Embargo na rusku naftu, koji se priprema u Europskoj uniji, ne bi nas trebao pogoditi nestašicama i vožnjama par-nepar. Naravno, ništa nije nemoguće, ali kako sada stoje stvari, nafte će biti, no po kojim cijenama, već je druga stvar. Jedno je sigurno: cijene nafte bit će visoke.
– Ako je istinito da su od embarga izuzete Mađarska i Slovačka, onda mi u Hrvatskoj nećemo imati problema s opskrbom naftom. To bi bio prvi put da vidim korist od toga da je Ina pod okupacijom MOL-a, budući da se u ovom slučaju radi o MOL-u, a ne radi se o Mađarskoj i Slovačkoj.
MOL je vlasnik dviju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, a mi od tamo sada dobivamo derivate, tako da bi nas to moglo spasiti od embarga, a na visoke cijene nafte nećemo moći utjecati, Rusi će koristiti priliku da podignu cijene – rekao nam je Davor Štern, energetski konzultant, nekadašnji ministar gospodarstva.
Zarada iz EU-u
Europska komisija u srijedu je odlučila uvesti potpuni embargo na uvoz ruske nafte u Europu. Prema planu Komisije, embargo na rusku naftu trajao bi pola godine, a do kraja godine za naftne derivate. Embargo bi trebao financijski oslabiti Rusiju i njezino ratovanje u Ukrajini.
Od početka rata u Ukrajini, Rusija je od fosilnih goriva zaradila 63 milijarde dolara, od čega joj zarada iz EU-a čini 44 milijarde eura, prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) iz Helsinkija. U ruskom izvozu fosilnih goriva u EU dolazi oko 30 posto izvoza ugljena, polovina kompletnog ruskog izvoza sirove nafte, 80 posto ruskog LNG-a, 70 posto naftnih derivata i 90 posto plina iz cjevovoda.
Embargo je dio prijedloga novog, šestog paketa sankcija protiv Rusije u kojem je isključivanje najveće ruske banke Sberbanka iz SWIFT-a, zabrana emitiranja trima ruskim medijima u EU-u i zabrana lobiranja za ruske kompanije.
Prof. dr. Igor Dekanić smatra da u Hrvatskoj ne bi trebalo biti nestašica jer se opskrbljuje uglavnom iz Italije.
– Nemam detaljni uvid u opskrbu, imaju ga opskrbljivači i ostale privatne kompanije koje posluju na hrvatskom tržištu. Otkud oni nabavljaju derivate, ne znam točno, ali logično mi je da je to Italija jer je pravilnik fiksiran prema cijenama s mediteranskih tržišta, a nama su najbliže talijanske rafinerije.
Što se cijena tiče, one su potpuno nepredvidljive i doista je teško bilo što reći. Nafta je danas otišla sa 103 na 105 dolara po barelu, američka sa 102 na 103 dolara, a nije to veliki skok jer se glavni skok već dogodio kad je ruska vojska ušla u Ukrajinu. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati dalje.
Različite pozicije država
Nisam siguran u kojem će obliku embargo biti finalno i donesen jer su države članice EU-a u različitim pozicijama i u različitoj ovisnosti o ruskoj nafti. Poznavajući moral politike, logično je da će oni koji su manje ovisni o ruskoj nafti biti više za embargo jer njih to ne pogađa.
Sam čin proglašenja embarga dobro zvuči u svakoj političkoj sredini i u svakoj budućoj predizbornoj kampanji. Evo, prije par dana sam pročitao da, primjerice, što se embarga na plin tiče, Latvija i Estonija potpuno ovise o ruskom plinu i prve su bile za embargo, a Portugal, koji uvozi oko tri posto ruskog plina, tražio je pravo veta – ističe prof. Dekanić.
Objašnjava da je energetska politika po ugovoru o osnutku Europske unije isključivo u domeni država članica i sad je teško predvidjeti odluke svake članice.
– Embargo je obznanjen kao prijedlog Europske komisije na sjednici Europskog parlamenta, s tim da se predlaže embargo na uvoz ruske nafte za šest mjeseci te na uvoz derivata do kraja godine. Slijedi parlamentarna rasprava i eventualne rezerve pojedinih članica, i doista ne znam u kojem će obliku to na kraju biti prihvaćeno.
O finalnoj odluci ovisi u kakvim će uvjetima poslovati hrvatske tvrtke i hrvatska opskrba i što to znači za Hrvatsku. Može se reći da Hrvatska, nažalost ili nasreću, tu nije u lošoj situaciji zbog velike deindustrijalizacije i nestanka velikog dijela industrije potrošnje energije.
Manju potrošnju lakše je nadomjestiti i preorijentirati nego da trošimo šest milijuna tona nafte kao što smo trošili prije 20 ili 25 godina, a sada potrošimo jedva tri milijuna tona nafte, ako i toliko – kaže prof. Dekanić.
Znaju se snaći
Ovaj energetski stručnjak dodaje da Hrvatska sada nije toliko ranjiva kao one zemlje koje imaju veliku industriju i potrošnju energije i, naravno, visoku ovisnost o ruskoj nafti i plinu, te se pouzdaje i u inovativnost poduzetnika i vlasnika tvrtki opskrbljivača i upravljača u tvrtkama operaterima. Ovaj energetski stručnjak podsjeća na to da se naftni trgovci znaju snaći u svim situacijama, pa i za vrijeme embarga.
– Hrvatska je znatno naslonjena na Mađarsku, koja će vrlo vjerojatno tražiti i možda isposlovati izuzeće od embarga. Ako ga neće tražiti, s obzirom na mađarsko lobiranje u europskim poslovima, njihove tvrtke, prije svega MOL, vjerojatno će uspjeti nabaviti naftu bez obzira na embargo prema ruskoj nafti. Tako da je sada ta naslonjenost na Mađarsku ispala sretnom okolnošću za hrvatsko tržište nafte – ističe prof. Igor Dekanić.