Vidici su noviji šibenski kvart koji se može pohvaliti jednim od većih i ljepših dječjih igrališta u gradu, najvećim dječjim vrtićem, jednim od rijetkih, ako ne i jedinim, koji je namjenski građen, a ima i osnovnu školu koja je ove godine obilježila 25 godina postojanja i sve do prije četiri godine bila je zadnja izgrađena škola u gradu.
Na Vidicima se nalazi i jedini šibenski dom za starije osobe, "Cvjetni dom", a cijela gradska četvrt sa svojih 5500 stanovnika među tri je najveće u Šibeniku.
Premda ni Vidici nisu odoljeli danas uobičajenim nasrtajima na javni prostor i sadržaje, jedan je od rijetkih kvartova koji svjedoči kako je urbanizam nekada ipak stanovao na ovim prostorima.
Diana Gunjača, šibenska arhitektica i urbanistica s gotovo 50-godišnjim iskustvom u struci, koja je neko vrijeme bila i na čelu bivšeg šibenskog Općinskog zavoda za urbanizam, podsjeća kako se prostorna dokumentacija za Vidike počela raditi krajem 60-ih, odnosno početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Postojao je i urbanistički projekt za središnji dio kvarta za dječji vrtić s jaslicama, trgovački centar i osnovnu školu koju je projektirao šibenski arhitekt i akademik Ante Vulin, kaže Gunjača.
– Zbog projekta škole, koji je zauzimao veću tlocrtnu površinu od predviđene urbanističkim projektom, mijenjala se prostorna dokumentacija, što je, prema mojem mišljenju, bio pogrešan pristup. Time se izgubio dio javnog prostora, a to je šteta. Naš priznati urbanist dr. sc. Ante Marinović Uzelac, koji je bio i moj profesor, uvijek je govorio kako kod nas postoji strah od praznine, a u urbanizmu, isticao je, funkcija slobodnog prostora skoro je važnija od funkcije onog izgrađenog – rekla je Gunjača.
Vidici svoje ime "duguju", dodaje, Antunu Smolčiću, pravnom savjetniku u bivšoj Općini Šibenik, koji je predložio da se taj dio, kao nešto novo i "okrenuto budućnosti", upravo tako nazove.
Spomenuti strah od praznine itekako je i danas vidljiv na Vidicima. Premda u usporedbi s nekim drugim dijelovima Šibenika taj dio grada ima više zelenih i javnih površina, one nisu hortikulturno uređene, te je malo klupa i šetnica. Devastacija prostora vidi se i oko tamošnjeg trgovačkog centra, gdje je prije nekoliko godina, kao šaka u oko, niknuo stakleni toranj u kojem je smještena privatna poliklinika.
Mladi i ambiciozni predsjednik Vijeća gradske četvrti Marijo Baić tvrdi kako je jedan od najvećih problema nedostatak parkirališta i prometna kultura vozača.
– Prije je jedno i pol vozilo dolazilo na tri stana, a sada je obrnuto. Najveći je problem kad se vozila parkiraju na nogostupe, a to se događa gotovo duž cijele Ulice 8. udarne dalmatinske brigade. Veliki je problem i javni promet, jer nema dovoljno autobusnih linija. Autobusi kasne ili uopće ne dođu. Najgore je subotom i nedjeljom. Pokušali smo to riješiti s Autotransportom Šibenik, ali bez uspjeha. Predlagali su da nam vrate neke linije, ali to bi bilo nauštrb stanovnika Njivica, a to nije rješenje. Problem je i promet u Ulici branitelja Domovinskog rata, bivši Njegošev trg, jer su tu stalno gužve i stvaraju se prometni čepovi – objašnjava Baić.
Sa skromnih 4400 kuna, koliko dobiva iz gradskog proračuna, Vijeće gradske četvrti ni ne može rješavati probleme. Taj novac najvećim dijelom odlazi na javne radove, zahvaljujući kojima se kosi trava i čiste javne površine, odnosno za kupnju alata, kaže Baić.
No, ako novca baš i nema, ima planova. Veliki projekt u idućoj godini, a Baić vjeruje i izvediv, jest izgradnja ceste oko škole koja bi povezala Ulicu branitelja Domovinskog rata i Ulicu 8. udarne dalmatinske brigade, kako bi se izbjegao prometni kaos oko dječjeg vrtića i "Cvjetnog doma".
– Problem nedostatka parkirališta i automobila po nogostupu riješio bi se izgradnjom podzemne garaže. Kako su Vidici kvart na nekoliko niveleta, to bi bilo izvedivo, ali to je zasad tek na razini ideje – priznaje Baić, koji računa na dobru suradnju i komunikaciju sa svim stanovnicima Vidika. Hvali se i Facebook stranicom kvarta, na koju stavlja sve važne informacije i tvrdi da je otvoren za sva pitanja i prijedloge.
Nataša Roman mlada je majka jednogodišnjeg dječačića i vlasnica razigranog kavalirskog španijela koja nam je ukazala na još neke problematične aspekte ove četvrti.
– Problem je što oko mnogih zgrada ima puno stepenica, a nigdje nema rampe. Ne možete proći s kolicima, a kada dođe hitna pomoć, pacijente moraju nositi u dekama. Povjerenik moje zgrade pokušao je taj problem riješiti s gradskom upravom da se jedna rampa izgradi za svaku treću zgradu, ali ništa se nije dogodilo. Travu oko zgrada kosimo sami, a gradska komunalna poduzeća to obave samo oko "Cvjetnog doma", i to kada su izbori – rekla je Roman.
Ocjena
Komunalni red 3
Zelene površine 3
Pročelja 3
Parkiralište 2
Joso Petrović, umirovljenik: Velika buka
– Na Vidicima živim skoro 30 godina. To je kvart koji kao spada u središte grada, a zapravo je periferija. Dobro je što u blizini imamo dva velika trgovačka centra, a problem je velika buka. Stanujem u zgradi koja je smještena uz glavnu gradsku prometnicu, Ulicu Stjepana Radića, a s gornje strane je cesta koja vodi prema domu umirovljenika. U toj je ulici uvijek krkljanac. Što se tiče komunalnog reda, nešto se održava: kosi se trava, podrezuju se grane, uklanjaju se osušena i trula stabla, ali ništa novo se ne sadi i ne uređuje. Smeće se uglavnom redovito odvozi, ali najgore nam je što u prizemlju zgrade imamo kafić koji je napola noćni klub. Petkom i subotom, ljeti i zimi, ne možemo spavati od buke. Ne može u stambenoj zgradi biti kafić. Žalili smo se gradskoj upravi, ali ništa se nije promijenilo.
Dario Juraga, ekonomist: Idealan za obiteljski život
– Ja sam, moglo bi se reći, starosjedilac Vidika. Mislim da je ovaj kvart gotovo idealan za obiteljski život. Sve je tu i blizu: dječji vrtić, osnovna škola, trgovački centri, dječja igrališta, a ni centar grada nije nam daleko – tri kilometra. Ukratko, mislim da ovo jedan od najljepših kvartova za življenje u Šibeniku. Ipak ima puno toga na čemu bi se dalo poraditi. Puno je smeća i šporkice, ali mislim da je to i stvar pojedinaca. Živim u zgradi i više sam puta vidio kako ljudi bacaju smeće kroz prozor. Punu vrećicu. Ima i onih koji ne kupe za svojim kućnim ljubimcima. Ipak, sve bi se to dalo riješiti, ali što se tiče infrastrukture, mislim da je dobra. Javni prijevoz je problematičan. To pogađa umirovljenike, jer mlađi imaju automobile.
