Doktor Marko Kulteša bori se za živote najteže oboljelih: "Kad se pacijenti na respiratoru probude, izgleda im kao da su ih izvanzemaljci oteli"

Doc. dr. sc. Marko Kutleša, pročelnik je Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu i voditelj tima koji se u aktualnoj epidemiji koronavirusa bori za život najteže oboljelih pacijenata.

O ulozi koju respiratori, osnovna oprema za liječenje najtežih oblika COVID-19, imaju u spašavanju pacijenata u razgovoru za Novi list je kazao:

- Respirator je potreban kad pluća ne mogu više dostaviti dovoljno kisika u krv jer su ispunjena tekućinom i upalom. Onda respirator to uspijeva. Kisik koji mi dišemo je možda 21 posto, a na respirator se može staviti 100 posto, dakle, dišete sam kisik. Može se i povećati tlakove tako da se pluća otvore, što čovjek ne može postići sam svojim disanjem koje radi na principu negativnog tlaka.

Ukupno pet posto pacijenata u prosjeku treba pomoć respiratora, a na njemu provedu najmanje 14 dana.

-  S tim pacijentima treba biti strpljiv. Ako netko završi na respiratoru, neće se brzo oporaviti. Često se čini da se pacijent može ekstubirati, ali treba biti vrlo oprezan, jer se pokazalo da je česta potreba za reintubacijom. Treba biti strpljiv, nikud se ne žuriti. Ako pacijent dobije visoku temperaturu i šok, ako mu padne tlak, definitivno treba razmišljati o tzv. citokinskoj oluji i dati terapiju u tom smjeru - kazao je ugledni liječnik za riječki Novi list .

Citokinska oluja je pretjerana reakcija imunološkog sustava, u ovom slučaju na koronavirus. Može li se to stanje liječiti?

- Ima lijekova koji se mogu dati, a imamo i filtere koji se mogu staviti da se citokine izvadi iz krvi.

ECMO uređaj dosad ste koristili samo kod jednog pacijenta. Zapravo, rijetki oboljeli od koronavirusa dođu na taj uređaj. Jesu li to posebno teški slučajevi, ili je kriterij drugi?

- To su posebno teški slučajevi. Većina oboljelih se može pomoću respiratora dosta dobro oksigenirati. ECMO uređaje smo više koristili kod gripe koja je bila drukčija bolest, pluća su bila puno manje popustljiva, teško ih je bilo propuhivati.

Citokinska oluja je pretjerana reakcija imunološkog sustava, u ovom slučaju na koronavirus. Može li se to stanje liječiti?

- Ima lijekova koji se mogu dati, a imamo i filtere koji se mogu staviti da se citokine izvadi iz krvi.

Što znači da su pluća popustljiva?

- To bi značilo koliko su na neki način mekana, koliko se mogu gibati. U slučaju oboljelih od koronavirusa dosta su mekana, onda ih se može dosta dobro ventilirati respiratorom.

Koliko je važno da se čovjek na vrijeme javi liječniku kad osjeti kratkoću daha? Je li rano liječenje važno za ishod?

- Ova bolest nije takva da će vam se stanje pogoršati u roku od nekoliko sati. To je bolest koja polako urušava. Kad osjetite da više kašljete, da teže dišete, javite se liječniku.

Koliko osoba koje se hospitaliziraju s takvim simptomima treba potporu disanja?

- Nekih 15 posto treba ih potporu kisikom, a oko pet posto i respiratorom. Važno je reći i da 80 posto ostalih ne treba ni jedno ni drugo.

Jesu li pacijenti koji moraju na respirator uplašeni, imaju li bolove?

- Svi oni primaju lijekove protiv bolova i lijekove da budu sedirani dok im se pluća ne počnu oporavljati. Onda ih se počne buditi, i to polako, ne naglo. Kad se razbude i budu u kontaktu, objasni im se što je bilo. Naravno da su oni svi izbezumljeni, jer smo svi mi unutra odjeveni potpuno u skafandere. Oni se jadni probude i izgleda im kao da su ih izvanzemaljci oteli. Tako da je to sigurno njima veliki stres, ali pokušavamo im objasniti, umiriti ih - kazao je cijenjeni liječnik objasnivši kako i na intenzivnoj pacijenti dobivaju antivirusni lijekovi, koji još nisu dokazane učinkovitosti, ali se pretpostavlja da bi mogli biti, trebaju se dati što ranije, u prvoj fazi bolesti. 

Cijeli razgovor možete pročitati http://OVDJE