Dramska amaterska družina Pučkog otvorenog učilišta Vodice pripremila je glavnu ovosezonsku ansambl-predstavu: "Julije Cezar" Ive Brešana, suvremenu tragediju u deset slika, koja će s komedijom "Nihilist iz Velike Mlake" i dramoletom "Mastodont" činiti značajnu programsku trilogiju. Sve tri su vrste ovoga dramskog pisca uvijek i smiješne i tužne, crnohumorne, nakazno-komične…
Bio je to, kaže Zdravko Todorović, redatelj predstave, silan posao, no ansambl mu je prionuo kako bi se "zaokružile" sve tri Brešanove dramske vrste te odala počast velikom književniku, rođenom Vodičaninu, a također i pružila prilika glumcima što su lani igrali u "Nihilistu" da se ponovno nađu pred vjernom vodičkom publikom.
- Groteski, u koju je oblačio velika klasična djela, Ivu Brešana zauvijek je privela i predodredila mu dramaturški obrazac - ova rečenica: "Kad se susretnu banalno i uzvišeno, i dodirnu, iz toga nastaje iskra uzvišenog sjaja." Tako je u njegovoj suvremenoj tragediji "Julije Cezar" za koju je posudio istoimenu Shakespeareovu "rimsku tragediju", smrt u teatru bila suđena Josipu Gajskom, ravnatelju jednoga našeg kazališta 1990., baš kao imperatoru Juliju Cezaru u Senatu 44.g. pr. Kr.. Svaka je sličnost namjerna!? Je li doista...- veli Todorović.
Četvrti Brut
Na pitanje bira li predstavu po profilu potencijalnih glumaca ili obratno, redatelj priznaje da je kriterij teksta ipak primarniji. Glumačka je postava, naime, podložna promjenama. Novi članovi dolaze, stariji odlaze, pa se opet vraćaju, a ansambl su otkrili i provjereni šibenski glumci Anđelko Babačić i Jasminka Antić s kojima je, veli redatelj, s obzirom na dugogodišnje iskustvo, pravo zadovoljstvo pripremati predstavu.
- Zahvalni smo profesionalcima što su nam pružili povjerenje i pomiješali se s nama, čak i novopridošlima. Imamo tako mladu glumicu koja u Vodice putuje iz Vrpolja, jednog glumca iz Splita... Ansambl je živo tkivo i tko god nam se javi nastojimo mu pronaći odgovarajuću ulogu. Na premijeri će, primjera radi, igrati četvrti Brut od kad smo počeli pripremati predstavu prošle jeseni. Ipak, uvjeren sam da će proći u najboljem redu kao i sve do sada - ističe redatelj.
Prva premijera Dramske amaterske družine Pučkog otvorenog učilišta Vodice, naime, održana je 23. veljače 2009. godine. Bila je to predstava "Bajka o kraljevim trešnjama" nastala prema tekstu Luke Paljetka i pod režijskom palicom Pave Čale, prvog voditelja Družine. Kad je 2008. godine Gordana Birin došla na čelo ustanove, POU je imalo samo redoviti kino program vikendima. Želja nove ravnateljice je bila da jednom mjesečno kulturna ustanova dovodi predstave renomiranih kazališta, što se čini i danas, no također i pokretanje amaterske dramske družine.
Deset godina
- Trebalo je dugačak put prijeći do ostvarivanja te zamisli i zato je posebno zadovoljstvo vidjeti da od prve premijere do danas, ta amaterska družina konstantno napreduje i kreće se prema visinama. Prošlo je punih deset godina postojanja, rada i stasanja u respektabilnu amatersku kazališnu skupinu. Družina je promijenila tri voditelja - glumca amatera Šibenskog kazališta Pavu Čalu, zatim dugogodišnjeg profesionalnog glumca Ernesta Bereca i na kraju učitelja Zdravka Todorovića koji je danas naša redateljska uzdanica. Kroz družinu je prošlo stotinjak djece i odraslih glumaca, na scenu je postavljeno sedamnaest predstava različitih žanrova; igrokaza za djecu, pučkih igara, mjuzikla, remek-djela svjetske i klasike hrvatske dramske književnosti, teških obiteljskih drama, monodrama, komedija...- prisjeća se Gordana Birin.
Družina je, dodaje, obilježavala i značajne obljetnice kao što su godišnjice hrvatskih književnika Ivane Brlić-Mažuranić, Luke Paljetka, Miroslava Krleže, Ranka Marinkovića, Mladena Bjažića, Antuna Gustava Matoša te 100. obljetnica zbornika Hrvatska mlada lirika 1914., a priključila se i globalnoj proslavi 450. rođendana velikog Williama Shakespearea pučkom igrom "Otelo sa Suska".
Iznimna dostignuća
- Vodički amateri posljednjih nekoliko godina svojim izvrsnim izvedbama zaslužuju plasman u natjecateljski dio Festivala hrvatskih kazališnih amatera, a nekoliko su puta bili i nagrađeni za svoja iznimna glumačka i scenska dostignuća. Družina je prvi put na Festivalu nastupila 2013. godine u Starom Gradu na Hvaru i već tada dobila posebnu pohvalu za likovnost i izgled scene svoje predstave poetskog teatra Penelope. Od sljedeće godine dvorana Pučkog otvorenog učilišta Vodice postaje domaćin jednog dijela Festivala i iste godine s predstavom "Dvije", nastaloj prema drami Tene Štivičić pobjeđuje na 5. međunarodnom festivalu kazališnog stvaralaštva u Belom Manastiru. Glumica Martina Tabula je na 56. FHKA bila nominirana za nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu u ulozi sestre Stelle u remek-djelu svjetske dramske književnosti "Tramvaj zvan žudnja", a na prošlogodišnjem 58. izdanju Festivala Anđela Fržop je za glavnu ulogu u monodrami Dvoje ("Nemreš pobjeć od nedjelje", Tene Štivičić) bila proglašena najboljom glumicom Festivala. Uspjeh ove Družine ne bi bio moguć i bez “nevidljivih” suradnika koji nisu na pozornici. Tako su tijekom ovih godina sa vodičkim kazalištem surađivali autori plakata, frizeri, šminkeri, cvjećari, kostimografi, slikari… A da vodička kazališna publika cijeni rad Družine svjedoči i nemali broj predstava koje su se igrale pred punim auditorijem. Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez razumijevanja i bezrezervne podrške grada Vodica i sredstva iz gradskog proračuna. Od ove je godine, nakon pet godina sudomaćinstva, POU Vodice, jedini domaćin Festivala hrvatskih kazališnih amatera - ponosno ističe ravnateljica vodičkog Pučkog otvorenog učilišta.
DATUM I VRIJEME: 12. listopada 2019. u 20 sati
MJESTO: Kulturni centar Vodice
Dramska amaterska družina Pučkog otvorenog učilišta Vodice u subotu, 12. listopada u 20 sati u Kulturnom centru Vodice ima pretpremijeru predstave "Julije Cezar"
Igraju: Miljenko Antulov, Joanne Juričev, Jasminka Antić, Dario Radin Mačukat, Ante Strikoman, Anđelko Babačić, Andrea Poljičak, Martina Ristić Stipandžija, Ante Radin-Mačukat, Martina Silov
Prilagodba teksta, režija, scenografija, izbor glazbe: Zdravko Todorović
Kostimi: Katica Škugor
Svjetlo, ton: Mario Petrović
ULAZ SLOBODAN
Evo što redatelj Todorović kaže o sadržaju predstave:
U jednom hrvatskom kazalištu u vrijeme smjene vlasti, direktor staroga kova, prevrtljivi karijerist, svakako želi sačuvati fotelju. Protiv njega se pobuni skupina mlađih glumaca. Kako ga "urotnici" na višestranačkim izborima ne uspiju pobijediti, optuže ga za suradnju sa zloglasnom UDBA-om i traže njegovu ostavku… Nakon sukoba sa ženom i svađe s ljubavnicom, dotuče ga neočekivano svjedočenje Marka Grubera o jednom dokumentu. Tomu se od njega, poštena čovjeka, direktor Gajski nije nadao. ("Zar i ti, sine Brute?") Ali u traženju krivca za direktorovu smrt naivni šef kazališne tehnike Landeka vidi sami "mutež". Nije kriv časni čovjek Marko Gruber, nego oni, "kurvini sinovi"…!
U to vrijeme gost redatelj iz Slovenije Stane Bohinc u kazalištu započinje rad na predstavi JULIJE CEZAR Williama Shakespearea. Sudbina direktora Gajskog podudara se sa sudbinom rimskog vojskovođe, političara i pisca, kojega baš on glumi… U toj "ludoj" kući punoj predizbornih razmirica, kleveta i obračuna rad na predstavi se prekida. Glumačka se podjela raspala zbog suspenzija i otkaza… Redatelju Slovencu nije prošla koncepcija s velikanom hrvatskoga glumišta Markom Gruberom u ulozi Marka Bruta. Eto, ništa od ultimatuma: ili Gruber ili ništa!
Shakespeareova Julija Cezara ("besmrtnog") kod Brešana, rekosmo, glumi Josip Gajski, direktor kazališta; Marka Bruta ("najplemenitijeg Rimljanina") – Marko Gruber, glumac, prvak drame; Kasija ("opasnog čovjeka") – Viktor Longo, glumac, vođa pobune; Marka Antonija ("lukavog spletkara") – Tonči Marković, zamjenik direktora, kasnije ravnatelj; Kalpurniju (posljednju Cezarovu ženu, nerotkinju – Marija Astrova, glumica (koja nosi dijete ravnatelja Gajskog); Porciju (Brutovu "ženu na dobru glasu") – Sanja Malec, studentica glume; građane ("čestite susjede") – čistačice i binski radnici sa šefom Landekom.
Brešanovski, skladno zvučeći kontrapunkti su: umorstvo Cezara u Senatu – "kako je umra naš dobri diretur Gajski"; SPQR (Senatus populusque romanus) – SPAS, nova stranka majstora Landeke; urota protiv "diktatora" Cezara – traženje ravnateljeve ostavke; drugi rimski trijumvirat – nova kazališna uprava; toge senatora – radnički trliš; Pompejev teatar (za sjednice Senata) – ured direktora Gajskog (za zadnji partijski sastanak); patricijska gozba – radnička marenda; pehari – bukare; Antonijev oproštaj od mrtvog Cezara – komemoracija za Gajskog; Magna mater (Synaulia) – Dobra ti večer, mati moja (Mišo Kovač)…
Napokon, u ovoj suvremenoj tragediji politika je, prema Hegelu, kao nova sudbina, stajala glave i onoga tko se bavio njome (Josipa Gajskog), ali i onoga kojim se ona, politika, bavila (Marka Grubera). Obistinile su se riječi ovoga pronicljivog glumca, upućene vođi pobune Longu, da je on puki sanjar ako misli da će nakon novih izbora živjeti u nekom drugom svijetu. Prema tom našem Brutu, preostala nam je hamletovska šutnja i zdravorazumska sumnja. Baš je Ivo Brešan preporučio mladima kao najveću vrijednost – KOCKU GORKE SKEPSE!
Zahvalni smo profesionalcima što su nam pružili povjerenje i pomiješali se s nama, čak i novopridošlima. Imamo tako mladu glumicu koja u Vodice putuje iz Vrpolja, jednog glumca iz Splita...
