Knjiga "Klasika, punk, cajke", s podnaslovom kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali, autori koje su izvanredna profesorica Željka Tonković te docenti Krešimir Krolo i Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadaru predstavljena je i u Šibeniku u organizaciji Šibenske udruge mladih i kluba Azimut.
Knjiga je objavljena još lani u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, ali je njezina promocija počela tek ove godine, jer su autori, kako su kazali, željeli izbjeći oniline promociju. Nastala je kao plod istraživanja provedenog 2015. i 2016. godine među 2 600 učenika 3. i 4. razreda srednjih škola u Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Rijeci i Puli. U samom Šibeniku istraživanjem je obuhvaćeno 300-njak srednjoškolaca.
- Zanimalo nas je kako učenice i učenici završnih razreda srednje škole prate živu kulturu, kakvi su njihovi ukusi, preferencije u glazbi, filmu... Povrh toga zanimalo nas je kakav utjecaj na to ima ukus i kulturni kapital njihovih roditelja te postoje li u tomu razlike između navedenih gradova. U Šibeniku je sudjelovalo nešto manje od 300 ispitanika što čini uzorak od 11 posto što odgovara veličini Šibenika u odnosu na ostale gradove – kazala je Tonković naglašavajući kako se u istraživanju pazilo i na ravnomjernu zastupljenost različitih tipova škola i programa, trogodišnjih i četverogodišnjih.
- Kada govorimo o kulturnoj potrošnji mislimo na posjećivanje različitih kulturnih i zabavnih sadržaja, ali isto tako učenike smo pitali kakav je njihov ukus kada je riječ o glazbenim žanrovima. Zanimalo nas je koliko su često u proteklih godinu dana u vrijeme kada smo provodili istraživanje posjetili razne događaje što je uključivalo koncerte, različite sadržaje visoke i institucionalne kulture kao što su muzeji, kazališne predstave, izvedbe suvremenog plesa, koncerti klasične glazbe, jazza i slično. Ubacili smo i sportske sadržaje, jer nas je zanimalo kako će stajati sport u odnosu na kulturu. Rezultati nas pri tomu nisu iznenadili. Mladi najviše posjećuju kino, a na drugom mjestu je sport, odnosno utakmice, dok su na trećem mjestu koncerti zabavne glazbe – istaknula je Tonković.
Drugim riječima mladi najviše vole slušati cajke, domaći pop-rock te tradicijsku glazbu, to jest klape. Tek manji broj učenika i učenica sklono je rocku, indieu, metalu, a punk, premda se našao u naslovu knjige, uopće nije generacijsko obilježje ispitanika, zaključila je Tonković napominjući kako je istraživanje pokazalo i razlike u konzumaciji kulturnih sadržaja ovisno o školi koju pohađaju. Gimnazijalci u pravilu sve najviše posjećuju, pa tako i muzeje, kazališta, koncerte klasične glazbe, izložbe... Oni su, rečeno je na šibenskoj promociji, nezasitni kulturni potrošači. Tu se otkriva i veza s kulturnim i društvenim statusom njihovih roditelja. Iako nužno ne moraju biti imućni, u većini slučajeva su visokoobrazovani ili sami posjećuju kulturne sadržaje.
- Često se čulo da mladi koji posjećuju te zabavne i narodne sadržaje da je to znak svojevrsnog otpora, neki novi oblik punka, međutim iz ovog istraživanja to se nije moglo vidjeti. Naime, događa se neka vrsta transmisije ukusa. U prosjeku rečeno, ono što slušaju roditelji, slušaju i njihova djeca – objasnio je Krešimir Korlo.
I veći broj knjiga koje posjeduje neka obitelj dobar su putokaz kakve su kulturne potrebe i navike mladih.
- U pravilu ako doma imaju više knjiga više posjećuju galerije, koncerte, kazalište... To ukazuje i na to da da biste negdje išli morate imati i neki novac da to platite. Dakle, da bi se sudjelovalo u kulturnim događanjima morate imati i određena materijalna sredstva – naglasio je Sven Marcelić.
Iako se po pitanju kulturne potrošnje mladi u Šibeniku bitno ne razlikuju od vršnjaka u ostalim gradovima na Jadranu, u nečemu su ipak iznenadili istraživače i autore knjige "Klasika, punk, cajke". Naime, dio pitanja odnosio se i na sustav vrijednosti koji njeguju, odnosu prema manjinama, izbjeglicama, homoseksulanosti, vjeri i politici. Mladi Šibenčani u tomu su se, na iznenađenje ispitivača, pokazali otvorenjim i tolerantnijim od primjerice vršnjaka u susjednom Zadru koji su bili najzatvoreniji i najkonzervativniji u svojim stavovima.
- Šibenik i Rijeka su se tu pokazali najsličnijim. Šibenik se tu kao grad u Dalmaciji izdvojio, što je nama bilo čudno, budući da je ekonomski najslabije stajao od svih gradova u ovom istraživanju - istaknuli su autori "Klasike, punka i cajki", uz napomenu kako je Šibenik posljednjih godina doživio veliki uzlet u kulturnoj infrastrukturi. Unatoč tomu, kao i promjenama u življenju osobito posljednje dvije godine od pojave korone i dodatne digitalizacije svega i svačega, pa tako i kulturnih sadržaja, kulturne navike i potrošnja, rečeno je, sporo se mijenjaju, pa ni rezultati nekog novijeg istraživanja vjerojatno ne bi bili bitno drugačiji.
