Korak po korak, od blažih prema sve strožim mjerama pripremali su nas na ono što je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jučer izrekao - trebamo izdržati do lipnja.
"Nezahvalna je svaka procjena situacije vezane uz epidemiju koronavirusa, ali ona bi mogla biti bolja početkom lipnja ako izdržimo sa strogim mjerama", poručio je dr. Krunoslav Capak.
Prvi put, dakle, imamo neku vremensku odrednicu, znamo koliko dugo još moramo biti disciplinirani, odsječeni od društva, suzbijajući svoje duboke ljudske emocije i potrebe za povezanosti, druženjima, izlascima, okupljanima u skupinama...
Pandemija nas je stavila pred zahtjevan test. Kako će sve to utjecati na nas?
Od kada su mjere krenule govori se o dubokom utjecaju izolacije na fizičko i mentalno zdravlje. Znanstvenici su iznijeli činjenice o tome kako dugotrajna izolacija može povećati rizik od različitih zdravstvenih problema, među kojima su bolesti srca, depresija, demencija, pa čak i smrt. Metaanaliza znanstvene literature iz 2015. potvrdila je, naime, da kronična socijalna izolacija povećava rizik od smrtnosti za 29 posto.
- Ljudi koji su više socijalno povezani imaju manje upalnih stanja u organizmu, dok kod onih izoliranih i usamljenih primjećujemo u većem postotku primjećujemo postojanje kroničnih upala. A kronična upala povezana je s nizom kroničnih bolesti. Također imamo dokaze da je to povezano s kardiovaskularnom funkcijom, odnosno krvnim tlakom, otkucajima srca, hormonu stresa u cirkulaciji. Povezano je čak i sa staničnim starenjem - objasnila je Julianne Holt-Lunstad, profesorica psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Brigham Young.
Sve to odnosi se na dugotrajnu izolaciju. Međutim, učinci kratkotrajnog socijalnog distanciranja, u kakvu spada i ova naša izolacija od nekoliko mjeseci (koliko god nam se činila duga kao vječnost) još nisu dobro proučeni. Ali, nekoliko je znanstvenika prije nekoliko dana za američki znanstveni magazin Science podijelilo svije spoznaje i stavove.
Chris Segrin, znanstvenik koji proučava ljudsko ponašanje na Sveučilištu u Arizoni iznio je značajnu tvrdnju - postoje ogromne individualne razlike u sposobnostima ljudi da se nose sa socijalnom izolacijom i stresom. Uostalom, ni u samom startu u ovu izolaciju nismo svi ušli s istim stupnjem mentalnog zdravlja.
- Međutim, u cjelini su ljudi izuzetno otporni. Mnogi su izdržali i daleko gore situacije. A ključna osobina koja utječe na to kako ćemo se nositi s ovakvim situacijama je – optimizam - poručuje taj znanstvenik.
Segrin ukazuje na studije o američkim zarobljenicima tijekom rata u Vijetnamu, koji su bili zatvoreni u sićušnim ćelijama zvanim "kavez tigra", ponekad u vodi do brade.
- Optimizam je bio ključan. Zatvorenici koji su vjerovali da će, ma koliko loše stvari bile, preživjeti i rat na kraju pobijediti, imali su bolje mentalno zdravlje kasnije u životu - ističe.
Dakle, glavu gore, osmijeh na lice i s optimizmom gledajmo na ljeto. Još dva mjeseca izolacije, s medicinske točke gledišta, nije puno. A s članovima obitelji koji ne žive s nama i prijateljima u međuvremenu se možemo družiti online.
- Imamo sreću da živimo u eri u kojoj će nam tehnologija omogućiti da vidimo i čujemo prijatelje i obitelj, čak i iz daljine. Unatoč tome, ti načini komunikacije u potpunosti ne zamjenjuju interakciju uživo, licem u lice. Kada komuniciramo s drugim ljudima, puno značenja koje se prenosi između dvije osobe zapravo se ne prenosi stvarnim riječima, već neverbalnim ponašanjem. Puno tih suptilnosti govora tijela, izraza lica i gesta može se izgubiti s elektroničkim medijima. Nisu dobri kao interakcija licem u lice, ali beskrajno su bolji od bilo kakve interakcije . kaže Segrin.
Ipak, priča o osmijehu i optimizmu nije tako jednostavna. Pandemija, znamo, ima i svoju tešku ekonomsku računicu. Dio ljudi već je ostao bez posla, puni njih boji se tog scenarija, izgledno je smanjivanje plaća, turistička sezona je propala...
Ipak, priča o osmijehu i oprimitzmu nije tako jednostavna. Pandemija, znamo, ima i svoju tešku ekonomsku računicu. Dio ljudi već je ostao bez posla, puni njih boji se tog scenarija, izgledno je smanjivanje plaća, turistička sezona je propala...
Kako je već objasnila Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, trenutno imamo šok i na strani ponude i na strani potražnje.
- Zbog zatvaranja granica i uvođenja karantene poduzeća nisu u stanju nastaviti sa svojim normalnim poslovanjem, što rezultira smanjenjem proizvodnje roba i usluga. To je šok na strani ponude. Potrošači pak ne mogu kupovati proizvode i usluge koje inače kupuju jer ih ili nema (proizvođači ih ne mogu isporučiti) ili zbog karantene ne mogu do njih fizički doći. To zovemo šokom na strani potražnje. Kolektivna psihoza koja nastaje zbog zaokupljenosti vijestima oko pandemije i njezinih posljedica stvara treću vrstu šoka, šok pouzdanja. Ljudi zbog straha od neizvjesne budućnosti gube povjerenje u ekonomiju i prestaju kupovati sve osim nužnih proizvoda, a poduzeća iz istog razloga, čak i ako imaju zalihe likvidnosti, prestaju proizvoditi i investirati. - objasnila je Vizek.
Hrvatsku, kao i cijeli svijet, čeka kriza. Godišnji pad BPD-a, zbog propale sezone, bit će brutalan, a kao što je upozorio Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Hrvatska je u težoj situaciji od mnogih drugih zemalja jer smo već ranije uništili domaću poljoprivredu i proizvodnju. Njegovo je mišljenje, stoga, da se ne trebamo povesti primjerom drugih zemalja koje daju fiskalne stimulanse da održe potražnju kako bi zadržali radna mjesta.
Kod nas, tvrdi on, takve mjere ne bi djelovale jer bi takvi stimulansa zapravo poticali stranu, a ne domaću industriju. Čuvali bi radna mjesta u Njemačkoj, Grčkoj ili Španjolskoj, ali ne i u Hrvatskoj. Njegovo je mišljenje da bi nam ovo mogla biti prilika da da hrvatsku ekonomiju konačno sazidamo na čvrstim temeljima, hrana, energija i lijekovi su, po njemu, ključ.
Hrvatski ekonomisti koji su do sada javno govorili o mjerama za spas gospodarstva ne slažu se u svemu. No, slažu se da je na potezu država. Ona jedina u ovakvim trenucima može ponuditi mjere osiguranja, a važno je da mjere stignu što prije i da budu obimne i učinkovite. I da podignu optimizam građana. Jer svi ćemo lakše izdržati još dva mjeseca izolacije ako znamo da nas nakon toga ne čeka krah.