Monumentalna monografija na više od 1000 stranica s brojnim fotografijama je napisana, ali nema kuna za tiskanje: Ravnatelj Bilić objašnjava zašto nisu uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju

Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku u sljedećoj će godini obilježiti dva važna jubileja za koje priprema poseban program.

Za nepuna tri mjeseca, 29. siječnja navršit će se 150 godina od izgradnje i otvaranja kazališta, pa se taj datum u Šibeniku slavi kao Dan kazališta, a u lipnju će po 60. put biti otvoren Međunarodni dječji festival, najdugovječnija dječja kulturna manifestacija u Hrvatskoj jedinstvena i po tomu što objedinjuje dramski, lutkarski, literarni, likovni, filmski i radionički program.

Iz teatra već duže vrijeme najavljuju otvorenje 60. MDF-a kao događaj za pamćenje, a radit će ga, nadahnuti životom i izumima Fausta Vrančića, umjetnički redateljsko-dramaturški i bračni par Ana Tonković Dolenčić i Krešimir Dolenčić. Također, u godini u kojoj kazalište slavi 150. rođendan, ravnatelj Jakov Bilić najavio je bogatu kazališnu sezonu, možda najbogatiju do sada, s dvadesetak gostujućih predstava i četiri vlastite premijere.

Ne pitajte me...

Kao posebna “slastica” u tom rođendanskom slavlju spominjalo se tiskanje monografije o kazalištu poznatog šibenskog konzervatora Ive Šprljana, promociji koje se Bilić nadao upravo za Dan kazališta. Riječ je o vrlo opsežnom i izuzetno vrijednom materijalu s više od tisuću stranica u rukopisu, poručuje Bilić uvjeren kako bi tiskanjem knjige na dobitku bilo ne samo kazalište, nego i cijela šibenska kultura.

No, ovih dana doznaje se kako od monografije neće biti ništa. Što se dogodilo i zašto se odustalo od objavljivanja tog kapitalnog izdanja, Šprljan nije želio komentirati. Nije bio voljan reći ni riječi čak ni o svom radu na knjizi, o tomu koliko mu je vremena trebalo da sve istraži i napiše te što je zanimljivog otkrio, a na sve upite i novinarsku znatiželju tek je poručio:
- Ne želim o tomu ništa reći. To je moje pravo.

Ipak, puno razgovorljiviji o toj temi bio je Bilić. Tvrdi kako su financijska sredstva glavni razlog zbog kojih se odustalo od monografije. Ali samo u 2020. godini.

- Kada smo planirali obilježavanje ova dva jubileja u godini koja nam dolazi, tiskanje monografije na neki je način upalo u tu priču. Mi smo se prvotno okrenuli više na dramski program, ali kako bismo željeli da iza 150. godišnjice kazališta i 60. godina MDF-a ostane i neki trajni trag, nastojali smo ići i s monografijom. Kako je riječ o zaista monumentalnom materijalu na više od 1000 stranica i s brojnim fotografijama, jednostavno nismo uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju kako bismo napravili reprezentativno izdanje kakvo taj materijal zaslužuje. Premda je autor bio spreman odreći se honorara, trebalo bi nam, prema mojoj procjeni, vjerojatno oko 200.000 kuna za monografiju, a tog novca mi nemamo, s obzirom i na financijske dubioze i dugovanja koji su me zatekli - kazao je Bilić.

Nema kraćenja

Razmišljalo se i o tomu da se napravi odabir te tiska nešto “tanja” monografija, ali autor, kaže Bilić, nije bio za to.

- Jasna mi je takva pozicija Ive Šprljana. Mislim da je on na toj knjizi počeo raditi još sredinom 90-ih kada je bila obnova kazališta (nakon što je u rujanskom napadu na Šibenik 1991. godine granata pogodila krovište i temeljito “rastresla” cijelu zgradu, op. a.). Tu je toliko detalja prikupljeno, a Šprljan se ne bavi samo konzervatorskim, restauratorskim, arhitektonskim i kulturno-povijesnim detaljima i temama, nego, primjerice, navodi i popis s brojem cipela kazališnih scenskih radnika.

Donosi i razgovore sa zaposlenicima kazališta, od kojih neki više nisu među živima, a bavi se i okolnim zgradama. Rekao bih da je to knjiga u rangu, odnosno istoga koda kao ona Milivoja Zenića “Kalama, skalama, butama”. Samo što je to o starom Šibeniku, a Šprljanova je knjiga o kazalištu. Imamo dobru namjeru i ne želimo odustati od te knjige pa ćemo tijekom sljedeće godine nastojati prikupiti dovoljno novca da bismo je mogli objaviti 2021. godine - zaključio je Bilić.