Knjiga "Zahuktali zov Krke", zbirka tekstova koje je o Nacionalnom parku „Krka“ napisao doajen šibenskog novinarstva Josip Joško Čelar, šezdeseti naslov objavljen u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, svečano je predstavljena u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova „Civitas sacra“
- Posjetili smo slapove Krke. Čovjek zaista ostaje impresioniran ljepotom i snagom prirode - tim je riječima Joško Čelar počeo svoj prvi tekst o rijeci Krki, davne 1963. za Šibenski list. Vjerojatno ni on sam nije tada slutio da će o tim slapovima pisati, s istim žarom, gotovo šezdeset godina, tijekom cijelog svog radnog vijeka, koji i dalje traje. Krka je u međuvremenu doživjela veliku preobrazbu: lokalno izletište pretvorilo se u svjetski poznat nacionalni park. Tu je transformaciju Joško Čelar pratio od samih početaka, iznosio je statističke podatke, ukazivao na mogućnosti razvoja i na nedostatke koje je trebalo ukloniti, bilježio važne trenutke u životu Krke, pritom istančano opažao prirodu, ali i ljude koji su živjeli za nju i s njom.
- Kad smo u Javnoj ustanovi 'Nacionalni park Krka' shvatili da je Joško Čelar napisao cijelu malu povijest rijeke Krke u drugoj polovici 20. stoljeća, rodila se ideja o ovoj knjizi. Osim što je za nas, za Park, vrijedan dokumentarij, ona je, prije svega, način na koji smo zahvalili gospodinu Čelaru na ljubavi i predanosti s kojima je godinama pratio Krku u svim godišnjim dobima i važnim trenutcima, uvijek na terenu, i na nepresušnoj inspiraciji s kojom je pisao o Krki kao da o njoj piše prvi put - kazala je Katia Župan, glasnogovornica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, urednica knjige, i dodala:
- To su sačuvani trenutci vremena koji će one starije podsjetiti na mladost, a mlade upoznati s ponešto drugačijim navadama boravka na obalama dalmatinske Niagare - zaključila je Župan.
Knjiga sadrži pedeset i jedan članak koji su od 1963. do 2020. izašli u Šibenskom listu i Slobodnoj Dalmaciji. Podijeljena je po desetljećima, a živopisne Čelarove reportaže prate i njegove autorske fotografije jer ga je upravo fotografija, kako sam kaže, odvela u novinarske vode. Originalni članci popraćeni su kratkim tekstovima Zrinke Čatlak o sadržajima u Nacionalnom parku „Krka“, kako bi čitatelj uživao u uistinu sveobuhvatnoj slici protoka vremena uz tok jedne rijeke i svega onoga što je to vrijeme donijelo ljudima koji uz nju žive i rade.
Inspirativan predgovor napisala je Čelarova dugogodišnja kolegica, novinarka Marina Jurković, a stihove njemu u čast sročio je prijatelj s otoka Visovca, fra Stojan Damjanović.
Knjiga sadrži brojne živopisne trenutke iz povijesti rijeke Krke: reportaže o snimanju slavnih filmova o Winnetouu, kada je Joško Čelar u pauzama provodio vrijeme s glavnim glumcima, o vožnji brodom kroz riječni kanjon, do Visovca i Roškog slapa, o nekadašnjim ugostiteljskim objektima i njihovim domaćinima, o prvomajskim okupljanjima na Skradinskom buku i niz drugih, a u svima je uvijek prisutno duboko udivljenje prirodom.
Uz to što je svojevrstan suvenir koji evocira trenutke provedene na Krki koje mnogi od nas imaju, ova knjiga je svjedočanstvo o načinu života novinskog reportera i novinarstvu koje u današnjem digitalnom dobu živi još samo u arhivama tiskovina poput Slobodne Dalmacije i Šibenskog lista, ali i u profesionalcima poput Joška Čelara.
Vrijednosti ovog izdanja pridonose i njegova luksuzna likovna oprema i uvez, kao i posebnost papira na kojem je tiskano. Crobook, obrt za grafičke usluge, knjigu je otisnuo na recikliranom papiru s FSC certifikatom, koji Forest Stewardship Council Forest (vijeće za nadzor šuma) izdaje samo onim knjigama koje su u cijelosti izrađene od papira poteklog iz održivo i odgovorno uzgajanih šuma. Knjiga ima vrlo lijep industrial uvez s otvorenim hrptom i straničnikom u boji. Dodatno je opremljena zaštitnom kutijom, kako bi trajala dugo, kao što traju i priče koje sadrži. Također, svaka knjiga sadrži i NFC čip, umetnut u karticu na predlistu, odnosno na unutarnjoj strani korica. To znači da vlasnik tiskanog izdanja posjeduje i knjigu na engleskom jeziku, koju može nositi sa sobom i, kad poželi, čitati je ili podijeliti s drugima.