StoryEditorOCM
Ostaloususret izborima

Gradili bi koncertne dvorane, kazališta, spomenike... Je li kultura važna političarima? Evo kako je vide kandidati za šibenskoga gradonačelnika

Piše Marija Lončar
14. svibnja 2021. - 07:58

Nije bilo čega nije bilo! Obećanja su, kako to biva u svakoj kampanji, pljuštala na sve strane. Procvat gospodarstva, turistički zamah od kojeg se čovjeku odmah zavrti u glavi, veliki planovi za prostor bivšeg TEF-a, nova bolnica, škole, domovi za umirovljenike, moderna tržnica, besplatni vrtići, novi studiji, čak i aerodromi, više brige za mlade, stare, poduzetnike... Pa ipak, o jednoj se temi uglavnom šutjelo na svim tim silnim press konferencijama, druženjima s građanima, obilascima gradskih četvrti... Sedmorica "veličanstvenih" u utrci za gradonačelnika Šibenika malo su ili ništa govorili o kulturi! A kada već nisu sami, odlučili smo ih mi priupitati što planiraju, što bi podržali, a što mijenjali u šibenskoj kulturi.

Mario Kovač, Petar Baranović, Hrvoje Zekanović i Davor Živković pronašli su volje i vremena da odgovore na poslane upite. Očito ne, unatoč telefonskim pozivima i porukama, i HDZ-ov, stari gradonačelnik Željko Burić koji bi još jednom želio biti novi, te SDP-ovac Tonči Restović. O kulturnim pitanjima i problemima do zaključenja ovog teksta glasa nije pustio ni Ivo Glavaš, premda bi, kao povjesničar umjetnosti i konzervator zaposlen u ustanovi pod izravnom ingerencijom Ministarstva kulture, mogao biti prvi koji o šibenskoj kulturi želi govoriti. Ali nije. No i šutnja, kažu, nekada govori više od riječi!

Mario Kovač, kandidat Domovinskog pokreta, Mosta i NL "Loza", smatra da Šibenik ima dosta kulturnih događanja. Ipak, daleko ispod onoga što bi trebalo biti, a kulturne ustanove i udruge, unatoč problemima koji ih muče, mogle bi više i kvalitetnije raditi. Gorućim problemom smatra gubitak "svjetskog" identiteta Međunarodnog dječjeg festivala (MDF), a misli i da je kulturna ponuda izvan turističke sezone prilično oskudna. Šibeniku, kaže, nedostaje i koncerata i produkcije klasične glazbe te kazališnih gostovanja tijekom cijele godine.

Rad na infrastrukturi

U kampanji je, priznaje, o kulturi vrlo malo govorio. Obrazlaže to tvrdnjom da je javni prostor otvoren onoliko koliko ima novca, a koalicija, čiji je kandidat, ne može financijski parirati HDZ-u, SDP-u, ili nekim drugim kandidatima i listama koji iskaču "iz paštete". Ako bi postao gradonačelnik, radio bi i na kulturnoj infrastrukturi.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

– Smatram da Šibenik zaslužuje koncertnu dvoranu s obzirom na mnoga šibenska imena koja su obilježila hrvatsku glazbu, a i šire. Također, kino u centru grada, s obzirom na to da stariji pamte dane kad su dobar film mogli pogledati u čak tri kina u gradu, što mu daje određeni kulturni štih. Treći projekt za koji bih se založio je kazalište lutaka, drugačije konfiguracije no što je to šibenski HNK, a standardima blisko svjetskim pozornicama. Također, Dom klapske pjesme u kojem bi šibenske klape, koje su ime našeg grada pronosile širom svijeta, imale kvalitetne uvjete za rad – kazao je Kovač, napominjući kako je, uz MDF, i dječji zbor "Zdravo maleni" jedan od važnih kulturnih brendova grada koji misli na svoje najmlađe. Sve najbolje reći će i o šibenskom Festivalu dalmatinske šansone, a njegovu podršku uživao bi i projekt "Light is Life", dok je Tvrđava kulture, misli, značajno doprinijela šibenskoj kulturi.

Aktualnu sliku šibenske kulture Petar Baranović (Narodna stranka – Reformisti, HSU, HNS), vidi u prevladavajuće ružičastim tonovima.

– Smatram da grad u tom dijelu funkcionira zadovoljavajuće s obzirom na tradicionalno bogat festivalski program, dobro posloženu knjižnicu i korektno funkcioniranje drugih ustanova…

Gradska jezgra

To ipak ne znači da problema nema te da Baranović, koji je u vrijeme SDP-ova gradonačelnika Ante Županovića bio njegov pomoćnik za društvene djelatnosti, ako ponovno uđe u Krešimirov dom, ništa ne bi mijenjao. Najviše ga žulja zapuštena i zanemarena spomenička povijesna jezgra grada, a jednako tako i to što Šibenčani plaćaju ulaz na gradske tvrđave. Kao gradonačelnik, odmah bih to, kaže, ukinuo te više novca izdvajao za obnovu kulturnih spomenika. Ima Baranović i druge projekte – restauratorski radovi na palači Rossini, izgradnja muzejskog depoa i muzejskog postava posvećenog našim umjetnicima i književnicima! Mislim da su ostavili dovoljno dubok trag u životu ovoga grada i da to zaslužuju. Podržavao bih i sve postojeće manifestacije i događanja, a kreiranje novih prepustio bih kulturnim djelatnicima – zaključio je Baranović, uz napomenu kako su njegovi "afiniteti druge naravi".

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Korona je otežala rad svima, a kulturnjacima posebno, smatra Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti, HKS, HRAST, Nezavisni za Hrvatsku) koji će, ako postane gradonačelnik, sigurno spriječiti postavljanje turskog šatora na Tvrđavi sv. Ivana. O tomu je govorio i u kampanji smatrajući skandaloznim potez svog konkurenta Željka Burića i njegovog EU tima, da se, kako je kazao, podiže spomenik neprijateljima Šibenika. Ipak, puno je dobroga u šibenskoj kulturi, ali neke su ustanove postale same sebi svrha, ističe Zekanović.

– Volio bih da mladi šibenski umjetnici što više, kroz galerije i knjižnicu, dobiju priliku za afirmaciju. Svijetli je primjer atelijer Lane Čale Martinović sa školom slikanja i fotoškola Valentina Dražića Celića kao osvježenje u tom dijelu kulture. Javna ustanova Tvrđave kulture je s obzirom na čak 30-ak zaposlenih postala sama sebi svrha bez obzira na nelošu produkciju u predkoronskim sezonama. Od udruga standard su svakako "Kolo", Šibenska narodna glazba i udruga "Juraj Dalmatinac", oni ne posustaju… Imamo tu sjajan novi i muzej Civitas sacra na koji sam posebno ponosan s obzirom na to da sam koordinirao proces apliciranja na EU fondove… Klape, zborovi, Glazbena škola, ima toga...

Nedostatak kadrova

Najveći problem, Zekanović koji se hvali kako je "kulturni identitet kao šibenski brend" jedna od točaka njegova programa, vidi u nedostatku kvalitetnih kadrova i zapošljavanju stranačkih poslušnika u gradskim kulturnim ustanovama. Zato bi on, kao i Baranović, obnovio palaču Rossini. Također, uredio i interpretacijski centar u Danilu, sanirao i prezentirao gusterne ispod Trga Republike Hrvatske, kulu uz Gradsku knjižnicu "Juraj Šižgorić". Bliska je Zekanoviću "mrtva", ali nije zaboravio ni "živu" kulturu: MDF, Šansonu, Dane biskupa Srećka Badurine, predavanja o šibenskoj kulturnoj baštini... Sve bi to kao gradonačelnik svesrdno podržavao, a svakako i "srednjovjekovni sajam kao kombinaciju turizma i kulture"! Isti do kojeg bi HSS-ov Davor Živković držao kao do pola pišljiva boba, jer služi za "demonstraciju gradske uprave u skupim kostimima"! Živkovićev pogled na šibensku kulturu radikalno je drugačiji, neki bi rekli osebujniji, od ostalih sugovornika.

– S velikom žalošću mogu konstatirati da kultura u Šibeniku gotovo i ne postoji. Ovo je grad slučaj... Kultura je stavljena u okvir, gdje joj nikako nije mjesto, jer treba biti oslobođena, bez planirane kontrole, da bi čovjeka obilježila kao kulturno i civilizirano, društveno biće – filozofski će Živković, napominjući kako je najveći problem i u ovdašnjoj kulturi ono što naziva globalistička podvala, prepisivačina i copy-paste koncept.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

– Koncept Tvrđava kulture je isto što i svaki po povoljnoj cijeni kupljeni koncept: "Big Brother", "Tvoje lice zvuči poznato", "Zvijezde pjevaju"... Kultura pod kontrolom gradske uprave i projekata Europske unije, kultura na zadanu temu to je podanička kultura podobnika – kategoričan je Živković, koji za to ima i jednostavno, i nevjerojatno rješenje – oživjeti kulturne udruge i oslobodit ih pisanja projekata prije kulturnog događaja, već izvješće nakon manifestacije. Novac će se dodijeliti unaprijed. Kazalište će biti dano na javnom natječaju u koncesiju i radit će dohodovno ili neće, kad može sportska kultura tako može i umjetnička. Osigurat ću znatna sredstva za razvoj tehničke kulture zato što sam u dva mandata bio predsjednik Tehničke kulture Šibenika.

Kad bih postao gradonačelnik, Tvrđava kulture bi imala ista prava kao i svaka druga kulturna udruga s jednakim pravom korištenja tvrđava, muzeja, kazališta – ne dvoji Živković, napominjući kako o kulturi u kampanji nije imao komu govoriti zbog korone i epidemioloških mjera, koje je nazvao globalističkim terorom nikad viđenim u povijesti civilizacije. Ali, da ne bi izgledalo kako je Živković na jednoj, a svi ostali na drugoj strani, nije ni on posve utekao mainstreamu. Šansona, MDF, Festival svjetla, manifestacije su vrijedne i Živkovićeve podrške. Naravno uz one u kojima je, treba li isticati, i sam sudjelovao: Millennium New Age Šibenik, Regius... E da, podržao bi i Šibensku feštu u noći kada se otvara MDF, ali ne dernek kakav je sada, nego pravu feštu za 50.000 ljudi. Svu bi energiju, kaže, uložio u to!

Na kojem su kulturnom događaju zadnji put bili

Da bi kulturu razumio, moraš je i živjeti. Barem povremeno. Evo na kojem su kulturnom događaju posljednji put bili kandidati za gradonačelnika Šibenika s kojima smo uspjeli razgovarati.

Mario Kovač: Noć muzeja je zadnji kulturni događaj koji sam posjetio u Šibeniku.
Petar Baranović: Davno... prije pandemije, bio sam na koncertu na Tvrđavi sv. Mihovila!
Hrvoje Zekanović: Prije 20-ak dana na premijeri dokumentarnog filma Slavice Šnur "Od toga dana" u HNK-u.

Čitaju li političari u Godini čitanja

U Godini čitanja zanimalo nas je čitaju li i što šibenski kandidati za gradonačelnika. Zanimljivo, od svih koji su s nama podijelili svoj čitalački ukus i navike, jedino je Mario Kovač upisan u Gradsku knjižnicu "Juraj Šižgorić".

Mario Kovač: U pravilu čitam jednu knjigu mjesečno. Malo sam usporio u ovim posljednjim tjednima zbog obveza u kampanji. Zadnja knjiga koju čitam jest "Nemir od vijeka" Ive Andrića.
Petar Baranović: Trenutno mi je aktualno "Sjeme uništenja" F. Williama Engdahla, knjiga koju sam davno čitao, a sad je repetiram jer je u tijeku donošenje Zakona o sjemenu koji će u mnogo čemu kreirati budućnost života na ovim prostorima…
Davor Živković: Čitam Knjigu statuta i reformacija grada Šibenika.
Hrvoje Zekanović: Nažalost, čitam jako malo, svega 6-7 knjiga godišnje. Upravo završavam O'Brienova "Posljednja vremena".

21. studeni 2024 09:30