Odlučili ste malo dotjerati liniju, skinuti koji kilogram, a prvi korak bio je reduciranje šećera - više ga ne stavljate u kavu, prepolovili ste količine za kolače, skoro ga više i ne kupujete. Ali zapravo je učinjeno malo posla, s obzirom da tako korišten šećer ionako ima najmanji utjecaj na debljanje, što je potvrdila i Europska agencija za sigurnost hrane.
U svom prirodnom obliku šećer ili glukoza relativno je bezopasan, čak i nužan ugljikohidrat koji trebamo da bi nam tijelo funkcioniralo. Ima ga u voću, povrću i mliječnim proizvodima, u kojima se nalazi kao spoj poznat pod nazivima fruktoza ili laktoza. Problem dolazi kada se šećer dodaje hrani tijekom njezine obrade.
Radi se o takozvanim skrivenim dodanim šećerima koje dnevno unosimo u ogromnim količinama raznim napicima, pahuljicama koje uzimamo za doručak, procesiranom hranom... Ona žličica šećera koju biste stavili u kavu ništa je u usporedbi s osam i više žličica šećera koje unesete samo jednom bočicom gaziranog pića. I upravo to je glavni razlog debljanja. No nisu dobivanje na težini ili rizik od dijabetesa jedino što se može izbjeći eliminiranjem skrivenih šećera, ali i općenito reduciranjem šećera u prehrani.
Evo što još dobrog možete sebi učiniti:
Sniziti krvni tlak, razinu lošeg kolesterola i rizik od srčanog udara
Visoki krvni tlak povećava opterećenje srca i arterija i može uzrokovati štetu u krvožilnom sustavu, što vodi ka bolestima srca, srčanom udaru, moždanom udaru, oštećenju bubrega, bolesti arterija i drugim ozbiljnim koronarnim stanjima.
Ljudi koji konzumiraju puno dodanog šećera vjerojatno imaju nižu razinu HDL-a ili dobrog kolesterola, višu razinu LDL-a ili lošeg kolesterola, te višu razinu triglicerida ili masnoća u krvi. Kod njih je uočen i značajan porast rizika od srčanog udara u odnosu na one s nižim unosom šećera.
Očuvati mozak “u kondiciji”, smanjiti mogućnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti, kao i od depresije
Šećer može “pojesti” zubnu caklinu, ali može “pojesti” i sposobnosti koje ima mozak - istraživanja pokazuju da previše šećera može uzrokovati slabljenje kognitivnih funkcija, manjak proteina nužnih za pamćenje i drugo.
Uz manje unesenog dodanog šećera manje je vjerojatno obolijevanje od Alzheimerove bolest i demencije: dijeta s visokim udjelom šećera smanjuje proizvodnju kemikalije poznate kao moždani neurotrofni čimbenik (BDNF), koji pomaže mozgu u stvaranju novih sjećanja i pamćenju prošlosti. Razina BDNF-a osobito je slaba kod ljudi s poremećenim metabolizmom glukoze (dijabetičari i predijabetičari), a niski BDNF povezan je s demencijom i Alzheimerovom bolešću.
U jednoj studiji pokazalo se da je kod starijih osoba koje su pile više od četiri gazirana pića dnevno 30 posto veća vjerojatnost da će im biti dijagnosticirana depresija nego kod onih koji su pili nezaslađena pića. Pravilno funkcioniranje mozga ovisi o stalnoj opskrbi kemikalijama poput glukoze. Kada glukoza ulazi u stanice tijela, inzulin otvara vrata stanice kako bi glukozi omogućio ulazak. Međutim, kada mozak, kojemu inzulin, za razliku od drugih tkiva, nije potreban za unos glukoze, doživljava kontinuirane “upade” prekomjernih količina šećera, to može voditi do depresije i anksioznosti.
Riješiti se ovisnosti o slatkome
Testiranja na životinjama pokazala su da životinje kojima su dane prekomjerne količine šećera razvijaju simptome fizičke ovisnosti. Dopamin, neurotransmiter u mozgu zadužen za dobro raspoloženje, oslobađa se za vrijeme apsorpcije šećera. Problem je što jedenje previše šećera isključuje pravilno funkcioniranje tog “mehanizma”, odnosno treba sve više i više šećera da bi se aktiviralo djelovanje dopamina.
Postići da koža izgleda svježe, mladoliko i čisto
Previše šećera kožu čini umornom i naboranom, oduzima joj sjaj i općenito zdrav izgled, čemu je krivac proces glikacije koji šteti kolagenu i elastinu, proteinskim vlaknima koja kožu čine čvrstom i elastičnom. Posljedica glikacije je i deaktiviranje prirodnih antioksidacijskih enzima u tijelu, što nas čini podložnijima oštećenjima od djelovanja sunca.
Utvrđeno je i da hrana s visokim glikemijskim indeksom utječe na stvaranje akni zbog hormonskih fluktuacija koje pokreće. A s viškom unosa šećera povezuju se i neka druga stanja kože, čak i psorijaza.
Lakše disati, imati mirisniji dah, kao i više energije
Neke studije sugeriraju da određene prehrambene navike, uključujući prehranu s visokim udjelom šećera, podižu vjerojatnost obolijevanja od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti. Šećer je i brz izvor hrane za bakterije koje se uz njega brzo reproduciraju, uzrokujući nakupljanje plaka i stvaranje jutarnjeg zadaha koji zna biti grozan, a istraživanja pokazuju i da dodani šećeri mogu smanjiti aktivnost oreksina, neuropeptida koji bi mogli nazvati “energizatorom” tijela jer utječe na budnost, potiče metabolizam itd. Kada je oreksin “isključen”, pospani smo i tromi, što objašnjava osjećaj umora i potrebe za drijemanjem nakon ručka punog ugljikohidrata i šećera.