StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetGdje su nestali

Brojke rastu, a sastanka Znanstvenog savjeta Vlade nije bilo od srpnja; za to vrijeme znanstvenici se međusobno svađaju i optužuju

Piše Anita Belak Krile
22. rujna 2021. - 22:40

Na početku širenja zaraze, Vladin Znanstveni savjet za borbu protiv pandemije koronavirusa sastajao se vrlo često, mediji su pred Banskim dvorima uredno iščekivali njihove izjave, no otkad je došlo do loma unutar tog tijela koncem prošle godine, savjet je potpuno marginaliziran.

Ove godine sastali su se samo tri puta - 10. veljače, 15. travnja i 28. srpnja. Zadnji put dakle, prije puna dva mjeseca. Otad se štošta dogodilo, završili smo u crvenom na karti ECDC-a, počela je nastava, a pandemija jurnula uzbrdo uzlanim krakom četvrtog vala. Danas imamo čak 1.812 novih slučajeva zaraze, u bolnicama se zbog COVID-a liječi 706 pacijenata, na respiratoru ih je 87, a dnevno ih umire najmanje desetero. No, Vladin savjet se i dalje ne sastaje.     

Savjet ima 15 članova, u njemu su ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemke Markotić, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju „Instituta Ruđer Bošković“ Andreja Ambriović Ristov, molekularni biolog s ciriškog instituta (ETH) Nenad Ban, epidemiologinja Petra Klepac koja je docentica na London School of Hygiene and Tropical Medicine, epidemiolog Branko Kolarić, molekularni biolog Gordan Lauc, forenzičar i genetičar Dragan Primorac, profesor s Medicinskog fakulteta u Splitu Ozren Polašek, molekularni biolog Miroslav Radman, genetičar Igor Rudan, a u ime Vlade tu su predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić i Damir Trut koji je nedavno postao prvi čovjekom Ravnateljstva civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova.

image
Zvonimir Frka Petešić s tri člana Znanstvenog savjeta - Gordanom Laucem, Brankom Kolarićem i Draganom Primorcem
Damjan Tadić/cropix

- Ja mogu izraziti čuđenje što već nismo imali sastanak s obzirom na aktualne teme kao što su slaba procijepljenost stanovništva, početak četvrtog vala i te razgovori oko treće doze cjepiva - kratko na kaže prof. dr. Branko Kolarić.

Prof. dr. Ozren Polašek, pročelnik Katedre za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu tumači kako „nema nekog jasnog modela kada ih Vlada saziva“.

- Svodi se na procjenu na to kad možemo biti od koristi. A što se tiče treće doze, to ne ovisi o nama jer ju EMA još nije odobrila, tako da je to samo teorijska opcija za sada – napominje Polašek.    

image
Bruno Konjevic/Cropix

Prof. dr. Andreja Ambriović Ristov odgovara kako se Znanstveni savjet sastaje isključivo po pozivu predsjednika Vlade.

„Iako se nismo sastali od početka četvrtog vala svatko od nas istupa i dalje u medijima u cilju promoviranja mjera za zaštitu stanovništva od zaraze i poticanja cijepljenja. Stavovi svakog od nas pojedinačno dobro su poznati. Budući da je premijer definirao da je naša uloga samo savjetodavna, a s obzirom da se vrlo lako može pročitati što bi svatko od nas preporučio, sigurna sam da na taj način naše preporuke i dalje imaju savjetodavnu ulogu u odgovoru Vlade RH na epidemiju – ističe Ambriović Ristov.

U međuvremenu dok nema službenih sastanaka, dijelu znanstvenika otvoreno se prijeti na društvenim mrežama, nekoliko njih je prijetnje prijavilo i policiji, a također sve pršti od međusobnih obračuna u kojima je najaktivniji dr. Gordan Lauc. Tako primjerice dok „Le Parisen“ piše kako Francuska stručnjacima koji se pojavljuju u medijima i govore o COVID-u daje čak i osiguranje zbog silnih prijetnji antivaksera, Lauc na društvenim mrežama to relativizira i kaže kako su neki sami krivi za to.

„Strašno je kad se znanstvenici moraju bojati za svoju sigurnost zbog nečega što misle, no nažalost pojedinci su svojim agresivnim širenjem straha i panike u medijima i lobiranju kod Vlada za uvođenje drastičnih, a nepotrebnih "mjera" čitavu "znanost" doveli u situaciju da ju javnost poistovjećuje s marketingom industrije pandemije.

Nadam se da će ljudi ipak shvatiti da kao što postoje dobri i loši nogometaši, majstori, ili pjevači, tako postoje i dobri i loši znanstvenici, a to što nekoga televizija stalno poziva da priča ne znači da je dobar...“ – poručuje Lauc.

image
Zeljko Puhovski/Cropix

Lauc se uz Radmana svrstava u struju znanstvenika koji bi najradije ukinuli epidemiološke mjere, a nedavno je na njegov poziv da roditelji naprave pritisak na ravnatelje škola mailovima vezano za nošenje maski, reagirao i premijer Plenković. Lauca je nazvao „prpošnim“ i podvukao da on ne iznosi vladina stajališta. Iako se Lauc svojim stavovima potpuno odmetnuo od vladine politike i dalje je član Savjeta. 

Na pitanje što misli zašto nema sastanaka u Vladi, Lauc nam je odgovorio kako nema svoj stav oko toga. „Vlada saziva savjet kada misli da je to potrebno, no ja osobno čitavo vrijeme svoje analize, razmišljanja i stavove šaljem kako u Vladu, tako i kolegama u Znanstvenom savjetu, pa ne vidim neku veliku razliku između tog redovitog izvještavanja i izvještavanja koje se događa na samom sastanku Znanstvenog savjeta“.

Jedan član ovog savjetodavnog tijela pak smatra kako ovakva polarizirana situacija u Savjetu zapravo odgovara Banskim dvorima. „Premijer u svađi između suprotnih stavova članova tijela kojeg je sam izabrao, glumi dobrog policajca, pa pred javnošću ispada razuman i odmjeren u vođenju covid krize – kaže naš sugovornik.      

06. studeni 2024 01:18