Koliko ih smijemo jesti? Četiri nutricionistice dale su nam različite savjete

Ako uživate jedući jaja, možda ste zabrinuti da to šteti srcu jer jaje sadrži kolesterol. No, ne zabrinjavajte se. Ako ste zdravi, možete bez imalo grižnje savjesti i straha jesti jaja, navodi Elisa Zied, poznata američka nutricionistica.

No, koliko jaja zaista možemo pojesti? Nutricionistica Dora Bučan koja radi u splitskom KBC-u kaže da zdravim ljudima preporuča 4 do 5 jaja tjedno, podijeljeno na cijeli tjedan, dok američki nutricionisti koji su desetljećima govorili da je tjedno previše i jedno jaje, sada odjednom tvrde da čak i dva-tri jaja dnevno mogu proći.

Splitska nutricionistica Dragana Olujić kaže da bi dva jaja dnevno mogla biti zastupljena na jelovniku zdravih ljudi, dok šibenska stručnjakinja za hranu Anita Šupe, pak, u svojoj knjizi "Istine i laži o hrani" tvrdi da bez kolesterola nema života, te da farmaceuti i liječnici rade nepotrebnu dramu oko kolesterola iz jaja. Ovdje vidimo da četiri stručnjakinje za hranu imaju i četiri različita stajališta oko jaja.

No, prije nego krenemo u raščlanjivanje koliko su jaja zapravo dobra moramo znati da jedno jaje ima oko 70 kalorija, odličan je izvor proteina, stabilizira šećer u krvi i izgrađuje naše tijelo. Jaje ne samo da ne šteti našim krvnim žilama nego ih štiti, te sadrži antioksidanse koji štiti od srčanih bolesti, moždanih i srčanih udara kao i karcinoma. Jedno veliko jaje odličan je izvor selena u borbi protiv oštećenja stanica koje su uzrokovali slobodni radikali.

Tijekom 2016. godine objavljena je studija u "American Journal of Clinical Nutrition", koja navodi da jedenje jednog jaja dnevno nije povezano sa srčanim udarima ili povećanjem bilo koje bolesti srca i krvnih žila. Jedna druga studija pratila je 115 tisuća odraslih kroz 14 godina, a koji su svakodnevno jeli jaja – također nije utvrđen porast srčano krvožilnih bolesti.

U studiji objavljenoj 2013. u "European Journal of Nutrition" 30 zdravih muškaraca bilo je podijeljeno u tri grupe – u jednoj su davana jaja na tostu, u drugoj kukuruzne pahuljice, mlijeko i tost, a u trećoj kroasan i čaša narančina soka. Ljudi koji su jeli jaja bili su sitiji, no kasnije se pojavio osjećaj gladi u odnosu na druge dvije grupe muškaraca.

Ipak, liječnici i danas navode da oni koji imaju problema s krvnim žilama i srčanim bolestima trebaju pripaziti, jer su jaja izvor zasićenih masnih kiselina i puno takvih kiselina podiže loš kolesterol, koji je opasan za kardiovaskularne bolesti. Jedno veliko jaje sadrži 180 miligrama kolesterola, a savjet je da se dnevno ne konzumira više od 300 grama. Liječnici čak i zdravim ljudima ne preporučuju svakodnevno konzumiranje jaja. S tim preporukama se ne slaže Anita Šupe. Evo kako ona objašnjava zašto je kolesterol samo – mit.

Bez kolesterola nema život

- Bez kolesterola nema života. Jaje, koje je začetak života, namirnica je najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se stvorilo jedno živo toplokrvno biće. Majčino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu što bolje iskoristiti ovu hranjivu tvar.

 

Zašto? Zato što upravo novorođenčad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te mnogih drugih funkcija u tijelu. Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju sposobnost stvaranja kolesterola. Potreba za njim izuzetno je velika, pa kada ga stanice ne mogu proizvesti dovoljno u proizvodnji pomaže jetra.

U našem tijelu proizvodi se tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom. Ako hrana sadrži premalo kolesterola, povećava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno, proizvodnja u stanicama se smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno. Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije. Djeluje kao snažan antioksidans i čak nas štiti od raka. Bez kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčeva svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog starenja.



Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi – trebamo ga više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju više kolesterola, jer je za vrijeme njihova života bilo više staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno snižavati lijekovima.

Usput rečeno, ljudi s više kolesterola žive dulje od ljudi s niže kolesterola u krvi – navodi Šupe, dodajući da kolesterol između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične stijenke, tj. opnu koja štiti sve stanice našeg tijela. Prema novijim istraživanjima upravo je stijenka glavni dio stanice za izmjenu tvari i informacija između stanice i njezina okruženja. Kolesterol je i glavni sastojak žuči koja probavlja masnoću, ali i svih vitamina topivih u mastima.

Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona, kao što su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona – testosteron, estrogen i progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju živčanih vlakana i prenošenje živčanih impulsa te za jačanje imunološkog sustava organizma.

Statini se prodaju zdravima

– Bez kolesterola ljudski mozak ne može funkcionirati. Kemijski procesi koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula kolesterola. Zbog toga, upravo je mozak organ koji sadrži najveću količinu ove važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se nedostatak kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem, depresijom i poremećajima samodestrukcije. Isto tako, kolesterol sudjeluje i u popravku oštećenih stanica tijela te čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu.

Također je važan za održanje zdravlja crijevne stijenke pa prehrana s malom količinom kolesterola može dovesti do propusnosti crijevne stijenke i drugih crijevnih problema. Kolesterol je dakle prirodna tvar koju naše tijelo samo proizvodi te regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokušaj da se izvana intervenira na količinu kolesterola u krvi sasvim nebiološki i nelogičan.



Nažalost, statini se prodaju i bolesnima i zdravima, iako nema dokaza da snižavanje kolesterola jamči bolje zdravlje. Još je manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva. Najveću korist od ovog lijeka nemaju pacijenti nego industrija lijekova, među Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. Statini su najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna dolara, jer oni se ne prodaju tek za kraću uporabu, već se troše doživotno – kaže Šupe te objašnjava što je loš, a što dobar kolesterol.

Sveta hrana

– Povećana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i povećana vrijednost ukupnog kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su "povećane" samo u odnosu na referentne vrijednosti koje su se godinama mijenjale, odnosno smanjivale, jer je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji.

Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav rizik za oboljenje od srčano-žilnih bolesti, ali ipak većina liječnika takvim ljudima preporučuje prehranu s manje masnoća i više ugljikohidrata. Ali upravo takva prehrana može pogoršati stanje, jer može dovesti do promjene LDL čestica u male, guste i opasne, do smanjivanja zaštitnog HDL-a i do povećanja triglicerida, paradoksalno, zar ne?

Ovo je poznato među znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola, ali u liječničkim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske industrije, kojoj je glavni cilj prodati što više statina, lijekova za "snižavanje" kolesterola – kaže Šupe, navodeći da liječnici pacijentima kako bi smanjili kolesterol savjetuju izbacivanje mesa i jaja, a ubacivanje pekarskih proizvoda. No, baš ti ugljikohidrati iz pekarskih proizvoda pretvaraju se u masne stanice i uzrokuju brojne probleme, među ostalim i kardiovaskularne.

Za zaključak naše priče o jajima Šupe kaže:

– Zaboravite priču o kolesterolu! Znanstveni dokazi da su prirodne masnoće i kolesterol opasni za srce – ne postoje. Od pamtivijeka ljudi su živjeli od hrane životinjskog porijekla i to je bila izvorna hrana koja je omogućila opstanak. Jaja ptica, riba i slobodnih kokoši u predindustrijskim su kulturama smatrana "svetom hranom" i posebno se vodilo računa da ih u dovoljnoj količini dobiju trudnice i djeca. Iskustveno se znalo da jaja osiguravaju dobro zdravlje, jak imunitet i zaštitu od bolesti.