U spomen Vrančiću (Faustu) i Zeniću (Milivoju), tako bi se mogao nazvati dan u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić", dan koji je sam po sebi obilovao programima "na čelu" s onima kojima su obilježene obljetnice dvojice velikih ljudi Šibenika.
Da je veliki - sigurno je tako ako govorimo o Faustu Vrančiću, čiji su život i djelo istraživani i slavljeni mnogobrojnim izdanjima u zemlji, inozemstvu, i u rodnom Šibeniku, u proteklih nekoliko stoljeća u kojima opstaje njegov genij. A nije to preuzetno reći ni za znatno mlađega Milivoja Zenića, koji se rodio i radio u novije, ovo naše, brže vrijeme. U ovom gradu i hrvatskoj kulturi, u to malo vremena prije nepravedno ranog odlaska (prije sedam godina...), ostavio je Milivoj Zenić - da! - jednako neizbrisiv trag.
Zenić je daleke 1992. bio pokretač nakladničke djelatnosti Gradske knjižnice koja trenutno bilježi 141 izdanje, zahvaljujući njemu Knjižnica je - prvi put u Šibeniku - tiskala Vrančićeva djela i sudjelovala u tiskanju drugih, kod drugih izdavača, surađivala i sudjelovala u svemu što se oko Vrančića organiziralo i događalo i u drugim sredinama. Tiskati Vrančića u Šibeniku (Machinae nuovae, Život nikoliko izabranih divic, i evo, nedavno, Nova logika) bilo je za Zenića pitanje časti.
Sad je javnosti predstavljena knjiga "Faust Vrančić i njegovo doba", zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog u povodu 400 godina od objavljivanja Novih strojeva, koji je Memorijalni centar "Faust Vrančić" u Prvić Luci organizirao 2015. godine.
Pomoć Županije
I dr. Marijana Borić, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju HAZU, kaže da mnogočega ne bi bilo da nije bilo pokretača - Milivoja Zenića. Velika obljetnica Fausta Vrančića postala je naš zajednički projekt, ističe dr. Borić. Ulogu Gradske knjižnice ističe i voditeljica Memorijalnog centra u Prvić luci Ivana Skočić.
Autori su u zborniku obradili Vrančićev filozofski, lingvistički i hagiografski rad, a izumi iz Machinae nuovae predstavljeni su kroz prizmu moderne 3D tehnologije! Tu su i radovi koji obrađuju Vrančićevo doba i oni koji prezentiraju fond obitelji Draganić-Vrančić. Uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tiskanje te vrlo lijepe knjige pomogla je i Županija šibensko-kninska.
A onda je isti dan predvečer u Knjižnici otvorena izložba fotografija "Kalama, skalama, butama..." Fotokluba Šibenik. Začeo ju je o drugoj godišnjici smrti Željko Krnčević, prihvatili članovi Kluba, i ona je već tradicionalni spomen na dan Zenićeva odlaska 20. studenoga. Zeniću, obožavatelju svoga grada, autoru velebne knjige "Stari Šibenik"- s podnaslovom "kalama, skalama i butama"
- kako se izložba i zove. Ono što je Zenić anticipirao u uvodu, pišući da će "knjiga ispuniti svrhu ako kojem šetaču otkrije poneki ulomak bogate šibenske kulturne povijesti ili neki zaboravljeni detalj graditeljskog naslijeđa, ako obnovi sjećanje na neku šibensku osobitost, zaboravljenu priču, pa i ćakulu..."- to već godinama rade upravo šibenski fotografi! Tako je i ova izložba divan trag Zenićeve priče o starom Šibeniku, priče koju fotografi obavezno obogate i ponekim izletom u druge, stare europske gradove, evo slikama iz - Venecije! Dok čovjek gleda te slike - isto kao kad čita Zenićevu knjigu - može misliti samo jedno: lijep li je, divan li je ovaj stari grad!...
