Djecu nema tko učiti fiziku i matematiku: ‘Plaća od 6000 kuna vjerojatno im se ne čini dovoljnom nagradom za uloženi napor na studiju‘

Kako stvari stoje, djecu nam više neće imati tko podučavati fiziku i matematiku. Ravnatelji osnovnih i srednjih škola na teškim su mukama kad im na bolovanje odu predavači spomenutih dvaju predmeta jer znaju da adekvatnu, odnosno stručnu zamjenu na Zavodu za zapošljavanje neće uspjeti naći.

Potvrđuje nam to i Marita Guć, ravnateljica splitske osnovne škole “Manuš”.

- Koliko god se mi trudili, na koncu, i štrajkali, da se valoroizira trud i rad nastavničkog osoblja, to i dalje nije adekvatna stimulacija za sve one koji upisuju ove teške fakultete... Početna nastavnička plaća od otprilike 6000 kuna vjerojatno im se ne čini dovoljno značajnom nagradom za uloženi napor na studiju. Jako malo završenih srednjoškolaca i inače upisuje te zahtjevne studije, a većina ih vjerojatno nema ni motivacije za rad s djecom. U svakom slučaju, kad nam se dogodi da ostanemo bez učitelja ili profesora matematike i fizike, hvatamo se za glavu jer znamo što nas čeka. Do stručne zamjene u vidu magistara fizike ili matematike, sa završenim profesorskim smjerom, uglavnom ne možemo doći, pa onda uzimamo završene studente fizike, ali istraživačkog ili inženjerskog smjera, za koje u startu znamo da se u školi neće zadržati. Kad ni do njih ne možemo doći, onda angažiramo naše učitelje razredne nastave. Premda i oni, naravno, spadaju u tu tzv. nestručnu zamjenu, matematiku još i mogu predavati, ali s fizikom je ogroman problem jer za to nisu osposobljeni. U svakom slučaju, situacija je zbilja alarmantna, a konačne će posljedice snositi mladi naraštaji kod kojih će biti evidentan manjak vještine i znanja kad su u pitanju glavni školski predmeti - smatra ravnateljica Marita Guć.

Podaci koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) govore u prilog tvrdnjama naše sugovornice.

Izrazit nedostatak

- Na domaćem tržištu rada postoji izrazit nedostatak učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike i fizike. Prema procjenama na temelju ankete poslodavaca koju je proveo HZZ u 2019. godini, nedostajalo je 236 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike te 216 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike. Taj nedostatak je možda najizraženiji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj nedostaje 35 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike te 35 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike - objašnjavaju sa Zavoda.

U skladu sa svim navedenim, jasno je i da je broj registriranih nezaposlenih osoba spomenutih zanimanja izrazito nizak.

- Krajem siječnja 2020. godine na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je tek 29 nezaposlenih učitelja/učiteljica i profesora (nastavnika) matematike, te 13 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike. U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirane su, pak, četiri nezaposlene osobe u zanimanju učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike te tri osobe uz zanimanju učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike - ističu u HZZ-u.

Na posao sasvim sigurno dugo neće čekati ni Tomislav Danielov, student 1. godine fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Tomo je bio odličan učenik splitske Gimnazije “Vladimir Nazor” i zaljubljenik u prirodoslovne predmete, posebice fiziku.

Istraživački rad

- Upisao sam znanstveni, odnosno istraživački smjer na PMF-u. Pritom uopće nisam razmišljao o eventualnom poslu ili plaći. Nemam, naime, nikakvog afiniteta za pedagoški rad što, inače, nije čudno za nas “prirodnjake”. To je, po mom mišljenju, i jedan od glavnih razloga što na tržištu nema profesora fizike i matematike. Razmišljao sam i na način da mi je zbilja besmisleno završavati ovako težak studij da bih svoje znanje prenosio šačici onih koje to zbilja zanima, bilo u osnovnoj ili u srednjoj školi. Cilj mi je, naime, baviti se istraživačkim radom, bilo da ostanem na fakultetu ili da odem negdje drugdje. Studenti fizike na mom fakultetu zapošljavaju se i prije nego što diplomiraju - zovu ih iz NASA-e (američka civilna organizacija za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj op.a.), CERN-a (Europsko vijeće za nuklearna istraživanja op.a.) i drugih moćnih ustanova i institucija - kaže Tomislav.