Salmonela će vas zaskočiti gdje je uopće ne očekujete: evo koje je preporučeno vrijeme držanja namirnica u hladnjaku i zamrzivaču, a poseban oprez potreban je i kod roštiljanja!

Budući da ljeti raste broj salmoneloza, kampilobakterioza i drugih oboljenja uzrokovanih trovanjem namirnicama, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je preporuke za pravilno rukovanje hranom.

Samo u posljednjih 15 dana veterinarska inspekcija je u svojim redovitim kontrolama prehrambenih proizvoda otkrila i s tržišta povukla četiri mesna proizvoda zaražena salmonelom.

To nije čudo jer se, napominju stručnjaci, bakterije brže razmnožavaju za vrijeme visokih temperatura i pri povećanoj vlažnosti zraka. Ljeti su, osim toga, česti i boravci izvan kuće i izleti, prilikom kojih često nije moguće pravovremeno i adekvatno skladištiti hranu na odgovarajuću temperaturu.

- Prema epidemiološkim podacima, tijekom ljetnih mjeseci salmonele su definitivno najčešći uzročnik trovanja hranom, a mogu se naći u hrani životinjskog podrijetla ili u hrani koja je naknadno kontaminirana nepravilnim rukovanjem (prljavim rukama ili priborom). To znači da se, primjerice, prilikom rukovanja mesom obično koristi isti nož za sirovo i termički obrađeno meso ili se, pak, koristi isti pribor za sirovo meso i za hranu koja se više neće naknadno termički obrađivati, kao što mogu biti razni prilozi, salate...

Salmonele se prenose sirovim ili termički nedovoljno obrađenim mesom, najčešće piletinom i puretinom, ali i mesom ostalih životinja, jajima i mliječnim proizvodima, a rjeđe su zabilježene i epidemije salmoneloza podrijetlom iz voća, povrća i pekarskih proizvoda.

Kod nas se epidemije salmoneloza često povezuju s konzumacijom kolača iz domaće radinosti,za izradu kojih su korištena termički neobrađena jaja, poput krempita i sličnih slastica - objašnjavaju stručnjaci iz Ministarstva.

Sirova piletina i nepasterizirano mlijeko mogu biti kontaminirani i bakterijom Campylobacter te dovesti do bolesti koja se naziva kampilobakterioza, a koja je također zabilježena u nešto većem broju tijekom ljetnih mjeseci. Stoga je nužna dobra termička obrada piletine i pasterizacija svježeg mlijeka, kao i ostali postupci dobre higijenske prakse.

Iz Ministarstva poljoprivrede upozoravaju i na česta stafilokokna trovanja hranom koja uzrokuju enterotoksini bakterije Staphylococcus aureus. Enterotoksini obično nastaju u hrani koja sadrži znatne količine ugljikohidrata ili bjelančevina, i to kad se drži u neprikladnim uvjetima koji omogućuju razmnožavanje stafilokoka.

Osim sira i mesa, pogotovo mljevenog, nisu sigurna ni kuhana jela, kontaminirana i ostavljena na sobnoj temperaturi tri do pet sati. Naime, termičkom obradom, objašnjavaju iz Ministarstva, uništit će se stafilokoki, ali neće termostabilni enterotoksini koje su oni proizveli. U ovakvim slučajevima simptomi se javljaju vrlo brzo, već nakon nekoliko sati od unosa kontaminirane hrane, što ovisi o unesenoj količini i individualnoj osjetljivosti.

Osim bakterija, ljeti iz hrane napadaju i virusi kojima može biti kontaminirano voće i povrće, kao i razne salate spremne za konzumaciju, za koje se ne očekuje da će biti podvrgnute termičkoj obradi. Dobro i temeljito pranje voća i povrća uvelike će doprinijeti smanjivanju rizika od virusnih, ali i parazitarnih oboljenja.

I na koncu, zbog visokih temperatura sva je hrana podložnija bržem kvarenju te je preporuka da se u slučaju bilo kakve promjene boje, mirisa, konzistencije i okusa takva hrana ne konzumira. Posebno se brzo kvare pripravci od voća i povrća, koje je stoga nužno pripremati neposredno prije konzumacije, a ostatke je najbolje baciti.

Također, kod hrane poput lubenica, dinja i krastavaca treba paziti da se u hladnjake pohrani dobro očišćena, jer često na njoj zna ostati zemlje koja onda može kontaminirati i ostalu hranu na policama.