Vjerojatno nigdje tako brzo kuna, dojučerašnja hrvatska službena valuta, nije otišla u povijest kao na – Tenerifima.
Tamo se u prvim danima ove godine, kada je Hrvatska službeno uvela euro za svoju valutu, 100 kuna moglo kupiti za 3 eura ili, kada se preračuna po još važećem omjeru, 22,6 kuna.
Ova neobična transakcija pošla je za rukom Senadu Bišćeviću, inženjeru iz Sanskog Mosta koji je početkom devedesetih živio u Splitu, a onda se preselio u Norvešku i tamo nastavio biznis, pa među ostalim sa svojom tvrtkom odradio sve što se tiče struje u tunelu Eysturoy na Farskim otocima, koji 200 metara ispod mora u dužini od 10.800 metara spaja otoke Streymoy i Eysturoy.
- Već 20 godina – govori nam Senad – kraj stare i početak nove godine provodim na Kanarima. Jedna od stvari koju ne propuštam dok sam tamo je i ulični sajam u glavnom gradu Santa Cruz de Tenerife. Svoje štandove imaju i ljudi koji se bave numizmatikom, a budući da se i sam njome pomalo bavim, obvezno bacim oko. Ovog puta, međutim, prvi sam put među izloženim kovanicama i papirnatim novčanicama ubrao i onu od 100 kuna. Uz nju je bila istaknuta i cijena od 3 eura.
- Prvo što mi je na pamet palo je da se radi o kakvoj kopiji, krivotvorini. Nije, jer sam sve pažljivo promotrio i opipao. Kada sam kupio prvu novčanicu, mladića koji je tu radio pitao sam ima li još kuna ponuditi. Nekoga je prvo nazvao i rekao da nema. Samoga ga je interesiralo zašto se toliko raspitujem i onda sam mu pojasnio da se radi o hrvatskoj valuti koja je još uvijek u uporabi, odnosno da se može zamijeniti za eure. I sam je provjerio na internetu i shvatio da se radi od 13,35 eura. Ipak se nije bunio, posao je posao – uz smijeh će Bišćević.
Interesantno je da je kuna bila izložena zajedno s nekadašnjim jugoslavenskim dinarima (apoen od 100 DIN iz 1978. godine s Meštrovićevim konjanikom) i bosanskih 50 dinara, na kojima je Stari most u Mostaru. Obje su novčanice bile nešto jeftinije od kune (po 2 eura). I njih je Senad "pazario".
Za Zlatka Višćevića, jednog od naših poznatijih numizmatičara i urednika portala numizmatika.net, ovakvo što nije neobično.
- Vjerojatno je taj španjolski trgovac i sam novčanicu od 100 kuna kupio jeftino, ne znajući da je valuta još uvijek u optjecaju. I ja sam u dosta prilika kupovao razne valute ispod nominalne vrijednosti. Trebate znati da se u svijetu numizmatike najviše cijene oni apoeni koji nisu bili u optjecaju, odnosno nisu prošli puno ruku. Takva "friška" novčanica zna vrijediti od 10 pa do čak 20 posto iznad svoje nominale. Nešto slično kao kada kupujete auto: potpuno novo dok je u salonu je, recimo, 40 tisuća eura, a čim ga izvezete na cestu i vozite tjedan dana, cijena drastično pada – pojašnjava ovaj vrsni poznavalac starog novca.
Po njemu, vrlo je nezahvalno prognozirati kakvu će numizmatičku vrijednost u bliskoj budućnosti imati upokojena hrvatska valuta.
- Što se tiče kovanica, uvijek su bile najtraženije one kovane svake druge godine u manjim količinama, poput 1 lipe iz 1995. godine. Kod novčanica radi se o onim, prvim tiskanim 1993., a koje su u optjecaju bile od 1994. godine. Kažem, možda novčanica od 1000 kuna za pet godina bude vrijedila tisuću eura, a možda ne. Tako vam je to u našem svijetu numizmatike – kaže Višćević.
Senada takve brige ne muče. On će svojih na brzinu zarađenih 77,4 kuna potrošiti već ovog ljeta s ekipom u svojim Vodicama. Dio tog društva je i legendarni Robert Prosinečki, dok je jednom Ivici dao u zadatak da mu nabavi startni paket hrvatskih eura u vrijednosti od 13,35 eura. Čisto da ima za svoju kolekciju.