Šibenik i njegova okolica obiluju povijesnim znamenitostima minulih stoljeća koji, osim što prkose zubu vremena, svjedoče o zbivanjima koja su nosila i opasnosti za njegove stanovnike. Jedno takvo obilježje je i veliki zid preko poluotoka Oštrice kod Grebaštice.
Više od dva stoljeća služio je kao regugium, pribježište. Prozvanim i “starim Šibenikom” što nikad nije bio, ali gdje se sklanjao puk s okolnih prostora izloženih osmanskim navalama.
Iza tih bedema bile su i trajne nastambe za ljude i obori za stoku. U novije doba zidinama je dodan još jedan naziv: “Kineski zid”. Valjda zbog nekih asocijacija s onim pravim.
U izvorima, knjizi “Sela šibenskog kotara” povijesnog kroničara don Krste Stošića iz 1941. godine stoji da je gradnju bedema 1497. pokrenuo mletački dužd Augusto Barbadigo, davši 200 dukata za početak njegove gradnje preko cijeloga poluotoka “od mora do mora”.
Bedem je kasnije dograđivan s kruništima i kulama, kojima danas više nema traga. Ostale su puškarnice i otvori kuda se na neprijatelja pod zidom izlijevao vreli materijal. Tragovi takve “pakline” još se vide.
Povijest toga “objekta” dala je svoje. U novije doba na Oštrici iz bedema bilo je poznato kao zaštićeno lovište i uzgajalište muflona, a “kineski zid” je postao i turističkom atrakcijom. Nadasve oni dijelovi kojima se može prići, uspeti se na njih i odatle uživati s pogledom na cijeli, duboki zaljev Grebaštice i u daljini Šibenik.
Turističke zajednice okolnih mjesta na bedem vode svoje turističke goste koji na prikladnoj prirodnoj plaži pod zidinama mogu uživati u kupanju.
Nemali boj puta i sami smo obilazili Oštricu usred čiste prirode. Na našim snimkama iz kolovoza 2018. vidimo elegantnu figuru turistkinje iz Italije kako, bez ikoga uokolo, gleda ka bedemu. Kraj nje je gumeni čamac koji nosi posve odgovarajuće ime - “Discover” (“Otkrivač”), što posve odgovara i iznimnome prirodnome okružju po kome plovi.