Nikako da vrijeme postane primjereno godišnjem dobu. Iznad prosjeka topao kraj siječnja i početak veljače zamijenili su studen i neprimjereno niske temperature. Snijeg krajem veljače spustio se do mora, a zabijeljeli su se i pojedini otoci. Sve to praćeno je obilnom kišom koja je zaustavila gotovo sve poljoprivredne radove na otvorenom.
Prema podacima meteorološke postaje Zadar, od početka godine do 20. ožujka palo je više od 360 litara kiše po četvornom metru. Ako se tome doda 240 litara iz studenoga i prosinca prošle godine, to je gotovo cjelogodišnja količina u prosječnim godinama.
Iznadprosječno toplo vrijeme tijekom siječnja i početka veljače probudilo je vegetaciju. Pupovi listopadnih voćaka nabubrili su i čekao se samo trenutak početka cvatnje. Krenuli su sokovi u maslinama što su primijetili brojni maslinari, koji su zaneseni toplim vremenom krenuli u rezidbu maslina na rod.
Ne samo da se obavljala rezidba, već se krenulo s proljetnom gnojidbom prvenstveno dušičnim gnojivima. Jednom riječju, obavljali su se poslovi koji se trebaju po pravilima maslinarske struke obavljati u ožujku.
I sve bi bilo lijepo i dobro, obavljeno prije rokova, da krajem veljače zima nije pokazala zube. Niske temperature postale su sveprisutne. Apsolutni minusi rušili su postojeće standarde mjerenja. Tako se na meteorološkoj postaji Zadar aerodrom u noći između 27. i 28. veljače u meteorološkoj kućici na dva metra visine živa u termometru spustila na minus 10 stupnjeva Celzija. Slični apsolutni minimumi izmjereni su ne samo u zaleđu nego u priobalju i na otocima.
Nakon hladnoće i niskih temperatura brojni maslinari bili su u čudu na što su naišli u maslinicima - brojna stabla oštećena od niskih temperatura. Štete različite - od onih najblažih - opadanja lišća do pucanja kore na skeletnim granama, a i na deblima pri samom tlu. Ovisno o području, agrotehničkim mjerama, kao i kondiciji maslina, štete su različitog intenziteta.
Zaklonjena područja i južna ekspozicija prisilili su maslinu da krene s vegetacijom ranije nego što je to uobičajeno. Sokovi noseći asimilate tkivima floema putovali su iz lišća i mladica prema korijenu. Floem se nalazi u kori drva i niske temperature uzrokovale su leđenje sokova. Led se, naravno, širio i došlo je do pucanja kore.
Drugi razlog je prerana rezidba na rod. Rezovi stimuliraju metabolizam i rast, pa time čine tkivo podložno štetama od niskih temperatura ako one nastupe, a ove veljače su nastupile. Obilazeći brojne maslinike oštećene niskim temperaturama vidi se da su štete na orezanim maslinama veće nego na neorezanim. Razlog je i prerana prehrana dušičnim gnojivima. Vrlo zanimljivo u maslinicima gdje je zabilježena šteta je da su podjednako stradale sve sorte.
Ako je došlo do šteta prouzročenim niskim temperaturama, treba krenuti u njihovu sanaciju. Tamo gdje je otpalo samo lišće potrebno je pojačati gnojidbu dušičnim gnojivima i obaviti zaštitu bakrenim pripravcima.
Zaštitu bakrenim pripravcima obaviti na zdravim, kao i na maslinama gdje su stradale grane i deblo da se spriječi zaraza bakterijom rak masline. Bakterija ulazi u maslinu kroz ozljede nastale zbog tuče, mraza, rezidbe, štetnih kukaca, paunova oka i drugog. Kiša, kukci, kao i sami maslinari raznim oruđem prenose bakteriju s jedne masline na drugu.
Kod maslina gdje se kora, koja je oštećena, odvaja od ostatka stabla, potrebno je ukloniti sve do zdravog tkiva, a to je nekoliko centimetara ispod puknuća kore.
Bi li bilo koristi da se oštećena mjesta premažu blatom ili voćarskim voskom, pita me maslinar iz zadarskog zaleđa kome je stradalo gotovo 300 maslina. To neće ništa pomoći jer se kora odvojila od drva i jedino je rješenje da se odsječe ili otpili sve ono što je oštećeno. Veće rezove potrebno je premazati voćarskim voskom da ne dođe do zaraze bakterijama.
Evo nepredvidivog posla za maslinare. Treba što prije detaljno vižitati svaku maslinu i u slučaju oštećenja od niskih temperatura prionuti sanaciji.