U čemu je tajna Novaka Đokovića? On sam kaže - u hrani. Naravno, nije hrana sve, ali pomno planirana dijeta je pomogla da se vine u sportske visine.
Patio je od brojnih alergija i drugih zdravstvenih poremećaja koji su ga usporavali u njegovom sportskom uspjehu.
- Otkrili su mi intoleranciju na gluten 2010. Prije toga nisam ni znao što je gluten. Također, uklonio sam sve mliječne proizvode iz hrane, kao i rafinirani šećer. To mi je pomoglo da postanem bolji sportaš, ali i da budem zdraviji, te se oporavljam brže. Meni je djelovalo, ali ne kažem da je to način prehrane za svakoga - rekao je Đoković, a prenosi magazin 'Vice'.
Valja napomenuti da intolerancija na gluten nije isto što i celijakija. Naime, celijakija je kronična bolest koja nastaje kod genetski predisponiranih ljudi, kod kojih unošenje glutena izaziva teška oštećenja sluznice tankog crijeva, dok je intolerancija na gluten jedna vrsta alergije koje direktno ne oštećuje sluznicu crijeva, ali uzrokuje cijeli niz drugih problema.
O simptomima celijakije i intolerancije na gluten pročitajte na kraju ovog teksta.
Đoković je naveo i da se bavi jogom, meditacijom, te vrši i 'higijenu' uma. Navodi i da su strahovi najveći ljudski neprijatelji.
- Radio sam jako naporno da nemam strahove. Strahovi su najveći neprijatelji svih nas, posebno u počecima onoga s čim se želimo baviti. Da sam se previše osvrtao na svoje strahove nikad ne bi mogao ostvariti ove sportske i druge uspjehe - rekao je pobjednik ovogodišnjeg Wimbledona.
Vratimo se na njegovu hranu. Đoković kaže da jede hranu baziranu na biljkama i da su mu se povukle alergije koje je imao, ali ne želi da ga se zove veganom, niti se voli zatvarati u nekakve kalupe i pripadati nekakvim klanovima.
No, u medijima su izišle i informacije kako uz biljnu hranu Novak povremeno jede ribu zbog prijeko potrebnih proteina, a čim jedu ribu nije vegan, a ni vegetarijanac. No, kako ribu ne jede tako često mnogi ga smatraju veganom.
Ovo je razlika između vegana i vegetarijanaca: Vegani se hrane isključivo biljnom hranom, koja ni u tragovima ne sadrži hranu životinjskog podrijetla.
Velika je razlika između vegetarijanaca i vegana zato što vegetarijanci ne jedu samo meso, a vegani ne jedu niti ostale životinjske proizvode poput mlijeka, jaja, sira, meda i dr.
Također, vegani ne koriste predmete koji su izrađeni od životinja, poput kože, vune i slično.
Temelj veganske prehrane je voće i povrće, posebno mahunarke, te žitarice. Ako žele izbjegavati gluten onda ne jedu žitarice koje imaju u sebu glutena.
U Sjedinjenim Američkim Državama osam milijuna odraslih osoba ne jede meso, ribu ili perad, navodi američko Sveučilište Harvard u svojoj analizi vegetarijanskog i veganskog načina prehrane.
Američki stručnjaci navode da veganska i vegetarijanska prehrana može imati puno prednosti, ali da još uvijek nema dovoljno podataka da bi se znalo kako dugoročno utječu na zdravlje.
– Neke studije potvrđuju zdravstvene koristi od izbacivanja mesa iz prehrane. U današnje vrijeme prehrana na biljnoj bazi prepoznata je kao ne samo nutritivno dovoljna, nego i kao način smanjenja rizika za mnoge kronične bolesti – navode iz Harvarda i citiraju "American Dietetic Association", čiji nutricionisti tvrde da pravilno uspostavljena vegetarijanska i veganska prehrana može biti zdrav način života i pružiti dobru prevenciju nekih bolesti. Međutim, američki nutricionisti upozoravaju:
– Ljudi jesu vegani i vegetarijanci ako jedu pizzu bez šunke, slatkiše u kojima nema životinjskih sastojaka, grickalice i krafne, ali to ne znači da je to dobro za njih jer je takva prehrana nutritivno siromašna i na duge staze opasna. Dakle, vegetarijanac i vegan trebaju u svoj jelovnik uvrstiti voće, povrće, mahunarke, žitarice, maslinovo ulje i orašaste plodove..- -kažu nutricionisti.
Za zaštitu srca najbolje je odabrati cjelovite žitarice s visokim udjelom vlakana i mahunarke, koje se polagano probavljaju i imaju nizak glikemijski indeks, te tako pomažu u održavanju stabilne razine šećera u krvi.Topiva vlakna također pomažu u smanjenju razine kolesterola.
No, s druge strane rafinirani ugljikohidrati i škrob, koje sadrže krumpir, bijela riža i proizvodi od bijelog brašna, uzrokuju nagli porast šećera u krvi, što povećava rizik od srčanog udara i dijabetesa, koji je faktor rizika za srčane bolesti. Dakle, ako se odlučite biti vegetarijanac ili vegan, pazite na to.
U usporedbi s mesojedima, vegetarijanci konzumiraju manje zasićenih masti i kolesterola te više vitamina C i E, prehrambenih vlakana, folne kiseline, kalija, magnezija, karotenoida i flavonoida. Stoga imaju bolji krvni tlak i nižu razinu lošeg kolesterola.
Što se tiče znanstvenih studija, neke govore da postoje dokazi da vegetarijanci i vegani imaju manji rizik od srčanih i moždanih udara.
Studije sugeriraju da konzumiranje puno voća i povrća može smanjiti rizik od razvoja određenih vrsta raka, međutim, ne zna se koliko točno vegetarijanska i veganska prehrana štite od raka. Tako se pokazalo da, primjerice, osobe koje jedu dosta neškrobnog povrća (blitva, špinat, brokula) u kombinaciji s ribom i maslinovim uljem imaju bolju zaštitu od nekih bolesti.
Po mišljenju pojedinih nutricionista, ako prestanete jesti crveno meso (osobito prerađevine tog mesa u obliku salama, pašteta, kobasica...) eliminirat ćete faktor rizika za rak debelog crijeva. No, ne zna se hoće li izbjegavanje svih životinjskih proizvoda dodatno smanjiti rizik.
Harvard navodi i da neke žene nerado prelaze na vegetarijansku prehranu – osobito onu koja ne uključuje mliječne proizvode, bogate kalcijem – bojeći se osteoporoze. Lakto-ovo vegetarijanci konzumiraju barem jednako kalcija kao mesojedi, ali ga vegani, koji izbjegavaju svu hranu životinjskog podrijetla, obično uzimaju manje.
Stoga bi vegani trebali u svoju prehranu uključiti namirnice koje sadrže kalcij: brokulu, kineski kupus, kelj...
Primjer sportaša vegana iz Hrvatske
No, ima i hrvatskih sportaša kojima veganstvo, tvrde oni, pomaže da postignu bolje rezultate. Takvi su i Dubravka i Damir Mesec, koji su nedavno dali i intervju za našu novinu. Sve o njihovom načinu prehrane možete naći na ovom linku:
'Bolnice su pune ljudi koji se hrane tradicionalno, obolijevaju od raka, imaju visoki tlak, šećer...': ovaj bračni par posvetio se 'ekstremnom' režimu prehrane, kažu da im je otad zdravlje odlično
Intolerancija na gluten
Neki od simptoma intolerancije na gluten mogu biti:
- Nadutost
- Bolovi u abdomenu
- Plinovi
- Proljev
- Zatvor
- Vrtoglavica i umor bez posebnog razloga
- Hormonalni disbalans
- Česte glavobolje
- Gruba koža na stražnjoj strani nadlaktica
- Otekline i bolovi u zglobovima, posebno u prstima, koljenima i kukovima.
Simptomi celijakije
Simptomi celijakije, navodi Pliva zdravlje, su: dugotrajni proljev ili brojne, obilne, masne, pjenušave, zaudarajuće stolice, nenapredovanje ili gubitak na tjelesnoj težini, gubitak teka, nadutost trbuha, psihičko nezadovoljstvo.
Javlja se u djece od 6. mjeseca do 2. godine života. Dijete postepeno poprima "žablji izgled", s velikim trbuhom i tankim ekstremitetima.
Neka istraživanja pokazuju da se ovaj tipični crijevni oblik bolesti javlja u svega 50% slučajeva celijakije.
No, celijakija se može otkriti i u kasnijoj dobi života. Ovo je popis dijela simpotoma:
- kroničan proljev ili zatvor
- bol u abdomenu
- nadutost
- neobjašnjiv gubitak kilograma
- anemija
-umor
- neplodnost
Mediteranska prehrana je najbolja
Neki nutricionisti smatraju da ni jedan ekstrem nije dobar: Naime, ne bi iz prehrane zdravim osobama trebalo posve izbaciti meso, kao ni jaja i ribu, te navode da je mediteranska prehrana idealna.
Kao idealan ručak spominju ribu, blitvu i maslinovo ulje, dok bi meso trebalo na tanjuru biti svega dva puta tjedno. U doručak i ostale obroke povremeno treba uključiti jaje, dosta neškrobnog povrća, te voće.