Blokirani građani koji rade u relativno "pristojnim" tvrtkama, pa bi se i ovog prosinca mogli nadati božićnici, ipak strahuju kako spomenuto davanje neće osjetiti na svojim mjesečnim primanjima jer će ga pojesti ovrha.
Ovaj se problem pojavio lani kad su, podsjetimo, iz Udruge blokiranih apelirali na poslodavce da svojim radnicima isplaćuju božićnice na ruke kako bi se barem za blagdane mogli malo opustiti.
Za takvom su praksom, na zadovoljstvo ovršenih, na koncu posegnuli u MUP-u, pojedinim bolnicama i sindikatima u školstvu, no ostali su se oglušili jer im se nije dalo podizati novac iz banke, organizirati podjelu gotovine radnicima i slično.
- To je stvarno veliki problem. Prije dvije godine izašao je podatak prema kojemu svaku drugu božićnicu "pojede" ovrha, što je strašno. Premda svi blokirani imaju zaštićene račune na koje im "sjedaju" primanja izuzeta od ovrhe, poslodavci na njih ne uplaćuju božićnice, već isključivo na redovne račune. Prema sadašnjem članku 172. Ovršnog zakona (OZ), božićnica nije izuzeta od ovrhe, no prema prijedlogu novog OZ-a, božićnice, regresi i jubilarne nagrade do neoporezivog iznosa od 7500 kuna bili bi izuzeti.
Kako novi OZ neće stupiti na snagu prije 2020. godine, neki su poslodavci lani, a i u ovom će prosincu, kako doznajemo, isplaćivati božićnice po zahtjevu zaposlenika koji je pod ovrhom, dakle, na njegov zaštićeni račun ili na ruke. Poznato je da su tako postupali djelatnici u odgojnim ustanovama jer su se njihovi sindikati za to izborili i nisu snosili nikakve sankcije - kaže Iskra Maras Jelavić, pravna savjetnica u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača, koju posljednjih dana zovu građani upravo radi savjeta oko isplate božićnice.
Lani su se, podsjetimo, i Splićani angažirani na javnim radovima, ali s "ovrhama za vratom", žalili kako od izdašne božićnice u iznosu od 1250 kuna nisu vidjeli ni lipe jer su im je "pokupili" vjerovnici.
Iz Grada Splita su izrazili svoje žaljenje ističući kako novac nisu mogli uplatiti na zaštićene račune budući da su dobili dopis od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u kojem im je sugerirano da božićnice transferiraju na redovne tekuće račune.
Kako će poslodavci postupiti ove godine kako bi pomogli ovršenima, a da se istovremeno ne ogriješe o zakon, pokušali smo doznati u Ministarstvu financija, no oni nam nisu, do zaključenja ovog teksta, poslali svoje pojašnjenje.
Postoji li mogućnost uplate božićnice na zaštićene račune građana, te koliko je uopće takvih računa u ovom trenutku otvoreno, pitali smo Financijsku agenciju (Fina).
- Primanje po osnovi božićnice nije primanje za koje je odredbama Ovršnog zakona propisano da je izuzeto od ovrhe te se ono ne uplaćuje na poseban račun ovršenika (tzv. zaštićeni račun). Do 26. studenog 2018. godine otvoreno je, inače, 316.311 zaštićenih računa - odgovaraju iz Fine.
Nadajmo se, ipak, kako će stvari po ovom pitanju uskoro biti jasnije kako bi blokirani, koji su ujedno u radnom odnosu, ove godine konačno s računa podigli svoju božićnicu.
Poštedite ih barem na Božić
Iz Udruge blokiranih lani su, podsjetimo, pozvali i vlasnike tvrtki za utjerivanje dugova da poštuju Božić i 'ne maltretiraju blokirane telefonom, za vrijeme blagdana...', ukratko, da im daju malo mira.
Apel je upućen i djelatnicima pozivnih centara različitih agencija za naplatu potraživanja da ne zovu dan i noć, rano ujutro na Božić i pet minuta prije Nove. Ista poruka vrijedi, naravno, i ove godine.