Često se kao dobar primjer zbrinjavanja otpada, čist kao suza isticala Švedska. Pisalo se kako je švedski sustav recikliranja toliko revolucionaran da ta zemlja već godinama uvozi otpad kako bi uspjela popuniti goleme kapacitete svojih reciklažnih postrojenja. No, i tu se pokazalo da ništa nije onako kako se čini.
Švedski sustav gospodarenja otpadom, koji je uspješan zahvaljujući duboko ukorijenjenoj švedskoj kulturi brige za okoliš upravo proživljava najveći skandal koji je zabilježen u zadnjih 50 godina. Kao i svugdje gdje se dobro zarađuje kriminalci pružaju pipke, pa i u "besprijekornom" švedskom sustavu zbrinjavanja smeća.
Jedanaest osoba povezanih s tvrtkom za gospodarenje otpadom "Think Pink" optuženo je za kaznena djela protiv okoliša, a glavni protagonist kriminalnog "kažina" koji je zagadio pola Švedske je bivša striptizeta i pornoglumica koja je postala "kraljica smeća".
Riječ je o Belli Nilsson koja se danas zove Fariba Vancor te njezinom bivšem suprugu Thomasu Nilssonu.
Njihova tvrtka za gospodarenje otpadom je optužena za ilegalno zakopavanje i odlaganje stotina tisuća tona otpada na 21 lokaciju u 15 općina diljem Švedske, što je dovelo do požara, curenja toksičnih tvari i milijunskih troškova za porezne obveznike.
Istraga je utvrdila štetne razine arsena, dioksina, olova, cinka, bakra i naftnih derivata, a prije tri godine dijelovi Stockholma su bili obavijeni dimom izazvanim požarom na napuštenom deponiju koji je vodila kompanija. Viši tužitelj Anders Gustafsson rekao je da spis od 45.000 stranica opisuje "najveći ekološki zločin u Švedskoj u smislu opsega i organizacije". Na suđenju se očekuje ispitivanje oko 150 svjedoka.
Policijska istraga ovog zločina protiv okoliša trajala je tri godine i prerasla je u najveću takve vrste u zemlji. Navodno je tvrtka na ovaj način "zbrinula" najmanje 200.000 tona otpada, iako se strahuje da bi stvarna količina mogla biti i veća.
Kako pišu švedski mediji "Think Pink" je optužen da je izvršio najgori ekološki zločin u Švedskoj otkako je tvrtka "BT Kemi" zakopala bačve otrova u južnoj Švedskoj sedamdesetih godina.
Kraljica smeća Bella Nilsson, odnosno Fariba Vancorn podrijetlom je iz Irana te je ranije bila vlasnica erotskog kluba. Izvorno se zvala Isabella Khatibi Ghabagh, a dok se bavila striptizom i pornoindustrijom već je odležala tri i pol godine u zatvoru zbog malverzacija u radu kluba čija je bila vlasnica. Povezivali su je i sa švedskim gangsterima Karlom Serungom i Milom Markovićem.
Njezina tvrtka je 2018. godine dobila prestižnu nagradu koja se u švedskoj dodjeljuje tvrtkama s naglim rastom. Već sljedeće godine tvrtka je imala promet viši od 11 milijuna eura, ostvarila je dobit višu od devet milijuna, a sama Bella Nilsson uzela je dioničku dividendu od gotovo 1,2 milijuna eura.
Prije dvadeset godina objavila je knjigu "Ja, striptizeta", u kojoj navodi kako je sredinom osamdesetih kao šesnaestogodišnjakinja došla iz Irana u Švedsku te postala pornozvijezda. Knjigu je objavila pod četvrtim imenom, Isabella Johansson.
Nilsson je 1998. za švedsku televiziju govorila o pornoklubovima.
"Gosti koji ovdje dođu jednostavno žele dobiti batine. Cijelu noć ponekad plate i 15.000 kruna. Zvuči čudno, ali to se događa, udaraš goste", rekla je mašući bičem u ruci.
Ne samo u Švedskoj nego svugdje u svijetu, od čega nismo izuzeti ni mi, mafija je otkrila kriminal prema prirodi kao polje na kojem se obrću stotine milijardi dolara godišnje. Bez obzira radi li se o protuzakonitoj emisiji štetnih plinova, švercu egzotičnih životinja ili zbrinjavanju otpada – ekološki kriminal brutalno raste.
Europol procjenjuje da ekološki kriminal svake godine donosi više od 200 milijardi dolara profita. To bi ga svrstalo na treće mjesto po granama kriminala, odmah nakon narkotika i piratskih proizvoda. Stručnjaci su uvjereni da su takve procjene samo vrh ledenog brijega. Jer, za razliku od drugih kriminalnih aktivnosti, ovdje je žrtva najčešće priroda koja se ne može požaliti policiji.
Talijanska Ndrangheta koja se smatra najmoćnijom mafijaškom organizacijom u Europi i, kako se procjenjuje s "godišnjim prometom" višim od 50 milijardi eura, odavno je zasjenila sicilijansku Cosa nostru. Uz ogromnu zaradu od trgovine drogom, ucjenama poslovnih ljudi, pranjem novca, bogate se i ilegalnim odlaganjem otpada.
Njemački istražitelj Sasa Braun je za DW izjavio kako je puno toga vidio tijekom tri desetljeća svoje karijere, a zadnjih sedam godina radi za Interpol u sektoru ekološkog kriminala.
"Ne možete ni zamisliti koliko su brutalni profiti. U rukama kriminalnih kartela je niz ilegalnih rudnika, trgovina drvetom ili zbrinjavanje otpada", naglasio je. Ispričao je kako je, primjerice, neka sela u Peruu mafija doslovno sravnila sa zemljom jer su se mještani bunili protiv ilegalne sječe šume.
Skok cijena građevinskog materijala učinio je drvo praktički novim zlatom, i nitko ne može biti siguran je li u kupljenom proizvodu drvo ilegalnog podrijetla. Smatra se da je oko 30 posto svjetske sječe protuzakonito. U tropskim zemljama, koje su važni proizvođači, to ide i do 90 posto.