Delta soj opasniji za djecu od dosadašnjih mutanata. Iz SAD-a stižu loše vijesti: sve više zaraženih mališana završava na respiratoru

Za razliku od prethodnih varijanti koronavirusa, koje su djecu više-manje zaobilazile ili su, u slučaju zaraze, izazivale posve bezazlene simptome, čini se da delta soj predstavlja puno veću opasnost za djecu i adolescente.

Američka akademija pedijatrije izvijestila je nedavno kako je broj djece i tinejdžera koji su se zarazili u SAD-u delta sojem povećan te da su klinički simptomi bolesti izraženiji. Nije to samo slučaj u SAD-u, i naši čitatelji svjedoče kako su im djeca imala težu kliničku sliku nego što su očekivali s obzirom na njihovu dob i odlično zdravstveno stanje.

– Moja kći tinejdžerica, inače zdrava kao dren, prošla je pravi pakao. Od zaraze koronavirusom prošlo je gotovo mjesec dana, a još osjeća malaksalost. I dalje je muči kašalj i bol u prsima. Prvih sedam dana i noći temperatura nije padala ispod 39 stupnjeva. Temperaturu nismo mogli skinuti ni antipireticima ni analgoantipireticima, stalno se morala tuširati u hladnoj vodi. Non-stop smo bili na telefonu s liječnicom ili Hitnom – ispričala nam je majka 16-godišnje djevojke iz Splita čiji su podaci poznati redakciji. Zaraza se uz to, kaže, proširila i na sve ostale mlađe članove u široj obitelji, dok stariji, koji su cijepljeni, nisu osjetili simptome.

Delta je ofenzivnija

Prof. dr. Goran Tešović, specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije i pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece zagrebačke zarazne Klinike "Dr. Fran Mihaljević", ističe kako je još prerano za donošenje zaključaka, no potvrđuje kako se već sad vidi da je delta varijanta zaraznija od prethodnih sojeva i da više djece obolijeva.

– Infekcija se lakše širi pa imamo više zaraženih i među djecom i mladima, a logično je da onda u tom većem broju oboljelih imamo i veći broj onih s ozbiljnijom kliničkom slikom. Gledajući prema podacima koji nam pristižu iz SAD-a, gdje dominira delta soj kao i kod nas, čini se da ovaj soj izaziva i nešto teže kliničke oblike i među djecom. Sve donedavno mi liječnici smo govorili kako je infekcija virusom SARS-Cov-2 relativno bezazlena za djecu, i bila je, ali izgleda da s ovim sojem više nije tako. Odnosno da delta varijanta može čak i kod prethodno zdrave djece izazvati ozbiljnu kliničku sliku – govori nam prof. dr. Tešović.

– Kao drugo – dodaje ugledni liječnik – tu je povezana i percepcija da delta soj možda češće potiče nastanak multisistemskog inflamatornog sindroma kod djece, koji je svojedobno uzrokovao smrt najmlađe žrtve korone, 10-godišnjeg dječaka.

"No, ponavljam, to su sve još preliminarni izvještaji i treba pričekati neko vrijeme da bi se stakla potpuna slika i prikupili svi podaci – objašnjava dr. Tešović.

Luka Gerlanc/Cropix

Također dodaje kako se kod njih u klinici liječilo jedno dijete na respiratoru.

– To ne smatram dramatičnim jer je u odnosu na odrasle to minimalan postotak, no nimalo bezazlene nisu informacije koje stižu iz SAD-a posljednjih nekoliko tjedana, a koje govore da imaju sve više djece s težim oblicima upale pluća koju moraju priključiti na mehaničku ventilaciju – ističe naš sugovornik.

Kad govorimo o kliničkoj slici oboljelih, dr. Tešović kaže da ovaj soj ne izaziva neke nove kliničke manifestacije, ali se čini da izaziva veći broj simptomatskih infekcija kod djece i adolescenata.

Maske u razredima

S obzirom na skorašnji početak školske godine i rast broja oboljelih, dječji infektolog smatra da učenici na nastavi u školama trebaju nositi maske.

– Vjerojatnost prijenosa infekcije ako nosite masku je manja, što je potvrdila većina istraživanja, jer je dominantan put prijenosa virusa infekcija respiratornim sekretima. Nošenje maski, dakle, ima smisla, kao što je dokazano da u smanjenju prijenosa virusa pomaže distanca. Maske neće biti nužno potrebne tamo gdje je moguće osigurati distancu između učenika – njegovo je mišljenje.

Što se tiče cijepljenja, očekuje da će vjerojatno brzo početi cijepljenje djece mlađe od 12 godina, no on je mišljenja kako je u ovom trenutku važnije cijepiti trećom dozom odrasle koji su cijepljeni među prvima, a čiji je imunitet kompromitiran.             

– Kod nas se o tome još puno ne govori jer imamo dosta necijepljenih prvom i drugom dozom, no mislim da moramo otvoriti i tu raspravu. Trećom dozom trebali bismo – uz imunokompromitirane osobe, te one starije s komorbiditetima, koje su drugu dozu dobile prije više od šest mjeseci – što prije cijepiti i zdravstveno osoblje koje je cijepljeno među prvima jer im je sad imunost mjerena koncentracijom protutijela u padu – zaključio je prof. Tešović.