StoryEditorOCM
BaštinaPod UNESCO-ovom zaštitom

Prije točno četiri godine Tvrđava sv. Nikole postala je spomenik kulture svjetske važnosti; Župan Jelić: Onaj tko je ovo projektirao stvorio je čudo!

Piše Marija Lončar
9. srpnja 2021. - 17:16

Četiri godine prošle su od 9. srpnja 2017. kada je šibenska Tvrđava sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. Ante, jedina pomorska od ukupno četiri gradske utvrde, uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine. Prestižnu titulu osvojila je kao dio obrambenog sustava Mletačke Republike iz 16. i 17. stoljeća zajedno sa zadarskim bedemima u Hrvatskoj te utvrdama iz istog razdoblja u nekoliko talijanskih gradova te u Kotoru u Crnoj Gori.

Najbolje očuvana šibenska utvrda, jedinstveni je spomenik renesansnog fortifikacijskog, tj. vojnog graditeljstva, a uvrštenjem na UNESCO-ovu listu, Šibeniku je, uz katedralu sv. Jakova, priskrbila atribut jedinog hrvatskog grada s dvama UNESCO-ovim spomenicima.

Put do proglašenja svjetskim kulturnim dobrom nije bio ni lagan ni brz, a četvrta godišnjica bila je povod Šibensko-kninskoj županiji i njezinoj Javnoj ustanovi Priroda, koja upravlja Tvrđavom sv. Nikole, da javnosti predstave što se sve radi i što se već napravilo na njenoj obnovi i turističkoj valorizaciji.

- Onaj tko je ovo projektirao stvorio je čudo, mi smo ga zaštitili i radimo sve kako bismo to čudo sačuvali i kako bi ono ostalo i dalje zaštićeno. Cilj nam je da u suradnji s Gradom Šibenikom ovdje napravimo živ prostor, ali da Tvrđava sv. Nikole ostane onakva kakva jest i da se, kada se dođe na nju, vidi stvarno stanje povijesti – kazao je župan Marko Jelić naglašavajući kako je ponosan zbog svega što su ljudi u županijskoj upravi i u županijskim ustanovama, uključujući i njegova prethodnika Gorana Pauka, do sada napravili u obnovi i valorizaciji tvrđave. Komentirao je i sam oblik tvrđave koja ga, kazao je, podsjeća na neki od svemirskih brodova iz Zvjezdanih staza.

U četiri godine "življenja" pod UNESCO-ovom zaštitom, puno se toga napravilo u obnovi i prezentaciji tvrđave i okolne, kontaktne zone koja je uz to i zaštićeni krajobraz te dio ekološke mreže NATURA 2000. Ravnateljica JU Priroda Anita Babačić Ajduk podsjetila je, među ostalim, kako je nakon uređenja i obnove pristaništa i morskog ulaza, tvrđava 2018. godine otvorena za posjetitelje. Također, na traženje UNESCO-a izrađen je i plan upravljanja, a dovršavaju se i radovi na izgradnji posjetiteljskog centra s pratećom infrastrukturom u obližnoj vojarni Minerska, projekt vrijedan 26 milijuna kuna. Izrađen je i projekt sanacije i obnove plašta i unutrašnjosti cijele tvrđave, a tvrđava je dobila i svoj čokoladni suvenir te je kreiran i mobilni vodič na osam jezika.

O spomeničkoj vrijednosti Svetog Nikole i putu koji je trebalo prijeći da dobije UNESCO-ovu markicu, prisjetili su se nekadašnji glavni konzervator Republike Hrvatske i predsjednik Nacionalne komisije ICOMOS-a Miljenko Domijan te dugogodišnji pročelnik šibenskog Konzervatorskog odjela Josip Ćuzela. Ravnatelj državnog Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić govorio je pak o povezanosti i međusobnom utjecanju prirodne i kulturne baštine, dok je voditeljica Odjela za graditeljsku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda Ana Škevin Mikulandra predstavila projekt obnove tvrđave.

25. studeni 2024 04:10