Kako bi se riješile svoje rizične imovine, odnosno teško naplativih kredita, banke već dulje vrijeme angažiraju tvrtke za naplatu potraživanja. Praksa je takva da se "loš" kredit proda za 20 posto njegove vrijednosti, dok utjerivač od dužnika ima pravo tražiti cjelokupan iznos duga plus kamate.
Prema podacima kojima raspolažemo, banke ne uspijevaju naplatiti 33,7 milijardi kuna kredita, i to 10 milijardi od građana, a 22 milijarde od poduzeća. Trećinu dugova građana čine stambeni krediti, a među gospodarskim subjektima novčarskim kućama najviše duguju građevinari.
Česi se raširili
U zadnje dvije godine banke su se riješile 13,6 milijardi kuna problematičnih kredita, i to za petinu njihove vrijednosti. Samo je Zagrebačka banka u svibnju ove godine prodala preko tri milijarde kuna svojih loših kredita, od čega se većina odnosi na dugovanja poduzetnika. Taj je ogroman, teško naplativi kreditni portfelj otkupila češka tvrtka APS Holding koja posluje u deset europskih država, a u Hrvatskoj, navodno, uopće nemaju podružnicu.
Ista je firma krajem 2016. godine otkupila i portfelj djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja Hrvatske poštanske banke prema gospodarskim subjektima, što su nam iz HPB-a potvrdili.
- Banka je prodaju potraživanja provela nakon nadmetanja većeg broja relevantnih ponuđača - poručili su iz ove banke, no nisu naveli koliko je "težak" taj njihov portfelj.
Iz Splitske banke potvrđuju kako i oni periodično, isključivo renomiranim društvima koja se bave otkupom dospjelih potraživanja, ugovorom o cesiji ustupaju potraživanja koja su prošla kroz više faza aktivnosti naplate unutar banke ili uz pomoć vanjskih suradnika, no iz određenog razloga ti postupci nisu urodili plodom. Tek u trenutku kad banka utvrdi da više nema prostora za naplatu dospjelog potraživanja ili za restrukturiranje dugovanja, pristupa se procesu prijenosa potraživanja na novog vjerovnika čiji je status i integritet detaljno ispitan - poručuje glasnogovornica Silvija Bareša.
Porezne olakšice
Zanimljivo je da nam ni jedna banka nije odgovorila na pitanje je li prvo dužnicima ponudila da otkupe svoj dug, i to po cijeni po kojoj ga je prodala agenciji. Bankama bi, naime, trebalo biti svejedno od koga će dobiti iznos koji traže, a dužnicima bi to bila slamka spasa. Upravo to pitanje spornim smatraju i u udruzi "Splitski potrošač".
- Ponašanje banaka, kad se radi o prodaji kredita po diskontnim cijenama, nije nezakonito, ali je nemoralno budući da smatramo kako se pod istim uvjetima otkup prvo morao ponuditi dužnicima. Podsjećam i kako je bankama omogućeno da potpuno otpišu te nenaplative kredite, nagomilane kroz godine, i za to dobiju poreznu olakšicu, a sve u skladu sa člankom 12. Zakona o porezu na dobit.
Prema našim informacijama, većina banaka to ne radi jer nemaju pravog interesa, odnosno shvatili su očito kako će prodajom tih kredita agencijama više zaraditi - ističe Iskra Maras, savjetnica za financijska pitanja u "Splitskom potrošaču".
Odgovornost na bankama
Za gomilanje dugova nisu, tvrdi naša sugovornica, krivi isključivo klijenti, već odgovornost imaju i banke. To i jesu loši krediti, dodaje, jer ih banke u značajnom broju slučajeva nisu ugovarale kako treba - korisnici nisu bili kreditno sposobni, nisu imali jamce niti kvalitetna sredstva osiguranja...
- Tražili smo od HNB-a da nam odgovori imaju li banke ikakvu odgovornost prema dužniku i nakon prodaje duga, odnosno moraju li voditi računa da pri njegovoj naplati agencija nije agresivna. Ponašanje otkupljivača dugova graniči, naime, s kaznenim djelom zastrašivanja jer oni dužnicima prijete - zovu ih na posao, maltretiraju im rodbinu i prijatelje. Iz HNB-a se još uvijek o tomu nisu očitovali - kaže Iskra Maras.
Samo 'Erste' otpisivala loše kredite?
Kako su se pojedine banke potužile da im je nedovoljno jasan zakonski okvir kad je riječ o poreznom tretmanu, naša sugovornica ističe da je u tom pogledu trebala reagirati Hrvatska narodna banka kao regulator i donijeti odgovarajuće izmjene navedenog Zakona o porezu na dobit.
Tko je uopće na ovaj način koristio poreznu olakšicu, i mi smo pokušali precizno doznati od HNB-a jer imamo neslužbenu informaciju da je u pitanju samo jedna banka, i to 'Erste'.
Na žalost, do zaključenja ovog teksta i nakon dva dana čekanja odgovor iz HNB-a nije stigao. Tako nismo uspjeli saznati kontrolira li HNB situaciju i poštuju li uopće tvrtke za naplatu potraživanja domaće standarde zaštite potrošača...
BROJKE
33,7 - milijardi kuna kredita banke ne uspijevaju naplatiti
22 - milijarde kuna odnosi se na teško naplative kredite poduzetnika
10 - milijardi kuna loših kredita banke potražuju od građana