Tko će na čelo županijskog nogometnog saveza? Dva su kandidata: poznati odvjetnik i ‘vječni‘ predsjednik

Predstavnici nogometnih klubova Šibensko-kninske županije su gotovo jednoglasno odbili prijedlog da se pet klubova, koliko ih se, ako izuzmemo druge momčadi Šibenika, Vodica i unešićke Zagore, natjecalo u Županijskoj ligi, u idućoj sezoni priključi u zajedničkoj ligi sa zadarskim klubovima.

- To smo odbili iz niza pragmatičnih razloga. Prije svega, zbog lošeg iskustva u sličnim, ranijim pokušajima. Naš je klub svojedobno, nezadovoljan načinom na koji se vodila zajednička županijska liga, usred prvenstva odustao od natjecanja. U našoj se županiji mi bolje razumijemo i lakše surađujemo na svim razinama - objasnio je stav tribunjske Mladosti predsjednik tog 70-godišnjaka Damir Jakeljić.

Povećanje broja ligaša

Iako to nije izričito kazao tribunjski nogometni zanesenjak vjeruje da je puno bolje rješenje za nogomet "u bazi" povećanje broja županijskih ligaša. Za još barem tri.

Neslužbeno, takva mogućnost se čini realnom, kad je riječ o šibenskom Mihovilu, skradinskom SOŠK-u i Ražinama, od kojih neki nisu posve utihnuli u radu s mladima, ali se već sezonama ne pojavljuju sa seniorskim momčadima.

Gotovo je nevjerojatno da prvoligaška utvrda kao što je Šubićevac nema gradskog pratitelja u bazi. Za razliku od ne tako davnih vremena, kad su na gradskim usporednicama i meridijanima trajali Metalac, Galeb TLM i Kolektivac.

Demografski problemi su jamačno temeljni razlog što SOŠK nema seniorsku momčad, ali je to posve suprotno tradiciji kluba, koji je vršnjak prvoligašu Šibeniku, a koji je u svojoj povijesti nadarenim igračima (braća Đira, Laća, J. Pulić, R. Damjanić, Računica…) hranio i klubove u višem rangu. Što se tiče Ražina kao (pri)gradskog naselja "nestanak" kluba jamačno nije u skladu s izuzetnim zanimanjem mladih za sport, posebice nogomet.

Reanimacija klubova

Kolike su šanse da čelni ljudi Šibenskog nogometnog saveza uspiju u reanimiranju spomenutih klubova!? Na to pitanje teško je odgovoriti. No, nema dvojbe da je dosadašnje vodstvo Saveza pomalo zatajilo na tom planu, točnije da se nije previše obilazilo klubove u bazi.

Kroz tu prizmu valja gledati i (pred)izbornu aktivnost glede novog vodstva Županijskog nogometnog saveza, posebice izbora novog predsjednika. U nogometnim kuloarima najčešće se spominju afirmirani odvjetnik Stipe Grubišić, poznat i po važnoj ulozi u preuzimanju kluba od Kolumbijaca, i "vječni" predsjednik NK Vodice, vodički dogradonačelnik Marin Mikšić.

U Šibenskom nogometnom savezu, za razliku od splitskog gdje tiho ratuju s Hajdukom, nije realna mogućnost da se klubovi suprotstave Šibeniku, kao nositelju kvalitete, kad je riječ o izboru novog čelnika. No, potiho se spominje varijanta, po kojoj bi Grubišić bio predsjednik, a Mikšić izvršni predsjednik Županijskog nogometnog saveza.

Varijanta, koja bi zadovoljila sve interese i imala pragmatičnu notu. Grubišić bi, kao čovjek, koji je jednako na zagrebačkoj i šibenskoj adresi, bio gotovo idealan za zastupanje šibenskog nogometnog pokreta u Zagrebu, dok je zanesenjak poput Mikšića kao izmišljen za rad u bazi, stalni obilazak malih klubova. Siverićkog Rudara, Janjeva iz Kistanja, drniškog DOŠK-a, tribunjske Mladosti i kninske Dinare. Bolje rečeno, nogometnih zanesenjaka, kojima, kako je govorio pokojni predsjednik Šibenika Marko Slavica, treba puno pažnje i – malo novaca.