Hrvatska je po preživljenju i otkrivanju raznih sijela tumora među najgorim zemljama u Europi. Karcinomi se kasno otkrivaju, a s time je i preživljenje loše. Liječnici navode da su redovni pregledi ključ, jer rano otkrivanje garantira i daleko bolju izliječenost raka. No, kada otići na sistematske preglede i kakve pretrage zatražiti?
Nedavno je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u jednu privatnu kliniku, obavila magnetsku rezonanciju cijelog tijela, a sve kako bi, kako je rekla, prevenirala moguća maligna oboljenja.
"Imam predispoziciju za karcinom. Četiri bake i tri djeda imali su tu bolest", pojasnila je tada Grabar-Kitarović.
No, ima li smisla odlaziti jednom godišnje na takve skupe preglede, pitali smo internista Izeta Hozu koji nam kaže da, što se tiče sistematskog pregleda, kod žena i muškaraca, MR I MSCT nisu standardne pretrage te se indiciraju samo kad to liječnik propiše. Dakle, po njemu to nema smisla, ali treba raditi preventivne, sistematske preglede, a ne ići sam naslijepo na skupe pretrage.
- Nakon sistematskog pregleda, ako se otkrije sumnja onda pacijenta šaljem na "magnet", mislim da nema svrhe sam plaćati i odlaziti na tu skupu pretragu, a da vas liječnik nije poslao - navodi Hozo koji je u penziji, ali i dalje obavlja sistematske i specijalističke preglede u jednoj privatnoj poliklinici, pa je idealan sugovornik za našu temu.
- Iz osobnog iskustva, radeći u poliklinici gdje osim specijalističkih usluga iz domena gastroenterologije redovito radim i sistematske preglede, svjedok sam slučajnih nalaza koji bi se bez tog pregleda otkrili mnogo kasnije, što bi značajno otežalo prognozu bolesnika. Primjera radi, mladić atletske građe, sportaš, skiper, uzgred mi je spomenuo da mu je otekao testis, uz napomenu da ga ništa ne boli.
Naravno, odmah na opip sam ustanovio tumor testisa, što sam odmah potvrdio ultrazvukom. Operiran je i sada se dobro osjeća. Ili slučaj mlade žene kojoj sam tijekom ultrazvučnog pregleda otkrio tumor bubrega, koji je također "nijem" i slučajno se otkrije na pregledu ultrazvukom. Takvih primjera ima niz, i oni zapravo potvrđuju važnost redovitih sistematskih pregleda. Sistematski pregled trebalo bi obaviti jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine, što ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i postojanju čimbenika rizika za razvoj određenih oboljenja.
Starija životna dob, jedna ili više kroničnih bolesti te maligne i neke druge teže bolesti u obitelji opravdavaju i češće sistematske preglede - kaže Hozo, dalje navodeći da postoje određene razlike u dizajnu sistematskog pregleda muškaraca i žene, što u prvom redu odgovara spolnoj razlici (kod žena npr. pregled dojki, kod muškaraca testisa i sl.) ali i vremenskoj pojavnosti bolesti.
Krenimo od žena.
- Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje sistematski pregled odraslih žena mlađih od 50 godina koji obuhvaća internistički pregled, kliničko-laboratorijsku dijagnostiku, kao i dodatne specijalističke pretrage ako se iz ovih temeljnih pretraga uoče znakovi bolesti. Laboratorijska dijagnostika obuhvaća analizu kompletne krvne slike (KKS) i sedimentacije eritrocita (SE), utvrđivanje razine kreatinina, urične kiseline, bilirubina, ureje i šećera u krvi (GUK), pregled enzima (AST, ALT, ALP, gamaGT) i elektrolita (natrij, kalij, kalcij), analizu lipidograma (ukupni, LDL- i HDL-kolesterol, trigliceridi) te analizu urina.
Rezultati laboratorijskih nalaza su temelj internističkog pregleda, koji obuhvaća razgovor i mjerenje tlaka, uz fizikalni pregled glave, srca, pluća, trbuha i ekstremiteta te i zaključno mišljenje, uz eventualnu preporuku za početak liječenja. Nakon tih osnovnih pregleda i pretraga, kod sumnjivih slučajeva provodi se niz specijalističkih pretraga. Od ginekoloških pretraga nužno je obaviti osnovni ginekološki pregled te PAPA-test.
Tim se testom otkriva pojava atipičnih promjena na vratu maternice uzrokovane humanim papilomavirusom, a koje neliječene mogu dovesti i do raka vrata maternice. Standardno se provodi pregled vida i po potrebi testira sluh. Dodatni, gastroenterološki pregled trebao bi uključivati ultrazvuk jetre, žučnih vodova, slezene, gušterače i bubrega, po potrebi preporuka su i endoskopske pretrage. Specijalistički pregled kardiologa obuhvaća fizikalni pregled, EKG, po potrebi ergometrija i UZ srca - navodi Hozo, te nabraja što bi još dalje trebalo napraviti tijekom sistematskog pregleda za žene.
- Spirometrija - analiza respiratornih kapaciteta temelj je pulmološkog pregleda, čime se otkrivaju opstruktivne i restriktivne bolesti pluća u vrlo ranom stadiju, po potrebi se radi RTG pluća, ili se preporučuje bronhoskopija. Obvezan dio sistematskih pregleda u žena je i ultrazvuk dojki i štitnjače u svrhu ranog otkrivanja tumora dojke i štitne žlijezde. Budući da su osteoporozi znatno više podložne nego muškarci, kod žena starijih od 50 godina se preporučuje mjerenje gustoće kostiju, tzv. denzitometrija. Poznato je da kod trećine žena u menopauzi zbog osteoporoze dolazi do patološke frakture kralježaka i kuka, stoga je prevencija izuzetno važna.
Od ostalih dodatnih pretraga, kod rizičnih skupina preporučljivo je obaviti ginekološki ultrazvuk i mamografiju, a savjetuje se i analiza stolice na okultno krvarenje u svrhu rane prevencije raka debelog crijeva - kaže Hozo, navodeći što bi trebalo pregledati kod muškaraca.
- Sistematski pregled muškaraca mlađih od 50 godina prema preporuci SZO-a je nešto manjeg opsega nego kod žena.
Osim već navedene obavezne laboratorijske dijagnostike te osnovnog internističkog pregleda, ispitanik bi uz to trebao obaviti i temeljni gastroenterološki, kardiološki i pulmološki pregled.
Poznato je da je osteoporoza u starijih muškaraca znatno manja nego u žena, ali zato muškarci starije dobi skoro redovito pate od uvećanja prostate (adenoma, hipertrofija). Iz literature je poznato da je rak prostate je najčešća zloćudna bolest u muškaraca, nažalost dvije trećine oboljelih se javljaju liječniku kada je tumor metastazirao, stoga je prevencija izuzetno važna. Zbog toga se muškarcima starijim od 50 godina preporučuje napraviti test na PSA (prostata-specifični antigen) i frakcija free PSA, koji povišen nalaz upućuje na rani stadij tumora.
Adenom prostate (benigno povećanje) uzrok je cijelog spektra uroloških problema, počev od čestih upala, smetnji mokrenja, bolnog mokrenja i učestalog noćnog mokrenja uz oskudnu količinu mokraće. Kod onih koji imaju izražene smetnje iz tog kruga, preporučuje se osim osnovnog urološkog pregleda učiniti urološki ultrazvuk i uroflowmetriju, tj. mjerenje protoka mokraće. Analiza stolice na okultno krvarenje je standardna pretraga u otkrivanju raka debelog crijeva, a kod onih s pozitivnim nalazom ili obiteljskim opterećenjem malignih bolesti crijeva se obvezatno preporučuje kolonoskopija - navodi splitski liječnik, ipak poručujući za kraj:
- Dužina ljudskog života ovisi o nizu čimbenika, od koji su najvažniji genetski, tj ono što nasljeđujemo od roditelja, potom od sredine u kojoj živimo, te od raznih socioekonomskih čimbenika. Primjera radi, duže žive zapadnjaci u organiziranom društvu s dobro usklađenom zdravstvenom zaštitom u odnosu na stanovnike trećeg svijeta. Ono što nesumnjivo produžuje život je pravilan način života, prehrane i tjelovježba, i konačno, rana prevencija bolesti - zaključuje Izet Hozo.
Bi li ljudi iznad pedesete trebali barem jednom godišnje preventivno napraviti CT abdomena, pitali smo nedavno onkologa Eduarda Vrdoljaka.
- Ne, nemamo dokaz o učinkovitosti CT pregleda u ranoj detekciji raka debelog crijeva. U isto vrijeme imamo gomilu dokaza o učinkovitosti testa za okultno krvarenje u stolici te kolonoskopije, a koji se u RH nevjerojatno slabo provode. Naime, poražavajući su podaci o odazivu od samo 17 posto naših ljudi iznad 50 godina na besplatan test kojim rano otkrivamo rak debelog crijeva.
U skandinavskim zemljama se odazove oko 75 posto pozvane populacije - kaže Vrdoljak, koji je naveo da ako se tumor ranije otkrije, značajno rastu šanse za njegovo izlječenje.
- Manji tumor je imao manje vremena metastazirati ili se lokoregionalno proširiti, te u konačnici na taj način ubiti organizam u kojem je nastao. Učinak programa rane detekcije raka počiva upravo na tom principu, rane detekcije raka debelog crijeva, dojke, vrata maternice ili pluća. I ostali tumori, primjerice jetre ili jajnika, što su manji pri dijagnozi – imaju veće šanse za izlječenje - naveo je taj stručnjak.
Prošireni paket sistematskog pregleda za muškarce koji u privatnim poliklinikama košta oko 1500 kuna uključuje:
- Klinički pregled
- EKG
- Spirometrija
- Laboratorijska dijagnostika (krvna slika, markeri, urin, stolica na okultno krvarenje)
- Ultrazvuk abdomena
- Ultrazvuk prostate
- RTG srca i pluća (na indikaciju)
- Ultrazvuk srca s Color Dopplerom ili ergometrija
- Dopler karotidnih arterija
- Zaključno mišljenje i razgovor
Napomena: Sve ove pretrage bar jednom godišnje možete zatražiti i od svog obiteljskog liječnika koji vam je dužan izdati uputnicu.
Prošireni paket sistematskog pregleda za žene koji u privatnim poliklinikama košta oko 2000 kuna uključuje:
- Klinički pregled
- EKG
- Spirometrija
- Laboratorijska dijagnostika (krvna slika, markeri, urin, stolica na okultno krvarenje)
- Ultrazvuk abdomena
- Ultrazvuk dojki
- Kompletni pregled specijaliste ginekologa
- Transvaginalni UZV
- PAPA test
- Mamografija obje dojke (na indikaciju)
- RTG srca i pluća (na indikaciju)
- Ultrazvuk štitnjače
- Ultrazvuk srca s Color Dopplerom ili ergometrija
- Dopler karotidnih arterija
- Zaključno mišljenje i razgovor
Napomena: Sve ove pretrage bar jednom godišnje možete zatražiti i od svog obiteljskog liječnika koji vam je dužan izdati uputnicu.
Dr. Izet Hozo kaže da postoji više načina prevencije bolesti, od kojih je najpoznatiji sistematski pregled, tj. redoviti, periodični pregled muške i ženske populacije od rođenja, školske dobi, studija, potom u srednjoj i kasnoj dobi. U nekim detaljima se razlikuju periodični sistematski pregledi muškaraca i žena u ovisnosti od najčešće vremenske pojavnosti različitih bolesti.
- Sistematski pregledi djece i mladih su zakonski obvezni i provode se prema utvrđenim pravilima i vremenskim razmacima, dok je kod odraslih najčešće organizirano u radnim sredinama, gdje postoje timovi i službe koji prate zdravlje radnika, posebno onih koji rade na mjestima opasnim za zdravlje.
Zna se da od tzv. profesionalnih bolesti obolijevaju radnici koji su izloženi agensima u radnoj sredini (silikoza kod klesara, u cementnoj industriji, azbestoza u industriji azbesta, antrakoza kod rudara, zoonoze kod veterinara, jonizantna zračenja i sl.) pa su tu sistematski pregledi striktno organizirani s cijelim nizom kliničko laboratorijskih, mikrobioloških, rentgenskih, UZ i inih pretraga kako bi se rano otkrila oštećenja agensima izloženih organskih sustava.
U većini tvrtki je to zakonska obveza i oni koji se ne odazovu podliježu sankcijama. Međutim, u dosta tvrtki provođenje sistematskih pregleda osoblja podliježe voluntarizmu, jer pretrage koštaju, ali je zanimljivo da i radnici često izbjegavaju sistematske preglede, smatrajući ih nevažnima - kaže Hozo.