StoryEditorOCM
ZanimljivostiZORAN VAKULA

Poznati meteorolog otkriva kakvo će biti bablje ljeto: Prognoze najavljuju nastavak toplog vremena i za mnoge povoljnog kupanja

Piše Vinko Paić
26. kolovoza 2020. - 08:18

Prvi dan rujna samo što nam nije pokucao na vrata, dan je sve kraći, mjesta na plažama ima više nego prije jer su mnogi stranci zbog epidemioloških mjera silom prilika napustili Jadran, ni sunce nije toliko jako kao u srcu ljeta. Čini se idealnim za odmor, a ako ste među onim sretnicima koji još nisu ispucali svoj godišnji odmor, razloga za brigu nemate kad su u pitanju vremenske (ne)prilike jer će ovogodišnje bablje ljeto, a kaže nam to prvi meteorolog državne televizije Zoran Vakula, biti i više nego povoljno.

- Najnovije prognoze za sljedeće mjesece daju povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka svakog od mjeseci do kraja godine biti barem oko prosječne, što znači da će svi mjeseci biti barem malo topliji nego što je uobičajeno. Naravno, to ne znači da će svi tjedni u tim mjesecima biti topliji od prosjeka. Očekuju se povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave bude hladniji od prosječnoga - veli Vakula.

Ostvare li se trenutačne prognoze, u rujnu ćemo tako u većini Hrvatske imati manjak oborina u odnosu na prosjek, a u listopadu i studenome višak.

- No, moguća su i veća odstupanja od te prognoze, a valja spomenuti i da u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana, što je također mnogima važno jer nije isto imamo li više dana s malim količinama oborine ili samo poneki dan s obilnijom kišom, koja može prouzročiti i bujične poplave. Nažalost, suvremena znanost još uvijek ne može kvalitetno dugoročno prognozirati takvu informaciju, čak ni u vjerojatnosnom obliku. Kao ni dane sa snijegom, olujnim vjetrom i drugim moguće opasnim vremenskim pojavama. No, zato postoje kratkoročne prognoze i upozorenja - pojašnjava Zoran.
Prošle godine dobar dio rujna i listopada, pa čak i prvi dan studenoga u Dalmaciji bili su okupani suncem, a temperature mora povoljne za one nešto hrabrije kupače. Hoće li tako biti i u danima pred nama?

'Babi leti'

- Trenutačne dugoročne prognoze upućuju na nastavak razmjerno toplog vremena i za mnoge povoljnog kupanja, ali preporučujem pratiti i kratkoročnije prognoze. Promjene su moguće. Ne znam znače li kome što povijesni podaci, ali možda je zanimljivo spomenuti da je barem poneki vruć dan, onaj s temperaturom zraka 30 °C i višom, posljednjih godina u rujnu zabilježen u većini Hrvatske, uz iznimku gorskog dijela, a u listopadu ne samo u mnogim mjestima na Jadranu, nego i ponegdje u kontinentalnom području, posebice u unutrašnjosti Dalmacije. Primjerice u Imotskome, Metkoviću, Kninu i Sinju te Karlovcu, Osijeku, Slavonskome Brodu. Također je zanimljivo da su temperaturni rekordi u studenome u mnogim mjestima oko 25 °C, u Čilipima čak 28,6 °C - govori poznati meteorolog.

Puno je teorija kako je nastao izraz bablje ljeto i koje zapravo razdoblje obuhvaća. Jedna od njih je da baba označava vješticu, što je simbol lošeg i izopačenog, a to upućuje i da je upravo vrijeme takvo - naopako. Po drugoj drevnoj predaji bablje je ljeto nastalo od češke fraze "babi leti", koja se odnosi na niti paučine što vijore u zraku u sunčanim jesenskim danima. Budući da se ta paučina pojavljuje samo na jesen, ljude je njezin izgled podsjetio na bakinu sijedu kosu. Neki bablje ljeto zovu i miholjskim ljetom prema svetom Mihovilu, koji se slavi 29. rujna ili po svetom Martinu, čiji je dan 11. studenoga (martinjsko ljeto). U Bugarskoj kažu cigansko (sirotinjsko) ljeto, a u Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv indijansko ljeto. Inače, podaci Državnog zavoda za statistiku govore da se u Hrvatskoj naviše djece rađa upravo u rujnu, pa je tako u posljednjih 20 godina upravo u ovom mjesecu rođeno više od 75.000 djece, slijedi ga srpanj s oko 73.500 beba i na trećem je mjestu kolovoz s njih 72.000.

- Mnogi pod tim terminom misle na razdoblje od početka kalendarske jeseni do sredine studenoga, ali neki i samo do sredine listopada. Pritom neki misle na to cijelo razdoblje, a neki na povremena kraća razdoblja u tom dijelu godine. Ne znam vole li kolegice i kolege taj izraz. Nisam radio anketu, pa ne znam kako tko razmišlja. Netko koristi bablje ljeto, netko miholjsko ljeto, čak i martinjsko ljeto, cigansko, indijansko ili kasno ljeto, a netko uopće ne spominje te termine. Mnogi ne znaju, posebice mlađi, da postoji i film "Bablje ljeto" pokojnog Nikole Tanhofera. Ima i jedna ruska teorija po kojoj su razdoblja stabilnog i toplog vremena nakon ljeta nazvali po staricama, bakama kojima još odgovara sjediti i grijati stare kosti na suncu - otkriva nam Vakula.
Kako to već biva – dugoročne prognoze količina oborina su problematičnije i znatno manje pouzdane od sezonskih i mjesečnih prognoza temperature, što se moglo primijetiti i prošlih mjeseci.

- Ljeto još nije gotovo, ali ne vjerujem da će moje ocjene jako promijeniti posljednje ljetno desetodnevlje, ako pod ljetom računamo ono klimatološko od 1. lipnja do 31. kolovoza. Dakle, ovogodišnje je klimatološko ljeto djelomično ispunilo moje prognoze i očekivanja. Pozorniji pratitelji medijskih platformi HRT-a još početkom godine, a i kasnije, mogli su uočiti dugoročne prognoze "velike vjerojatnosti iznadprosječno toplog ljeta" i nagovještaja vjerojatnih povremenih toplinskih valova koji mogu utjecati na zdravlje. Naravno, bez spominjanja kada će i koliko oni trajati budući da dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane za najavu takvih informacija koje ima smisla davati samo u kratkoročnijim prognozama. Osim ako ne želite senzaciju i širenje prognoza koje nisu znanstveno utemeljene. No, na medijskim platformama HRT-a cilj mi je pravodobna i kvalitetna meteoinformacija, a ne bombastičnost i senzacija - objašnjava Zoran, koji se dugoročnim prognozama bavi još od 1995.

- Unatoč kojekakvim komentarima, prema trenutačnim analizama koje još malo mogu promijeniti dani do kraja kolovoza, srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega ljeta, razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza, gotovo će sigurno u većini Hrvatske, vrlo vjerojatno i posvuda biti barem malo viša od prosječne iz referentnog klimatološkog razdoblja od 1981. do 2020. godine. Naravno, pritom neće biti i ekstremno, kao mnogobrojna prošla ljeta. Za oborine sam očekivao da će biti manjak na više mjesta nego što jest. No, i to ne treba iznenaditi s obzirom na pljuskovita obilježja ljetnih oborina. U Dubrovniku je, primjerice, u prvih 19 dana kolovoza kiša padala samo tri dana, ali je izmjerena čak 141 litra kiše po četvornome metru, što je deseta najveća količina u kolovozu od 1961. godine, od kada postoje mjerenja. Posljednji kolovoz s više kiše bio je 1996. godine. Istodobno, u Splitu je tijekom šest dana s kišom ovog kolovoza izmjereno jedva sedam litara - kaže Vakula.

Za kraj smo ga pitali voli li on bablje ljeto.
- Ako se pod tim podrazumijevaju dugotrajnija razdoblja razmjerno suhog i toplog vremena nakon kalendarskog kraja ljeta – volim! - zaključuje.

24. studeni 2024 11:03