Na vrhuncu sezone bilježi se i 100 posto više prijavljenih kaznenih djela nego inače, a poseban su izazov masovna događanja, poput velikih glazbenih festivala.
Porast broja nedjela tijekom ljetnih mjeseci uobičajen je svake godine zbog tzv. turističkog kriminaliteta, koji je popratna pojava svake sezone. Zbog priljeva gostiju, domaćih i stranih, turistička područja postaju plodno područje za rad svima koji zarađuju ilegalnim rabotama. Među njih spadaju provalnici, džepari, sitni prevaranti i prostitutke, koji dolaze kako sa sjevera Hrvatske, tako i iz drugih zemalja iz okruženja.
Stoga se ta pojava kriminalaca na gostovanju svake sezone bilježi u evidencijama policijskih uprava koje pokrivaju turistička područja. MUP je zbog toga prvi put ove godine osnovao Stožer za provedbu mjera sigurnosti u turističkoj sezoni, koji, sa sjedištem u Zadru, pokriva cijelu obalu, a vodi ga Željko Prša, zamjenik ravnatelja Policije za kriminalitet. Od 15. lipnja, kada je Stožer uspostavljen, nije zabilježen velik broj kaznenih djela. Najviše je riječ o imovinskim deliktima, odnosno krađama i provalama na štetu stranih turista, kojih je dnevno u prosjeku desetak. Ostala djela – poput razbojstava, nanošenja teških tjelesnih ozljeda, pokušaja ubojstva – na Jadranu se bilježe u prosjeku jedno dnevno.
Zadar lakše diše
Nešto se "lakše diše" u Zadru u kojem, iako se do kraja sezone očekuje da će ga posjetiti 550 tisuća gostiju, u prvih šest mjeseci ove godine nije zabilježen porast težih kaznenih djela. Prema podacima iz PU zadarske, dosad je na štetu stranih državljana evidentirano ukupno 65 kaznenih djela, među kojima je najviše krađa, teških krađa i provala (50).
Policiji najviše problema ove sezone zadaju džepari koji "operiraju" u noćnim klubovima, na krcatim gradskim ulicama te posebno u trgovačkim centrima, gdje neprestano vrebaju opuštene goste. Posebno su im "atraktivni" i kupači na plažama, pa iz policije konstantno upozoravaju da se na plažu ne nose vrijedne stvari, poput velikog iznosa novca, mobitela i tableta. Učestalo se kradu i vrijednosti ostavljane u automobilima pa policija savjetuje građanima da vrijedne stvari ne ostavljaju na vidljivom mjestu. Osim automobila, na meti su brodovi te apartmani iz kojih se pak krade sve što se može unovčiti.
U svemu tome nisu "nevini" ni strani državljani, pa je u policiji zabilježeno da su u prvih šest mjeseci ove godine na zadarskom području počinili 35 kaznenih djela, od čega pet krađa, tri provale, četiri kaznena djela protiv života i tijela, dvije prijevare, dva oštećenja i uništenja tuđe stvari.
Što se tiče prekršaja, smanjen je ukupni broj prekršaja iz oblasti javnog reda i mira. Za razliku od prošle godine, kada ih je zabilježeno 312, ove godine su evidentirana 273 takva djela. Najveći broj i dalje otpada na svađe i vike u javnom prostoru (96), te tučnjave i ostalo (81). Iako je u ovom razdoblju povećan broj prometnih nesreća za 3,2 posto, smanjen je broj smrtno stradalih u prometu.
Iako statistike govore o smanjenju broja teških kaznenih djela, tek "propupalu" turističku sezonu krajem lipnja potresao je teški
zločin ispred noćnog kluba na plaži Zrće na otoku Pagu. Tijekom Hideout festivala, nasmrt je izboden 26-godišnji državljanin Velike Britanije Ugo Wilson, a još su dvojica njegovih prijatelja ozlijeđena. Mediji su isticali da je najvjerojatnije riječ o obračunu dilerskih bandi, a ubrzo je za ubojstvo i pokušaj ubojstva sunarodnjaka uhićen 25-godišnji Britanac Douglas Cane, koji se još nalazi u pritvoru istražnog zatvora u Zadru.
Gradonačelnik Novalje Ante Dabo upozorio je da unatrag najmanje nekoliko godina bande engleskih dilera posjećuju otok ljeti da bi dilali drogu partijanerima koji dolaze iz cijelog svijeta.
– Specifičan problem su ampule i baloni helija koji se udišu, no oni nisu ilegalni jer ne spadaju pod droge. Novalja već izdvaja velika sredstva u sigurnost tijekom turističke sezone, svaki dan stotine zaštitara i policije zaduženo je za red, a pojačana je i aktivnost tajnih službi. Ljetna sezona, posebice festivali elektroničke glazbe na kojima se okupe tisuće mladih partijanera, donosi porast kriminalnih aktivnosti – kazao nam je.
Više zapljena droga u Splitu
Na području pod nadležnošću PU splitsko-dalmatinske tijekom lipnja došlo je do porasta ukupnog broja kaznenih djela u odnosu na prvih pet mjeseci ove godine. Tako je samo u lipnju, s početkom sezone, zabilježeno čak 130 više kaznenih djela nego u svibnju (dakle, ukupno 447).
Kolika je razlika u broju počinjenja kaznenih djela, najbolje se vidi iz podatka da je tijekom siječnja ove godine na području PU splitsko-dalmatinske zabilježeno ukupno 305 kaznenih djela. To je za 172 nedjela manje nego tijekom lipnja iste godine. Kada to podijelimo na broj dana u mjesecu, ispada kako je tijekom šestog mjeseca počinjeno dnevno između pet i šest kaznenih djela više. Samih krađa u lipnju je bilo 83, a tijekom svibnja ih je zabilježeno 66. Osim imovinskih kaznenih djela, u porastu su tijekom ljeta i kaznena djela zlouporabe opojnih droga te broj zapljena narkotika. Tako je tijekom svibnja i lipnja bilo ukupno 395 zapljena droga, što je više nego kada se zbroje zapljene u prva tri mjeseca ove godine.
Osim porasta broja kaznenih djela, uočljiv je rast broja prekršaja protiv javnog reda i mira. Tijekom lipnja bilo je 212 navedenih prekršaja, što je najviše od svih šest mjeseci od početka ove godine.
U Dubrovniku džepare - žene
Grad okupiran tisućama turista pristiglim s kopna, mora i iz zraka idealna je meta za lopove i prevarante svih vrsta. Među milijunima onih željnih kulturnih sadržaja i nezaboravnog provoda koji na odmor ili samo u posjet stižu kruzerima, zrakoplovima ili cestom, kriju se, međutim, i mnogi dugoprstići koji gostima drevnog Grada uspiju naplatiti svoj porez. Među takvim turistima koje bi renesansni komediograf Marin Držić i danas nazvao Ljudi nahvao najviše ih je s istoka Europe. Točnije iz Bugarske, Rumunjske i – sjeverozapada Hrvatske!
I premda je za uže područje Grada u "običnim" uvjetima norma samo nekoliko krađa mjesečno, u 50-ak dana su zabilježene čak 22 džepne krađe na štetu turista. Znači, svaki drugi dan po jedna! No, točno stanje tamne strane stvarnosti još je nepovoljnije jer se, zapravo, prijavi tek svaka druga ili treća krađa.
Naravno, teško je naći dokaz ove tvrdnje, ali stručnjaci za turizam naglašavaju kako se gosti s kruzera u Gradu zadržavaju najviše pet-šest sati, od kojih na prijevoz do Grada potroše cijeli sat, a za razgled povijesne jezgre sa svom raznolikom ponudom preostaje im nekoliko sati. Stoga se mnoge krađe i ne prijave, osim ako nisu ukradene kreditne karice i osobni dokumenti.
O pravom razmjeru tih krađa govori i podatak da je lani u istom razdoblju prijavljeno samo 10 krađa.
Od početka lipnja policija je riješila pet džepnih krađa, koje su, kako je utvrđeno, počinile četiri državljanke Bugarske i jedna državljanka Rumunjske, dok je u istom razdoblju 2017. otkriven samo jedan džeparoš: naša državljanka iz Međimurja. U nepuna dva mjeseca utvrđeno je 46 kaznenih djela oštećenja tuđe stvari (lani 33), a zabilježena su i 24 fizička sukoba sudionici kojih su strani turisti, dok ih je lani bilo 19.
Očito su turistički rekordi najbolji magnet za počinitelje svih kaznenih djela, a glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Davorka Bečić ističe:
– U Stožeru u Zadru se prate svi trendovi kriminaliteta, a naša Policijska uprava bilježi daleko manji broj kaznenih djela za koje ste tražili podatke od istih djela na području drugih policijskih uprava u Dalmaciji.
No, ocjenjujući sigurnost turizma i sezone, načelnik dubrovačke PU Ivan Pavličević ističe da je policija samo jedan od dionika koji brine o sigurnosti, kako građana, tako i stranih gostiju, pri čemu se ostvaruje kvalitetna suradnja i sa svim ostalim dionicima: gradskom upravom i službama, državnim agencijama, inspekcijama, turističkim agencijama i ostalima te je njihova sigurnost neupitna.
Nema najtežih nedjela u Šibeniku
Što se tiče pokazatelja vezanih uz stanje kriminaliteta na području Policijske uprave šibensko-kninske, od 1. lipnja pa do 25. srpnja, statistika je vrlo slična lanjskoj. Istina, u ciljanom razdoblju prošle je godine, za razliku od ove u kojoj je ta rubrika prazna, zabilježen jedan pokušaj ubojstva. Zato se povećao broj krađa. Lani je, primjerice, od 1. lipnja pa do zadnjeg dana srpnja prijavljeno 106 krađa, a ovogodišnje brojke govore o 123 takva predmeta. Kamo sreće da se do kraja srpnja ne zabilježi više nijedan, no u to je teško povjerovati. U tih šest dana razlike na vrhuncu turističke sezone, "kapnut" će bar koja prijava krađe, što će, naravno, pogoršati "statističku krvnu sliku" kriminaliteta na šibensko-kninskom području. Teških je krađa, pak, lani bilo točno 85, a PU ih ove godine bilježi 83.
U policijskom biltenu registrirana su i dva razbojstva, gotovo isto kao i u 55 ljetnih dana ove godine. Razlika je u tome što je jedno razbojstvo bilo u pokušaju. U "rubrici dovođenja u opasnost ljudi i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom", omjer je 3 prema 3. Kada se sve to zbroji, ispada da je prošle godine od 1. lipnja pa do 31. srpnja bilo 197 kaznenih djela u rasponu od ubojstva u pokušaju do razbojstva, a ove godine od 1. lipnja pa do 25. srpnja bilo ih je 211. Valja još jednom napomenuti da je "kućica" za najteže kazneno djelo, na sreću, ostala prazna. Kako su se u promatranom razdoblju događala i druga kaznena djela izvan navedenog "opusa", od Marice Kosor, glasnogovornice PU, doznajemo da je ukupan broj kaznenih djela prošle godine bio 355, a ove ih je godine 356.
Dubrovnik: Kradljivice nose široke šešire
Gužvu i užurbanost u Dubrovniku koriste prave bande džeparoša što s Istoka, u luksuznim Mercedesima, Audijima i BMW vozilima dovoze vozači. Većinom su nalik Budu Spenceru, ali sa zlatnim prstenjem i lancem oko vrata. Djeluju kao biznismeni, a zapravo samo dovoze lopove – radnu snagu kojoj su istočnoeuropski bosovi prije slanja na jug Lijepe naše organizirali obuku za vješte krađe iz džepova, torbi i ruksaka.
A džeparoši su većinom – žene! Zapravo se mogu lako prepoznati jer uglavnom nose ljetne šešire širokih oboda i velike torbe pod miškom lijeve ruke. Zašto: kradljivice se po pravilu, kao slučajno, priključuju grupama turista koji su u dnevnoj gužvi na Stradunu, koncentrirani na govor vodiča. Široki im šeširi skrivaju lice od nadzornih kamera, a velike torbe su idealne da se u njih, samo u trenu, ubaci ono što su u gužvama ukrale.
Ne ostavljaj otvorena vrata
Ljeti Dubrovčanima najčešće kradu skutere. Kradu i vrjednije predmete do kojih lopovi dolaze brzim upadom kroz otvorene prozore u prizemlju kuća. Te su krađe, uglavnom, odlučujuće utjecale na promjenu navike Dubrovčana koji su prije, rijetko kad, zaključavali vrata kad bi pošli do obližnje butige kupiti neku sitnicu za spravljanje objeda i slično. Mnogi Dubrovčani sa sjetom u glasu pričaju kako je prije rasta turizma samo koso postavljeni štap od metle na ulaznim vratima butiga bio znak da je gazda na objedu i da valja "pripaziti" da kučak ili tko nezvan ne uđe. No, ta su vremena davno prošla...