Prošlo je osam mjeseci od uhićenja pa puštanja na slobodu bivšeg predsjednika uprave Jadranske banke Ive Šinka (70).
Isto se dogodilo i njegovoj tadašnjoj zamjenici Mariji Trlaji (57) i članu uprave Mirku Goreti (46), te čakovečkom poduzetniku Nikoli Žnidariću (67), a istraga Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku, koja je trebala trajati šest mjeseci, još nije gotova. Javnost je – namjerno ili slučajno – iz svog fokusa ispustila ovaj slučaj.
Predmet "težak" 42,5 milijuna kuna, u kojem se troje bivših čelnika Jadranske banke sumnjiči za zloupotrebu povjerenja u gospodarskom kriminalu, a čakovečkog poduzetnika Nikolu Žnidarića (67) za poticanje na počinjenje toga kaznenog djela, zahtijeva ispitivanje velikog broja svjedoka, pregledavanje i vještačenja dokumentacije i niz drugih radnji, pa je istraga početkom rujna ove godine produljena za još šest mjeseci i mora biti okončana 8. ožujka 2018. godine. Dakle, umjesto pola godine, istraga će trajati godinu dana i tada će se znati hoće li i protiv koga od ove četvorke biti podignuta optužnica.
Sumnjivi krediti
Šinko kao predsjednik uprave, Trlaja kao njegova zamjenica te Goreta kao član uprave, na poticaj Žnidarića kao odgovorne osobe čakovečke tvrtke "Žnidarić konzalting", osumnjičeni su da su odobrili isplatu dva nenamjenska kredita i jednog faktoringa prema toj čakovečkoj tvrtki u iznosu od oko 35,3 milijuna kuna.
To su učinili u više navrata u razdoblju od 28. kolovoza 2009. do 27. lipnja 2013. godine, suprotno pravilima bankarskog poslovanja te protivno proceduri odobravanja kredita propisanoj internim aktima te banke, bez prethodnog provođenja propisanih analiza i mišljenja nadležnih stručnih službi banke, kao i bez postojanja adekvatnih instrumenata osiguranja.
Nakon tih isplata i nakon proteka prolongiranih rokova vraćanja kredita, trgovačko društvo "Žnidarić konzalting" nije izvršilo obvezu povrata isplaćenih iznosa, čime su osumnjičeni članovi uprave, protivno interesima i na štetu te banke, tom trgovačkom društvu omogućili stjecanje protupravne imovinske koristi u ukupnom iznosu glavnice kredita i pripadajućih kamata od 42.564.000 kuna.
Do sada je tijekom istrage ispitano trinaest svjedoka, a među njima i splitska poduzetnica Marina Wallner te predsanacijski predsjednik uprave Jadranske banke Ivica Džapo (koji je došao nakon Šinka), kao i mnogi djelatnici banke i drugi svjedoci koji su u istrazi govorili o svojim saznanjima vezanim uz ovaj slučaj, a to su: Renata Sabioni, Sandra Duvančić, Ivica Sutlović, Nina Kursar, Branko Lacmanović, Nediljka Radić, Radmila Glavinić, Sanja Kravar, Mate Šarić, Damir Čogelja i Andrija Gregorec.
Opsežan posao
Osumnjičena četvorka nakon uhićenja nije završila u pritvoru, ali ima izrečenu mjeru zabrane bilo kakvog posrednog ili neposrednog kontakta sa svjedocima i zabranu približavanja svjedocima na manje od trideset metara. Ova mjera može potrajati dok postoji i potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude, no nismo uspjeli doznati je li ukinuta nakon što su svjedoci ispitani.
Zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku Emilijo Kalabrić, koji vodi ovu istragu, već je krajem ožujka ove godine naložio financijsko i knjigovodstveno vještačenje dokumenata u ovom predmetu, koje je u roku od mjesec dana nakon preuzimanja spisa trebao obaviti stalni sudski vještak Stjepan Kolovrat iz Splita, ali to vještvo još nije gotovo niti je moglo biti poslano na Županijsko državno odvjetništvo u Šibenik.
Vještak Kolovrat mora sastaviti pismeni nalaz i mišljenje na okolnosti ugovora o kreditima i faktoringu prema internim aktima banke, a mora i izvijestiti te jasno specificirati kolika je nastala šteta za Jadransku banku, odnosno kolika je protupravno pribavljena imovinska korist tvrtki "Žnidarić konzalting" iz Čakovca.
To je vrlo opsežan i zahtjevan posao pa nije ni čudno da je vještačenje probilo sve moguće rokove i umjesto da bude gotovo 24. travnja ove godine, ono još traje, a još je čudnije da se daju tako kratki rokovi za tako složena vještačenja.
Bio je najbolji
Ivo Šinko je 2007. bio proglašen najboljim bankarom u Hrvatskoj, i to po izboru britanskog financijskog magazina "Finance Central Europe".
Cijena sanacije
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) pokrenula je u listopadu 2015. nad Jadranskom bankom sanaciju, što je, prema ocjeni HNB-a, bilo manje zlo od eventualne likvidacije ili stečaja. Banka je u međuvremenu sanirana, a 846 milijuna kuna gubitka pokriveno je iz sanacijskog fonda. DAB, u čijoj je ingerenciji traženje novog vlasnika, objavio je 14. veljače javni poziv za iskazivanje interesa za njezinu kupnju po cijeni od 50 milijuna kuna.