Vrijeme uljuljanosti u lažni turistički optimizam je iza nas. Definitivno.
Koliko god bježali od suočavanja sa stvarnošću, pokazuju to neumoljivo brojke iz dana u dan, pa na polovici srpnja, usred špice turističke sezone, ugošćavamo ukupno oko 840 tisuća turista, što znači da je trenutno svaki drugi registrirani krevet u zemlji – prazan. To se jedino ne odnosi na hotele koji su popunjeni oko 85 posto, kao i kampovi, ali drugima ne cvjetaju ruže.
Problemi su i u hotelskim paviljonima, baš kao i u obiteljskom smještaju. Nekima ide bolje, drugima lošije, ali ukupno gledano, do sada smo u „minusu“ za pet posto gostiju i noćenja, što je bilo očekivano u srpnju.
U prvoj polovici srpnja, sve obalne županije od Istre do Dubrovačke, u minusu su od tri do pet posto. Jer, najmanje što se planiralo bilo je ponoviti lanjsku godinu. A to još uvijek nije napravljeno, jer nam je u prvoj polovici srpnja, kao jednog od dva najizdašnija mjeseca u turističkoj godini, došlo oko sto tisuća gostiju manje nego lani. To već nisu zanemarive brojke jer svaki podbačaj u srpnju i kolovozu pravi je potres na razini ukupnog godišnjeg plana. Radi se o mjesecima u kojima se ostvari gotovo polovica turističkog prometa godine, pa i najmanji „minus“ zove na uzbunu.
Kristalna kugla
Zato (ne)uspješna turistička sezona na Jadranu ovih dana puni medijske naslovnice informacijama o tome koliko jest ili nije lošija nego lani, baš kao i gledanjima u kristalnu kuglu ne bi li se dobili odgovori kako će se turistički biznis dalje razvijati ove godine.
A ovogodišnja sezona, o kojoj se toliko počne pričati tek u vrijeme kada državne službe krenu na godišnje odmore, zapravo je za sve profesionalce – završena priča. Hotelske rezervacije odavno su napravljene i manje-više svaki direktor prodaje već zna kakvo će mu stanje biti do listopada. Poneku „rupu“ pokušava popuniti last-minute prodajom, staviti poneku akciju, sniženje, dodatnu uslugu za istu cijenu...
Ozbiljni obiteljski iznajmljivači još su tijekom zime radili buking i primali akontacije za dolaske pa su i svoju zauzetost uglavnom već dobro posložili s većim ili manjim rupama. Kampovi će i dalje svoju popunjenost najviše zahvaljivati meteorološkim uvjetima, baš kao i nautičari. Zato će se malo koga iz turističke branše pronaći da je zatečen razvojem događanja u ovogodišnjoj poslovnoj godini. Svi su, kažu, sve znali i očekivali.
Pa tko je onda iznenađen onim što se događa na turističkom tržištu? Očigledno oni koji su kalkulacije svojih ulaganja, kredita i zarade planirali na nerealnim osnovama, misleći da oni diktiraju uvjete na tržištu, a ne obrnuto. Jer, tržište ima svoje zakonitosti.
- Činjenica je da živimo u vrijeme kada dugoročni planovi nisu više oni od deset godina, nego oni koji se realiziraju u tri do pet godina. Trendovi se jako brzo mijenjaju i nepredvidivi su. Godinama se u Hrvatskoj umjetno napumpava priča o tome kako je turizam svemoguć jer malo toga drugog u gospodarstvu uspijeva pa su ljudi pali pod taj utjecaj i krenuli u investicije bez jasne analize povrata. Sada vide da ta lažna obećanja o stalnom rastu turističkog prometa nemaju osnove, ali oni su se zadužili i sada su nezadovoljni – kaže prof. dr. Lidija Petrić sa splitskog Ekonomskog fakulteta.
Posao za veljaču
Na pitanje može li se još nešto značajnije napraviti da se popravi trenutni usporeni buking za kraj srpnja i kolovoz, turistički profesionalci kažu kako sve što se sada na brzinu i ishitreno napravi, može biti kontraproduktivno. Jer, potencijalni gosti pomno prate koliko je slobodnih kreveta u Hrvatskoj, znaju pošto se oni nude, vide sniženja i čekaju da ona budu sve veća.
- Nije druga polovica srpnja vrijeme kada se razgovara o taktičkom slaganju sezone, to se radilo u veljači. Sada treba pažljivo pratiti što se događa na tržištu i to analizirati ove jeseni.
Nije špica sezone za takve analize. Što se napravilo, napravilo se. Sada valja svakoga gosta primiti i ugostiti najbolje moguće, ponuditi mu više za manje novca, da se zadovoljan vrati kući. I zaboraviti na lakomost u zaradi – kaže nam dugogodišnji hotelski menadžer.
Zakazali čak i Bavarci
Ovog trenutka usporena je čak i prodaja 'last minute' odmora iz tradicionalno nam naklonjene Bavarske, odakle godišnje dođe oko 900 tisuća gostiju. Oni su, naime, zbog rasporeda vjerskih blagdana ove godine imali dva tjedna školskih praznika u lipnju i već su tada bili brojni na Jadranu u sezoni kupanja, i to po nižim cijenama.
Zato ne rezerviraju novi odmor u kolovozu kao u onim godinama kada su im proljetni praznici s djecom bili u svibnju ili travnju. No, to se sve znalo još ove zime...