Žena ti kaže: "idi k vragu". Ti odeš, a ona te i tamo dočeka. Ovako je Dante Alighieri jedno prilikom upozorio na snagu žene.
Mnogo stoljeća nakon, žene su, da bi ikoga igdje mogle poslati, morale glasno vikati, puno raditi i u svojim borbama podnositi svakakva poniženja. Ipak, mnogima od njih trud se isplatio, a utabanim putem velikih žena krenuli su brojni otvoreni umovi i snažna srca.
Već duže od stotinu godina 8. ožujka slavimo žene i njihovu borbu za ravnopravnost. Iako će mnogi reći da bismo 'nježniji spol' trebali slaviti svaki dan, ovaj dan u godini nekako je više od drugih rezerviran za isticanje ekonomskih, društvenih i političkih dostignuća koje su žene diljem svijeta ostvarivale i kojima su doprinosile mnogim generacijama.
Pozicija žena u društvu, njihova prava, način na koji ih se prezentira, stvari, misli i osjećaji koji se od njih očekuju, teme su koje se često nameću. Teme su to zbog kojih se povijest mijenjala, i zbog kojih se još uvijek mijenja, s među poznatim Hrvaticama neke su se posebno istaknule. Njihov glas se malo jače čuo, a njihov angažman mnoge je nastavio poticati.
Katarina Zrinski
Velika žena iz moćne obitelji, Ana Katarina Zrinski u povijesti je ostala zapamćena kao darovita književnica, mecena, ali i junakinja. Eugen Kumičić jednom ju je prilikom okarakterizirao kao najslavniju kći hrvatskog naroda, a u prilog toj tvrdnji išao je njen vedar duh, snažna podrška koju je pružala svojoj obitelji, djeci i suprugu, veliko znanje koje je imala te sloboda koja joj je bila dopuštena, a zbog koje je tako kvalitetno djelovala.
Obitelj i dom Katarine Zrinske bili su žarište kulture, umjetnosti i znanja pa ne iznenađuje činjenica koliko je istinski bogato bilo Katarinino poznavanje stranih jezika, književnosti, pa i strateških i političkih tema. Kako je i sama voljela putovati, pratila je politička pitanja i situacije, donosila je odluke i pregovarala sa stranim veleposlanstvima.
Nakon što je izgubila supruga, Katarina je zadnje godine svog života provela izolirana od vanjskog svijeta, a svoje misli pretočila je u zbirku pjesama, jedno od značajnijih hrvatskih književnih djela tog vremena.
Svojim duhom, željom za obrazovanjem, društvenim angažmanom i otvorenim umom, Katarina Zrinska ostala je zapamćena kao primjer žene ustrajne u hrabrosti i obrani vlastitih stavova.
Ivana Brlić Mažuranić
Često uspoređivana s Andersonom zbog svoje pripovjedačke virtuoznosti i Tolkienom zbog fascinacije fantastičnim svijetom, Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih spisateljica za djecu, a njena djela prevedena su i na sve važnije strane jezike.
Ivana je potjecala iz obrazovane i cijenjene obitelji pa ne iznenađuje da je i sama krenula tim putem. Kao jako mlada, sa svega 18 godina udala se te je bila majka sedmero djece. Majčinsko bogatstvo utjecalo je na njeno razumijevanje dječje psihe, a bogata mašta i inspiracija koju je crpila iz slavenske mitologije učinile su je književnicom iznad svog vremena. Djela koja je ostavila iza sebe dio su mnogih djetinjstva i ideja koje su nastale iz njenih predložaka.
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka jedna je od onih žena koje su izabrale teži put. Iako porijeklom iz imućne i obrazovane obitelji, život joj je bio isprepleten preprekama, a svoju vrijednost morala je dokazivati na razne načine.
Roditelji su je jako mladu odlučili udati za mađarskog nacionalista, a nakon što je shvatila njegove skrivene namjere da pod okriljem njene književnosti nameće Hrvatskoj mađarizaciju, Marija se razvela.
Iskrenu ljubavnu sreću našla je u zagrljaju Slavka Vodvarka, a na Strossmayerovu preporuku počela je pisati za časopis Obzor. Marija Jurić Zagorka prva je hrvatska novinarka.
Novinarsku karijeru stekla je izvještavajući o političkim zbivanjima, a bila je i urednica časopisa 'Ženski list' i 'Hrvatica'. Mnogima je najpoznatija po svojim povijesnim romanima, no objašnjenje najveće vrijednosti ove simpatične i snažne žene leži u jednom od njenih citata : 'Valja cijeniti svaku i najsitniju žrtvu, svaku najmanju pobjedu i u neznatnim stvarima. Mnogo malih, sitnih pobjeda stvara jednu veliku kao što opeka stvara veliku zgradu."
Marija Jambrišak
Prosvjetiteljica, književnica, borac za prava i školovanje žena, Marija Jambrišak, prva je žena koja je u Hrvatskoj javno tražila izjednačavanje plaća muškarcima i ženama u školstvu.
Učiteljica koja je javno na Trgu svetog Marka u Zagrebu digla glas za prava žena, odricala se hrane kako bi si mogla priuštiti udžbenike, a njenim zalaganjem krajem 19. stoljeća otvorila se ženska srednja škola u Zagrebu.
U vrijeme kada su žene bile okarakterizirane isključivo kao majke, supruge i domaćice, Marija je glasno tražila izjednačavanje poslovnih uvjeta s muškarcima i svojim glasom potaknula mnoge na traženje svojih prava.
Bila je omiljena učiteljica i uzor, a danas se smatra jednom od najboljih hrvatskih pedagoginja.
Slava Raškaj
Rođena kao gluhonijema osoba, Slava Raškaj je od malena svoje emocije pokazivala kroz umjetnost. Bez obzira na svoj invaliditet i činjenicu da su u to vrijeme osobe poput nje bile izopćene iz društva, Slavini akvareli i danas predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Njen opus pripada razdoblju moderne i to impresionističkoj struji.
Preminula je jako mlada, sa svega 29 godina, a svoje je radove slikala za sve najuglednije osobe u Hrvatskoj. Iako za života nije imala samostalnu izložbu, sudjelovala je na prvoj izložbi Društva hrvatskih umjetnika 1898., a prva retrospektiva njenih radova održana je povodom pedesete obljetnice njezine smrti.