Gužva je ovih dana na Tvrđavi sv. Nikole. Radi se punom parom na samom spomeniku, ali i u moru oko cijele tvrđave.
I dok konzervatori i drugi radnici užurbano obavljaju posljednje radove kako bi jedina šibenska pomorska utvrda, nakon što je posljednjih godina bila zatvorena zbog sigurnosti posjetitelja, ponovo otvorila svoja vrata 15. lipnja, arheolozi Hrvatskog restauratorskog zavoda (HRZ) zavirili su u njezino podmorje.
I njih je, reći će viša konzervatorica arheologinja Vesna Zmaić Kralj iz Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a, privukao i zaintrigiralo ovaj UNESCO-ov spomenik iz 16. stoljeća pa u suradnji s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju iz Zadra i roniocima specijalne policije MUP-a već nekoliko dana, a potrajat će do kraja idućeg tjedna, rone i istražuju što kriju morske dubine i plićine oko tvrđave. A razloga za zadovoljstvo, štoviše oduševljenje bilo je već nakon prvih izrona. Jer, neočekivano su arheolozi kod hridi na kojoj se nalazi svjetionik, neposredno uz tvrđavu, otkrili nalazište s keramikom iz brončanog doba (oko 2000. g. – 750. g. pr. n. e.), a prapovijesni lokalitet u moru kao ovaj rijetkost su u Hrvatskoj, pa čak i Europi.
- Na plićini na zapadnoj strani tvrđave, nađen je lokalitet s prapovijesnom keramikom iz brončanog doba, što je vrlo zanimljivo. Vjerujem da je tu postojala i tada neka strateška pozicija, jer je odlična da se s nje nadgleda prolaz kroz kanal, kao što je i kasnije Tvrđava sv. Nikole čuvala taj ulaz. To je senzacionalno, stvarno, jer su takvi prapovijesni lokaliteti u moru rijetki - objašnjava Zmaić Kralj i dodaje kako je pronađena uglavnom i uporabna keramika: razni lonci i zdjele.
Dobro sačuvan
- Pronađeni ulomci tipični su za brončano doba, a s obzirom na njihovu veličinu, vidi se da su te posude bile velike – kaže Zmaić Kralj, a to što je lokalitet ostao dobro sačuvan unatoč tomu što se ne nalazi duboko u moru, objašnjava time što brončano doba keramika kradljivcima arheološkog blaga i nije osobito atraktivna, a na morskom dnu nije bila ni lako uočljiva.
No, ulomci keramike iz prapovijesti, nisu jedini pronađeni arheološki nalazi. Oko cijele tvrđave, u podmorju, pronađeno je puno keramičkih ulomaka iz 16. do 18., odnosno 19. stoljeća.
- Našli smo puno novovjekovne keramike, puno lijepo glaziranih i ukrašenih tanjura, vrčeva, zdjela, keramičkih lula… Našli smo i dosta očuvanih posuda. Također, i staklene ulomke iz 16. do 19. stoljeća, nešto ulomaka amfora i puno željeznih sidara, ali malih više u tipu „mačak“. Također, uz zapadni dio tvrđave pronašli smo brojnu opeku, željezne rešetke, arhitektonsku građu, pa bih rekla da je to materijal koji se s tvrđave, kada bi se na njoj nešto radilo, jednostavno bacao u more - navodi Zmaić Kralj.
Ističe kako sada slijedi, prvo desalinizacija, a potom obrada i analiza sve građe. Nakon toga bit će jasnija i slika o otkrivenom prapovijesnom morskom lokalitetu, a pronađeni nalazi, smatra Zmaić Kralj, trebali bi se ponovo vratiti na Tvrđavu sv. Nikole, u vitrine arheološke zbirke te utvrde.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....