StoryEditorOCM
BaštinaSkinuta prašina

U muzikalijama šibenske katedrale pronađena skladba talijanskog autora pisana "per Sebenico", a sređuje se i ostavština don Veljka Jadronje

11. kolovoza 2017. - 18:56

 
 
Šibenik je grad glazbe i pjesme i mnogi su ugledni skladatelji, pjevači, izvođači pa čak i dirigenti, potekli iz tog grada. No, istodobno o glazbenom životu Šibenika u prošlosti, o muzikalijama koje kriju arhivi, osobito onaj u katedrali sv. Jakova vrlo se malo zna. Njome se, naime dosada nitko sustavno i stručno, arhivistički i muzikološki, nije bavio.

No, kada je lani za Božić u katedrali održan koncert na kojem su zborovi iz župa Šibenske biskupije prvi put nakon 150 godina izveli neke skladbe iz arhiva katedrale, publika je bila oduševljena!

Jedna od glavnih krivaca za skidanje podebljeg sloja prašine, povijesne i stvarne, s te glazbene baštine je muzikologinja dr. sc. Snježana Miklaušić–Ćeran koja u Šibeniku već godinama vodi Arhivističku radionicu u okviru Orguljaške ljetne škole.
Pokrenuta je prije 17 godinu, a nakon što je sređen arhiv crkve Gospe vanka Grada, od prije šest godina prionulo se sređivanju muzičke građe iz katedralnog arhiva.

Muzikalije koje su godinama i desetljećima bile pohranjene u neodgovarajućim uvjetima, izložene prašini, vlazi i drugim atmosferilija, zbog čega je dio građe i oštećen, premještene su za potrebe arhivističke radionice u prostorije u kojima inače probe održava katedrali zbor.



-U radionici radimo u dva pravca. Prvi je završetak obrade rukopisnih muzikalija iz 19. stoljeća, a drugi obrada tiskanih muzikalija iz zbirke don Krste Stošića, povjesničara i osnivača šibenskog muzeja, te zbirke don Veljka Jadronje koji je umro prije deset godina, a bio je vrlo obrazovan te je vodio katedrali zbor i svirao orgulje. Stošić u jednom poglavlju svoje neobjavljene knjige o povijesti Šibenika piše i o 56 bilježnica s ispisanim skladbama u vlasništvu katedrale sv. Jakova. Međutim, do nas su, u dosta lošem stanju, došle svega 34 bilježnice. Očišćene su, dezinficirane, dijelom konzervirane te smo ih popisali i stručno obradili – objašnjava Miklaušević–Ćeran.

U bilježnicama je pronađeno 117 skladbi te je popisano 15 autora. Sve sačuvane skladbe djela su talijanskih skladatelja koji su djelovali od sredine 18. do potkraj 19. stoljeća. Zanimljivo je da su mnoge od tih skladbi bile prepisane u talijanskom marijanskom svetištu Loretu, a najviše ih je u Šibenik donio Alessandro Capanna koji je sedam godina bio kapelnik šibenske katedrale.

Capanna je, kako je utvrdila Miklaušić-Ćeran, autor čak devet od sedamnaest sačuvanih misa koje su po svoj prilici autografi, a završio ih je u Šibeniku navodeći veoma precizno podatke o mjestu i vremenu skladanja pojedinih dijelova. Bio je učenik Luigija Vecchiottija, kapelnika Bazilike Svete Kuće u Loretu, a u zbirci muzikalija šibenske katedrale sačuvano je čak 39 Vecchiottijevih skladbi od kojih je jedna nosi napomenu „...per Sebenico“ iz čega se može zaključiti da je napisana upravo za Šibenik.



-Prvi hrvatski skladatelji bili su upravo Šibenčani: Julije Skjavetić u 16. stoljeću te Ivan Lukačić i Ivan Šibenčanin u 16. i 17. stoljeću. Nakon toga imamo rupu, a onda vidimo da je u 19. stoljeću glazbeni život počivao na djelima talijanskih skladatelja. Bez obzira što nije riječ o hrvatskim autorima,  sve je to dio europske glazbene baštine. Daljnjim istraživanjima, među ostalim, trebalo bi utvrditi koliko su skladbe sačuvane u Šibeniku važne u opusu pojedinih skladatelja, donosno koliko su oni bili značajni i popularni u Italiji – ističe Miklaušić-Ćeran koja je svoj prilog glazbenoj povijesti Šibenika u 19. stoljeću i zbirci rukopisnih muzikalija šibenske katedrale sažela u opsežnu knjigu „Skriveno glazbeno (kulturno) blago iz sredine 19. stoljeća“. Još je u rukopisu, ali je zapravo spremna za skoro objavljivanje.

Osim rukopisnih, u Arhivističkoj radionici obrađuju se i tiskane muzikalije. Riječ je već spomenutoj ostavštini don Krste Stošića i don Veljka Jadronje.

-To su muzikalije koje datiraju od polovice 19. stoljeća do 70-ih godina prošlog stoljeća. Te su zbirke važne i zbog toga jer su u njima i publikacije koje su dobivene od poznatih ljudi. One su vrijedne zbog posvete i potpisa kao što je akademik Lovro Županović neke publikacije darovao don Veljku Jadronji. Premda je riječ o različitim zbirkama, obje su važne za upoznavanje repertoara crkvene, ali i svjetovne glazbe. Ima tu i građe koja je važna i za održavanje tehnike sviranja, što je posebno koristilo don Veljku Jadronji. Kad govorimo o vrstama glazbenih djela ima tu misa, moteta, skladbi za razne liturgije prilike… - rekla je Miklaušić-Ćeran.



Podsjeća kako je sve do sada obrađeno i sređeno, tek dobar početak za daljnja istraživanja, kamenčić u mozaiku priče o glazbenom životu Šibenika, jer ono što se sviralo i pjevalo u šibenskoj katedrali, nesumnjivo je imalo širi odjek i utjecaj!

U međuvremenu, Mikalaušić-Ćeran vjeruje da je prošlogodišnji božićni koncert s djelima iz glazbenog arhiva šibenske katedrale bio početak nove tradicije, a još više nada se kako će ta vrijedna građa svoje trajno mjesto naći u novom crkvenom muzeju koji se uređuje u palači Galbiani zahvaljujući 31 milijun, bespovratnih kuna, dobivenih iz EU fondova, a trebao bi biti dovršen do 2019. godine.    

 

23. prosinac 2024 07:29