Nakon što je predsjednik Udruge kapetana Hrvatske Branko Skorić objasnio kada bi brodovi trebali stići do splavi, cijela Hrvatska nestrpljivo i s velikom nadom čeka vijesti s Atlantika.
- Ja sam dobio informaciju od Sindikata pomoraca da se na udaljenosti od otprilike 65 nautičkih milja od mjesta potonuća nalazi neidetificirani objekt i da svi brodovi idu u tom smjeru. To vam je otprilike kao udaljenost od Šibenika do Paga - rekao je Skorić za N1 televiziju.
Prema njegovim procjenama očekuje se da "ćemo kroz negdje četiri do pet sati primiti vijest koja će nas sve obradovati."
A na pitanja kako izgleda potraga na Atlantiku za nestalim pomorcima, koji su obrasci korišteni i je li u traganju bilo grešaka i propusta za Morski.hr odgovara dipl. ing pomorskog prometa, i zapovjednik broda, te stručnjak u području traganja i spašavanja, Davor Alujević.
– Teško je na osnovi dostupnih podataka uopće odrediti tip obrasca odabrane potrage. Ali recimo da sam 99% siguran da se koristio onaj sa paralelnim stazama i zrakoplovom koji leti okomito na kurseve brodova u postroju. Same dužine “nogu” (kako mi kažemo u struci) tj. dužine plovidbe u Nm u istom kursu, teško je odrediti, i one su slobodna procjena OSC-a s obzirom na dostupne podatke.
Dakle, po uočavanju signalnih raketa, brodovi su se uputili put područja u kojem je približno određena pozicija ispaljivanja istih, i u tom relativnom malom prostoru su krenuli u zgusnutiju formaciju pretrage skupa sa, čini mi se zrakoplovom C130. Ukoliko je satelit uočio splav, na osnovu GPS pozicije i odmaka od otprilike 2h za zaprimanje snimke, radi se proračun “u hodu” tj. korekcija pozicije za prevladavajući smjer valova i struje – pretpostavka gdje će splav biti odnesena za ta 2h, plus naravno, vrijeme doplovljenja brodova do pozicije – objasnio je za Morski.hr dipl. ing pomorskog prometa Davor Alujević.
– Teško je reći jer ne znamo je li recimo prva splav otkrivena slučajno ili uz pomoć SART transpondera. Svakako, po njenom otkriću, većina snaga se uputila u područje gdje je ista pronađena. To je i logično. Gdje je odnijelo jednu, velika je šansa da će odnijeti i drugu ili druge.
Mislim da je operacija do sedmog dana i prekida vođena ok, po dostupnim informacijama. Problem je definitivno preuranjen prekid zbog činjenice da se splav nije pronašla.
Ne postoji idealan obrazac. Dapače, uvjeren sam da su kombinirali sve ove tijekom potrage. Ukoliko je potvrđeno da je zrakoplov Američke obalne straže sudjelovao/sudjeluje, oni će zasigurno koristiti i ovaj sofisticirani program u suradnji s ostalim snagama.
To vam govori koliko je teško iznositi procjene iz naše “pozicije”, pogotovo prateći točkice na Marine traffic programu ili sl. Puno je tu faktora. Ciklon koji je prošao “preko” njih, vrti kao centrifuga. Tako da se njegovim prolaskom splav vrati pod utjecaj prevladavajućih struja i vjetrova uobičajenih za područje. Uopće ne bi bilo nemoguće da se splav pod utjecajem ciklona udaljila, pa opet strujom naknadno vraćena oko početne pozicije.
Plus, gotovo sigurno su imali tzv. grid mrežu područja (kvadranata) po kojima su pretraživali. Ukoliko u jednom ne pronađu ništa, idu u drugi tako redom na ogromnom području. Ako u jednom od kvadranata grid-a ne uočite splav, proći ce puno vremena dok se vratite na isti kvadrant opet. Ako se uopće vratite.
Strašno je to složeno sve skupa. Zaista kao da tražite iglu u plastu sijena. Bilo bi zanimljivo vidjeti ukoliko nađu splav, koliko je udaljena i u kojem smjeru u odnosu na prvu pronađenu.
Ako je viđeno iz satelita splav, bez obzira na ishod priče, to je i definitivna potvrda da je odluka o prekidu bila – preuranjena, tj. da je ovih par dana izgubljeno dragocijeno vrijeme – ispričao je za Morski.hr dipl. ing pomorskog prometa, Davor Alujević.