećenja poreza na dohodak, poreza na dobit te PDV-a na hranu i neke “osjetljive” robe i proizvode, poput električne energije, dječjih pelena i dječjih autosjedalica (na 13 posto). Uz to, po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezuju se svi lijekovi, i receptni i bezreceptni, te isporuka knjiga i novina koje izlaze dnevno, neovisno o obliku u kojem se isporučuju, dok se isporuka novina i časopisa koji izlaze periodično, neovisno o obliku u kojem se isporučuju, oporezuje po stopi od 13 posto. Jednako tako je poduzetnicima povećan prag za ulazak u sustav PDV-a s 230.000 na 300.000 kuna.
2 Hoće li premijer Andrej Plenković ovaj put održati predizborno obećanje HDZ-a o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto?
Prema dostupnim informacijama, predsjednik Vlade ostaje čvrsto pri tom stavu, iako bi ministar financija Zdravko Marić i većina ekonomskih stručnjaka radije da se odustane od tog obećanja kako bi se moglo još jače smanjiti opterećenje poreza na dohodak, proširiti međustopu PDV-a od 13 posto na još neke proizvode ili dodatno smanjiti porez na dobit.
3 Kakvo je stajalište koalicijskih partnera HDZ-a o mogućim poreznim promjenama?
Oni su uglavnom prvenstveno za smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit, ali ipak nisu javno izravno izlazili sa svojim zahtjevima jer čekaju najprije da im Ministarstvo financija i Vlada predstave prijedlog radne skupine i odluku Ministarstva financija i Vlade. Dosad su koalicijski partneri imali utjecaj na neke porezne promjene kojima su korigirali prvotne HDZ-ove prijedloge.
4 Hoće li ministar turizma Gari Cappelli podnijeti ostavku ako premijer ne prihvati njegov zahtjev za smanjivanje PDV-a na 13 posto za sve usluge u turizmu?
Ne, ministar turizma po “službenoj dužnosti” mora zahtijevati manji porez za svoj sektor, ali to dosad nije bio razlog za ostavke.
5 Hoće li se uvoditi porez na nekretnine, odnosno cjeloviti porez na imovinu?
Ne u ovom mandatu Vlade, iako Ministarstvo financija i resorna ministarstva polako rade na tehničkim pripremama za uvođenje tog poreza. (Frenki Laušić)