Zašto Šibenik još uvijek nema ulicu Ive Brešana, književnika koji je obilježio i zadužio hrvatsku književnosti, a gradu u kojem je živio i pisao trajno 'podigao rejting'? To pitanje na glas je ovih dana postavila i 23-godišnja Danijela Grubišić, šibenska studentica koja na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile završava diplomski studij kulture i turizma.
No, nije Danijeli dovoljno tek pitati se javno ono što se pitaju i mnogi Šibenčani i Šibenčanke. Ova studentica ide i dalje. Šibenik, naime, zamišlja kao grad književnosti! I koliko god to na prvu zvuči pretenciozno i nerealno, Danijela čvrsto vjeruje da grad u kojem je rođena ima bogatu književnu baštinu koja može postati "urbano iskustvo" i to ovako objašnjava:
- Književna baština potencijal je koji se može prezentirati na razne načine. Nije to samo čitanje knjiga koje pročitaš i onda odložiš. To može biti iskustvo grada prezentirano kroz prizmu književnosti. Primjerice: jesu li na rodne kuće, ili one u kojima su pisci živjeli, postavljene spomen-ploče, postoji li u javnom prostoru umjetnost koja se bazira na djelima književnika i književnica. Ukratko, da što širi krug ljudi dođe do informacije da je u tom gradu rođen, živio ili pisao neki književnik. Zagreb, recimo, ima spomenike A. G. Matoša, Marije Jurić Zagorke, Augusta Šenoe, Miroslava Krleže... Šibenik nema ništa takvo, nema još ni ulicu Ive Brešana, a mogao bi!
A da to ne ostane vječiti kondicional, Danijela je odlučila stvari pokrenuti. Štovateljica šibenske baštine, među ostalim, književne i publicističke riječi Milivoja Zenića i Ive Jakovljevića, prvi je korak napravila kada je okupila istomišljenike. U Šibenik, grad književnosti povjerovali su tako njezina sestra Franka Grubišić, koja inače studira računarstvo i programiranje, ali je, kaže Danijela, 'gutačica' knjiga, Dunja Lovrić, studentica turističkog menadžmenta na šibenskom Veleučilištu koja je u srednjoj školi dijelila klupu s Danijelom, zatim diplomirani knjižničar Domagoj Zafranović, Paula Tucanović koja u Splitu studira hrvatski jezik i pedagogiju te Petra Baranović koju Danijela također zna iz srednjoškolskih dana kada su u školskoj knjižnici zajedno sudjelovale u manifestaciji Noći knjiga, čitajući na glas. Zapravo, sve te mlade ljude koji žele Šibenik učiniti prepoznatljivim i po njegovim piscima i pjesnicima, Danijela zna iz osnovne ili srednje škole, prijatelji su i poznanici i svi, dodaje, jako grizu u tu priču!
A klicu ljubavi prema čitanju i književnosti, ističe Danijela, ugradila im je profesorica hrvatskog jezika Ana Gunjača.
- Ja sam išla u Ekonomsku školu i tu kap ljubavi prema književnosti nama je prenijela profesorica Gunjača. Ma što kap, to je bila cijela čaša! Nije to bilo samo čitanje lektire, ona nas je stalno poticala na čitanje. Stvorili smo naviku čitanja i to nas, eto, stalno prati -kazuje Danijela.
Koliko su knjige i čitanje za nju važni, na neki način govori i studij koji je odabrala. Tako je na preddiplomskom završila menadžment u kulturi, da bi to na dvjema godinama diplomskog studija povezala turizam i kulturu. Nije izabrala uobičajeni put mladih zaljubljenika u pisanu riječ i otišla na neki od studija književnosti, jer svoj fakultet vidi kao najbolji spoj njezinih afiniteta i dobre perspektive u budućnosti.
- Zanima me kulturna baština i kako je predstaviti mladim ljudima. Zato sam i odabrala ovaj studij, jer me zanima širi spektar znanja. Dakle, ne uža specijalizacija nego je interdisciplinarnost koja je potrebna u mnogim situacijama, tj. da se nešto sagleda sa što šireg spektra, kritički razmisli i odluči što učiniti - ozbiljna je Danijela i dodaje kako je projekt Šibenik, grad književnosti nastao zahvaljujući i jednom kolegiju koji je odslušala na fakultetu.
- Na 4. godini u Puli imala sam kolegij Putopisna književnost i zavičajna kulturno-književna baština. Do tada sam imala posve drugačiji pogled na književnu baštinu. Nisam bila svjesna koliki je to potencijal i kako se sve može prezentirati, odnosno da se neki grad može doživjeti i kroz tu baštinu. To nije nešto što je samo prošlost. Književna baština je ono što mi danas moramo prenijeti onima koji dolaze sutra. To uključuje ne samo mrtve nego i živuće pisce - naglašava Danijela.
Nakon što je projekt prošao na natječaju Europske snage sigurnosti, a riječ je o novijem programu Europske unije namijenjenom mladim ljudima, te je za realizaciju dobio ukupno 4 000 eura, Danijela i njezini prijatelji i suradnici, najprije su ga predstavili, a potom je prošlog tjedna održana i prva panel rasprava o temi 'Odnos grada i književnosti' na kojoj su sudjelovali dr. sc. Dijana Miškić Labura, nastavnica hrvatskog u OŠ Jurja Šižgorića, prof. dr. sc. Ivan J. Bošković sa splitskog Filozofskog fakulteta, inače dugogodišnji suradnik Slobodne Dalmacije, te Pero Mioč, kazališni redatelj, književnik i prevoditelj s poljskog jezika.
- Projekt 'Šibenik, grad književnosti' traje do siječnja 2021. U tome razdoblju mi ćemo kao neformalna skupina mladih organizirati još neke događaje za djecu i mlade kako bi ih pobliže upoznali s lokalnom književnom baštinom te povećali njihove čitalačke kompetencije. Glavni partneri su nam Gradska knjižnica 'Juraj Šižgorić' i tu nam je mnogo pomogla Ana Šimić te Kulturna udruga Fotopoetika. Oni su nam jako važni, jer mi možemo imati ideju, ali nam nedostaje iskustva kako to realizirati. Književnost je uska niša koja okuplja određeni broj ljudi koji, kada vide i čuju, da se nešto događa u nekom malom dalmatinskom gradu prvo će biti privučeni samim gradom, njegovim ambijentom, a onda će željeti saznati i zašto je taj Šibenik grad književnosti!
Dobar početak cijele priče, Danijela vidi u projektu Brešanove sobe koja bi u svibnju iduće godine trebala biti postavljena u šibenskom HNK-u. Do tada će u sklopu projekta koji vodi biti održane i književne večeri na kojima će gostovati šibenski pisac za djecu i nagrađivani haiku pjesnik Aljoša Vuković te Maja Klarić, pjesnikinja i svjetska putnica, pokretačica prve hrvatske knjižare na kotačima.
- U Zagrebu ima puno udruga koje se bave književnicima i promocijom književnosti, ali u Šibeniku, koliko znam postoje samo Ogranak Matice hrvatske Šibenik i Fotopoetika. Zato ćemo se i mi uskoro osnovati kao udruga. Zvat ćemo se Izvan okvira, jer svi smo mi u Šibenik pomalo izvan okvira. Udruga će se baviti promocijom kulturne baštine i nastavkom ovoga projekta. Vjerujemo da Šibenik kao grad književnosti može biti prepoznat ne samo na hrvatskoj nego i europskoj razini- sigurna je Danijela.
Želje i planovi su veliki, ali je velika želja i volja da se oni ostvare. Do tada ova će mlada Šibenčanka zajedno sa svojim prijateljima organizirati i radionice tzv. kritičkog čitanja namijenjene mladima kako bi poboljšali svoje čitalačke navike i kompetencije. Također, na javnim gradskim prostorima postavit će male otvorene knjižnice i klupe za čitanje uz njih, a kvart Šubićevac dobit će i mural s likom Ive Brešana, oslikan na jednom od zidova u neposrednoj blizini zgrade u kojoj je veliki književnik stanovao.