I dok se Portugal i Španjolska polako "crvene" od COVID-a i dok ponovno postrožuju epidemiološke mjere vezane uz naglo širenje delta-soja koronavirusa, dotle se mi u Hrvatskoj "crvenimo" od necijepljenja.
I dalje veliki broj našeg stanovništva odbija cijepljenje, mladi se ne cijepe jer njih nije ni briga budući da ne obolijevaju teško i ne umiru od COVID-a, a stariji stanovnici i oni koji imaju kronične bolesti, a imaju više od 65 godina života, žive u nadi da im nitko od njihovih mlađih ukućana neće u kuću donijeti COVID, od kojega bi mogli teško oboljeti, a u određenom broju slučajeva i smrtonosno.
Nismo dovoljno procijepljeni
Što učiniti i možemo li uskoro očekivati portugalski, odnosno španjolski scenarij, razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Ivom Ivićem, predstojnikom Klinike za infektologiju KBC-a Split, i prim. dr. sc. Željkom Karin, ravnateljicom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ).
– Mi nismo u dovoljnoj mjeri procijepljeni. U Velikoj Britaniji je velika procijepljenost starijeg stanovništva, mladi obolijevaju od delta-soja, ali bolnice se ne pune i ljudi ne umiru upravo zbog toga što se starije stanovništvo cijepilo. Kod nas se ni stariji nisu cijepili u dovoljnoj mjeri, mislim da je postotak ispod 50 posto, pa možemo uskoro očekivati, kad se delta-soj počne nekontrolirano širiti među mlađom populacijom, da će se i bolnice ponovno početi puniti jer stariji nisu u dovoljnoj mjeri zaštićeni – rekao nam je dr. Ivić.
Kako je ljeto, a mladima je "puna kapa" koronavirusa, oni se zabavljaju, kao da u svijetu od COVID-a ili s COVID-om nije umrlo više od četiri milijuna ljudi, a u Hrvatskoj do jučer 8229 ljudi.
– Ne treba mlade ljude osuđivati zbog toga što su opustili kočnicu i što uživaju u životu. Takvi smo bili i mi, no treba što je prije moguće cijepiti starije stanovništvo kako bi se izbjeglo punjenje bolnica. Bojim se, ako se delta-soj nastavi ovako širiti, da bismo u kolovozu ponovno mogli imati "napad" na bolnice i novi skok broja oboljelih. Mladi nisu zdravstveni problem jer ne obolijevaju teško, ali su epidemiološki problem. Ako u sljedećih 15-ak dana uspijemo cijepiti veliki broj ljudi, možda bismo mogli i zaustaviti širenje virusa u velikoj mjeri – kaže dr. Ivić.
Delta-soj se brže širi, ali po svemu sudeći nije opasniji od prijašnjih sojeva.
– Nije opakiji, ali širi se brže i bojim se da će doći do eksplozije. Oni koji su dva puta cijepljeni, prema svim dosadašnjim saznanjima, ako i dobiju delta-soj, ne obolijevaju teže, odnosno ne završavaju na respiratoru i ne umiru – kaže dr. Ivić.
Zanimalo nas je i misli li dr. Ivić da će se osobe koje su do sada primile dvije doze cjepiva trebati cijepiti i treći put.
– To još nitko ne može znati. Naime, to ćemo znati kad vidimo nakon koliko su se vremena počele ozbiljnije razbolijevati od COVID-a osobe koje su dva puta cijepljene. Hoće li to biti za šest mjeseci, godinu ili dulje, to nitko ne zna. Važno je da ova cjepiva koja su nam sada na raspolaganju štite od svih dosadašnjih sojeva koronavirusa. Hoće li se koronavirus u budućnosti mijenjati u tolikoj mjeri da će biti potrebno "nadograditi" sadašnje cjepivo, ostaje vidjeti i ovisi o količini mutacija virusa – rekao nam je izv. prof. dr. sc. Ivo Ivić.
Divljanje virusa
U Splitsko-dalmatinskoj županiji do sada je prvom dozom cjepiva cijepljeno 39,2 posto odraslog stanovništva, a dvjema dozama 32,3 posto.
– I dalje cijepimo oko 2000 ljudi dnevno. Naravno, mogli bismo puno više i bili bismo zadovoljni kad bi se cijepilo puno više ljudi. Prošlog vikenda smo javnim pozivom na Hvaru i Imotskom cijepili oko 700 ljudi, što je dobra brojka, a uskoro ćemo javni poziv za cijepljenje uputiti i za Šoltu, u Omiš...
Kada govorimo o širenju delta-soja, možemo očekivati njegovo širenje, ali moramo spriječiti njegovo "divljanje" da nam se ne bi ponavljao scenarij s teškim stanjem i pretrpanošću bolnica. Nije ništa opasniji, ali je zarazniji i moramo zaštititi starije stanovništvo koje se još nije cijepilo – zaključuje prim. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica NZJZ-a SDŽ.