Posjetili smo konobu na nenaseljenom otočiću šibenskog arhipelaga s ambijentom kao da ste na sedmom nebu

- Mali, hodaš s glavom u oblacima, ne budi u sedmom nebu - govori majka dječaku koji sanja o otvaranju konobe na Kaknu, otoku Šibenskog arhipelaga, usred maslinika u koji rado odlazi sa svojim djedom. Za djeda je jako vezan i s njim provodi svaki slobodni trenutak. Dvadeset godina kasnije, Slaven vješto rukuje loncima i tavama dok priprema tradicionalnu dalmatinsku spizu. Završio je srednju školu za kuhara i radio u restoranima u Šibeniku. Nije se spustio na zemlju, i dalje je u Sedmom nebu. Naime, to je naziv konobe koju je, kako je i sanjao, otvorio na ovom nenaseljenom otoku. Slaven Radovčić sa svojom obitelji konobu vodi već deset godina, a posljednje dvije je u rad uključena i njegova supruga Nina.

- Živjela sam u Šibeniku i vodila salon za njegu i šišanje pasa. Bila sam zadovoljna životom, ali me u jednom trenutku grad počeo gušiti. Otišla sam na Kaprije da se maknem od vreve i upoznala Slavena. Hodali smo godinu dana prije nego što smo se vjenčali, a u braku smo pet godina - priča Nina zaljubljeno.

Do Kakna dolazite trajektom iz Šibenika. Točnije, iskrcavate se na otoku Kaprije, a do njega ćete ipak morati gliserom, gumenjakom, speed boatom ili nekim drugim vodenim prometalom. Čim se privežete na mol, koji su Slavenu mještani pomogli popraviti (Kaprijani ovdje već godinama imaju masline i dolaze ih brati), primijetit ćete crvene krovove u moru maslina kako se naziru stotinjak metara od obale.

- Samo pratite stazu do vrha, ne možete pogriješiti - govori nam Slaven dok u traktor prebacuje namirnice koje su trajektom stigle iz Šibenika, a koje je pokupio s Kaprija i svojom gajetom po imenu Đurđa prevezao do otoka. Stazu je napravio Slaven, uz pomoć oca i prijatelja, i popločao je bračkim kamenom. Na kraju puta otkriva se nepregledan maslinik i dvije natkrivene sjenice s po nekoliko stolova, kuhinja i drveni šank. Inače, ovdje struju dobivaju preko agregata, a vodu crpe iz gusterne. Budući da tijekom godine nema puno kiše, oni je pune vodom koju cisterna dovozi na otok. Glavna prijevozna sredstva su im već spomenuta gajeta, karijola i traktor u koji su nedavno uložili.

Neumorno radi cijela obitelj, ne samo Nina i Slaven. Njegovi roditelji pomažu u kuhinji, obilaze goste, odlaze do trajekta po namirnice koje stižu iz grada i nezaobilazan su dio Sedmog neba.

- Kad smo popravljali mol natjerao me je da sve napravim do kraja i onda se sjetio da želi bazen s jastozima. Pa zar mi nije to mogao reći prije nego li sam sav posao završio? Naravno, napravio sam mu jastožeru - ispričao nam je svojevremeno Slavenov otac, gospodin Vilim. Slaven je majci i ocu ručak radio već s deset godina i oduvijek je znao da će kuhati za ljude.

Jelovnik je ovdje pravi dalmatinski. Na njemu se nalazi salata od hobotnice, dalmatinski pršut i sirevi, oborita riba na gradele i na brudet, škampi i školjke, gulaš od hobotnice te teletina sa žara ili biftek i ramstek za one koji nisu od ribe. Sve povrće nabavljaju od OPG-a koji u gradu drži Slavenova rođakinja, a ribu i morske plodove od lokalnih ribara s Kaprija i iz Šibenika. U kuhinji sve funkcionira kao švicarski sat. Nema stresa, nema žurbe. Narudžbe se dovikuju s jednog kraja maslinika na drugi, a hrana izlazi na stolove u rekordnom roku. I tako je sve svježe, većina zahtjeva kratkotrajnu termičku obradu, a jela koja se pripremaju duže (poput gulaša od hobotnice, brudeta, teletine, hobotnice i janjetine pod pekom) moraju se naručiti barem četiri sata unaprijed.

- Volim iskrenu hranu. Pripremam je na jednostavan način, bez pjenica i emulzija. Ovdje je sve kako su to radili naši stari. Sve mora biti svježe, ako ulov nije bio dobar ili nisam uspio nabaviti biftek, neću ga moći ni poslužiti svojim gostima - govori, pomalo romantično, Slaven dok mu majka s drugog kraja konobe dovikuje: - Dok je bio mali nije htio jesti ništa u što bih stavila kapulu, a danas ako brudet nema tri kile kapule, neće za njega ni čuti! Gosti su u Sedmom nebu doista kraljevi. O njima se brinu kao o članovima vlastite obitelji, a svakog kući pošalju s vrećicom domaće rakije i džemova u znak zahvalnosti. Moglo bi se reći da je Sedmo nebo jedan veliki dnevni boravak pod suncem u kojem svatko sa svakim razgovara, tuži se na fjaku i sparinu, komentira toć u buzari i slatkoću mesa ribe. Gosti konobe su mahom stranci; Talijani, Šveđani, Nijemci, Austrijanci, ali ni domaćima nije strano zaputiti se do Kakna: - Prošli je tjedan konoba bila puna Šibenčana. To nam je predstavljalo posebnu čast jer smatramo da smo uspjeli ako domaći dolaze jesti našu spizu. To nam je zaista najveća nagrada - priča Nina.

- Ljudi znaju da je ovdje hrana iskrena. Ocat kojim se začinjavaju inćuni, maslinovo ulje, pomidori… Sve to mora biti domaće. Ne možeš svježu ribu začiniti kupovnim uljem. Kapare sami beremo i oni moraju biti tako reski - prepričava Slavenov otac Vilim. Nama su apetit otvorili salatom od hobotnice, ribljom paštetom i slanim inćunima s kaparima i pomidorima, a nastavili ga "hraniti" biftekom Sedmo nebo. Sve do bogatog okusom ekstra djevičanskog maslinova ulja, domaće kvasine, svježe ribe i bosiljka. Biftek je bio savršeno pečen, a salata ispod njega zvala nas je na još.

- Mi smo u potpunosti primitivni, ali opet imamo sve što nam treba. Dobra hrana, ovakav ambijent i mir, to vam nitko ne može platiti - govori Nina. Ipak, ništa od toga im nije dano. - Tek ćemo sada, nakon deset godina, moći povući crtu i vidjeti kako financijski stojimo. Za ovakav projekt su potrebna mnoga ulaganja, svaku sezonu je potrebno nešto novo nabaviti i napraviti. Isto nas čeka i ove i sljedeće godine - govori gospodin Vilim.

Slaven je ostvario svoj san, a najvažnije je da zna što radi. Razumije prirodu, cijeni je, živi u skladu s njom, a isto vrijedi i za ljude. Onaj desetogodišnji dječak, koji je u masliniku s djedom brao masline i odlazio na ribe, nikada nije napustio Kakan. Na njemu je napravio gostoljubiv raj u kojem će vas uvijek dočekati sa smiješkom i dobrom spizom.

Pašteta od brancina

2 brancina pečena na gradelama

1 žlica sjeckanih crnih maslina

svježi peršin

1 žlica maslaca

1 žlica majoneze

sol

papar

2 slane srdele

1 žlica nasjeckanog luka

sok pola limuna

1 žličica senfa

Brancine (možete koristiti i mol) nakon pečenja na gradelama ohladite. Očistite ih od kostiju. U sjeckalicu stavite ribu, crne masline, svježi peršin, maslac, majonezu, slane srdele, luk, sok limuna i senf. Posolite i popaprite. Sjeckajte dok se svi sastojci ne povežu. Premjestite u posudu s poklopcem i ostavite u hladnjaku da se ohladi prije posluživanja.

Salata od hobotnice

1 kg hobotnice

sol

papar

3 češnja češnjaka

svježi peršin

1 žlica kapara

nekoliko crnih maslina

4 žlice maslinova ulja

3 žlice domaće kvasine

Hobotnicu narežite na nekoliko većih komada pa je kuhajte u ekspres-loncu na srednje jakoj vatri oko 45 minuta. Hobotnica je kuhana kad posve omekša, a svi narezani dijelovi pocrvene. Hobotnicu zatim narežite na komadiće i začinite protisnutim češnjakom, svježim peršinom, crnim maslinama, soli, paprom, kaparima, maslinovim uljem i domaćom kvasinom. Sve dobro primiješajte, a salatu ohladite u hladnjaku prije posluživanja.

Biftek "Sedmo nebo"

biftek

srce 1 zelene salate

1 četvrtina kupusa

1 mali krastavac

1 srednja domaća rajčica

1 svježi, skuhani kukuruz

malo pršuta

nekoliko crnih maslina

1 manja paprika

Umak za salatu:

2 žlice majoneze

1 žličica senfa

malo aceta balsamica

sol

papar

Srce zelene salate narežite na manje komadiće. Krastavac, papriku i rajčicu također. Kupus naribajte. Sve povrće pomiješajte i dodajte kuhani kukuruz, malo nasjeckanog pršuta i crnih maslina. Za umak pomiješajte majonezu, senf, aceto balsamico, sol i papar i prelijte ga preko ostalih sastojaka. Primiješajte i ostavite u hladnjaku barem sat vremena. Biftek narežite na odreske od oko 3 centimetra debljine. Očistite ga od žilica i pecite oko deset minuta na jakoj vatri. Popecite ga sa svih strana dok ne dobije primamljivu smećkastu boju, zatim smanjite vatru i pecite još koju minutu. Odreske bifteka narežite na trake i poslužite s ohlađenom salatom.