Prof. dr. sc. Sandro Nižetić sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje je znanstvenik za kakvog bi se tuklo svako sveučilište na svijetu, jednostavno je nevjerojatno koliko je mnogo postigao u tek 42 godine života. Upravo je nizu od brojnih nagrada koje je zavrijedio dodao još jednu - godišnju državnu nagradu za znanost u području tehničkih znanosti. Zavrijedio ju je zbog značajnih dostignuća u području korištenja alternativnih izvora energije temeljenih na obnovljivim izvorima, energetske učinkovitosti, razvoja novih hibridnih energetskih sustava visoke učinkovitosti te unaprjeđenja energetskih tehnologija.
Samo u 2021. godini objavio je 34 znanstvena rada, od čega je 31 rad indeksiran u bazi Web od Science. Posebno se istaknuo objavom cjeline od devet znanstvenih radova tijekom 2021. godine vezanih uz projekt Hrvatske zaklade za znanost "Pametne hibridne tehnike hlađenja silicijskih fotonaponskih panela", čiji je voditelj. Također, profesor Sandro Nižetić jedan je od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u području tehničkih znanosti. U obrazloženju zbog čega mu je pripala ova prestižna državna nagrada stoji i da uspješno surađuje s velikim brojem istraživača sa sveučilišta iz Europe i svijeta, kao i to da je urednik triju uglednih međunarodnih znanstvenih časopisa A kategorije.
Zanimljivo je i da je Nižetić, inače i laureat Slobodne Dalmacije koja mu je prije nekoliko godina dodijelila nagradu "Kruno Prijatelj", već jednom dobio državnu nagradu za znanost za 2016. godinu i to za postignute originalne rezultate u povećanju učinkovitosti fotonaponskih panela. Imao je tada samo 36 godina!
Svaka čast! Jeste li vi prva osoba koja je dvaput dobila državnu nagradu za znanost?
- Koliko je meni poznato, na FESB-u sam sigurno jedina osoba koja je dobila dvije godišnje nagrade za znanost u svojoj karijeri dok za Sveučilište u cjelini taj podatak mi nije poznat. U svakom slučaju, to je svakako rijetkost na razini Hrvatske dobiti dva puta državnu nagradu za znanost. S obzirom na to da sam imao iznimne znanstvene rezultate bilo bi šteta da me matična institucija, moj FESB, nije prijavila, a što se i pokazalo kao dobra odluka. Državna nagrada znanost je ujedno i veliko priznanje FESB-u te Sveučilištu u Splitu, odnosno dokaz i potvrda znanstvene izvrsnosti. Ovim putem htio bih zahvaliti svojim bliskim suradnicima, FESB-u te Sveučilištu u Splitu kao i svojoj obitelji koja mi pruža veliku potporu, jer bez njihova odricanja teško bih mogao ostvariti značajnije znanstvene rezultate.
Osim toga, i opet ste ušli na Stanfordovu listu najcitiranijih znanstvenika na svijetu za prošlu godinu. Na čemu ste konkretno lani radili?
- Na Stanfordovoj listi se nalazim od 2019. godine, a ono što me posebno veseli je od 2020. pa nadalje ulazak i u kategoriju za cjelokupnu znanstvenu karijeru, pored liste za proteklu godinu, a što je značajno jer još uvijek sam relativno mlad znanstvenik pa je time u suštini potvrđena dugogodišnja kvaliteta, odnosno ne samo potvrda na razini jedne godine. Inače, Stanfordova lista uzima veliki broj indikatora i parametara po kojima se vrednuje znanstvena produktivnost, ali i kvaliteta radova, tako da se radi o složenim ali i pravičnim kriterijima po kojima se evaluiraju i rangiraju znanstvenici. Okosnica ovogodišnje nagrade za znanost, pored iznimne znanstvene produktivnost na razini godine, jest opus od devet radova u vrhunskim znanstvenim časopisima, a koji je posljedica rada na projektu Hrvatske zaklade za znanost. Navedeni projekt je fokusiran na istraživanje različitih hibridnih strategija hlađenja fotonaponskih panela, kao i razvoja solarnih-toplinskih kolektora, a u cilju povećanja njihove učinkovitosti te trajnosti. Pored navedenog, a obzirom na moju široku međunarodnu znanstvenu suradnju, radim i na brojnim drugim znanstvenim temama, a koje se općenito tiču energetike, energetske učinkovitosti, kao i razvoja te unaprjeđenja obnovljivih izvora energije.
Poznati ste i kao najmlađi doktor znanosti s FESB-a? Kako vam je to pošlo za rukom?
- Da biste u bilo čemu mogli ostvariti značajnije rezultate potrebna je visoka razina samodiscipline, posvećenosti te često i odricanja, a sve kako bi se postigao određeni željeni cilj. Ja sam samo bio fokusiran, predano sam radio te ostvario svoj cilj. Znam da zvuči lako u teoriji, ali praksa je ipak nešto drugo jer čovjek se u jednom trenu zamori i posustane, a kada dođe do tog trenutka, upravo tada treba najviše ‘‘potegnuti‘‘ jer tada se postiže napredak.
Koliko dnevno radite?
- Pošteno bi bilo reći da ne radim samo dok spavam. Često razmišljam da bi za moj tempo bilo idealno da dan traje 36 sati. Naravno, imam i ja tijekom dana periode kada sam u fizičkom mirovanju, ali tada mentalno radim, odnosno stalno razmišljam. Iznimno je važno kako kvalitetno čovjek radi, a ne koliko. Uvijek govorim svojim studentima: "Odvojite vrijeme za studiranje i vrijeme za zabavu, odnosno vrijeme za sebe. Međutim kada radite, onda radite predano i fokusirno, tada rezultat neće izostati." Jako je važno da u svemu ovome čovjek ipak pronađe neki balans kako bih mogao biti motiviran i sretan sa svojim poslom. Ja sam sretan sa svojim poslom jer pruža mi veliku slobodu i kreativnost, s obzirom da je znanost izazovna i inspirativna, ustvari nikada ti nije dosadno. I eto tako ja samo radim, a vrijeme, nažalost, prolazi. Međutim, rezultati su tu...
Koliko vam je sam FESB poticajna sredina?
- FESB je moj važan temelj i moja čvrsta baza bez koje nikada ne bih mogao ostvariti svoje uspjehe u karijeri. Zahvalio bih ovim putem mojim kolegama na FESB-u na potpori, a posebno svojim nekadašnjim profesorima, danas mojim kolegama, jer oni su zasigurno u mom školovanju i odrastanju igrali svoju važnu ulogu i oblikovali me kao stručnjaka i znanstvenika. Uvijek kada doživim neki uspjeh u karijeri sjetim se svojih početaka, kada bih dolazio i odlazio s posla po mraku. Zezao sam se često da ću jednom samog sebe sresti na ulaznim vratima FESB-a. Ništa mi nije bilo teško jer volim i živim svoj posao, ništa ne bih mijenjao. FESB je ustanova s velikim potencijalima i ja se osobno veselim svakom uspjehu svojih kolega, jer svaki uspjeh jača naš FESB, a svi smo mi dio toga.
Je li vam draži znanstveni rad ili rad sa studentima?
- Svakako bih odvojio te dvije kategorije jer podjednako uživam u jednom i drugom, teško mi je reći što mi je draže. Posebno se veselim s mladim i znatiželjnim ljudima te radu s njima. Lijepo ih je pratiti u njihovu odrastanju na našem FESB-u, a pogotovo je lijepo kada dođu do diplome i kada svaki put iznova shvatite vrijednost i snagu FESB-a kao važne institucije za izobrazbu inženjerskih kadrova. Nastava mi puno puta odlično dođe kao ventil i odušak u razdobljima kada imam intenzivan znanstveno-istraživački rad. Rad u znanosti je, s druge strane, stalna utrka s vremenom jer puno je ideja koje bih volio istražiti, a malo je vremena pa treba brzo raditi jer na svijetu ima nekoliko milijuna znanstvenika pa često se dogodi da te netko i preduhitri. Imam sreću da imam kvalitetne doktorske studente oko sebe, a isto tako imam i značajnu međunarodnu suradnju sa znanstvenim timovima širom svijeta. Sve sam to godinama gradio polako i strpljivo, a rezultati tog rada sada polako nadolaze.
Stručnjak ste na području energetike. Kako komentirate ovu energetsku krizu s kojom smo suočeni, naročito otkad je počela invazija na Ukrajinu? Što Hrvatska može i može li uopće išta napraviti da bude energetski neovisnija, a što može prosječni građanin napraviti po tom pitanju?
- Globalna situacija u pogledu energetike u kojoj se Europa trenutno nalazi naravno da nije ugodna i da je zabrinjavajuća. Svaka zemlja, pa tako i Hrvatska mora težiti prema energetskoj neovisnosti. Naravno, to nije nešto što se može napraviti preko noći, i u svemu tome nismo sami, postoji kompleksno okruženje, ali RH u tome pogledu ima značajne potencijale, pogotovo u pogledu primjene obnovljivih izvora energije, posebice primjerice fotonaponskih sustava. Važno je da se građani ohrabre te motiviraju za primjenu obnovljivih izvora energije, da procedure budu jednostavne i jasne jer sve će to osigurati brzu realizaciju. Građanima se treba osigurati mogućnost da sami postanu proizvođači energije, pogotovo u trenutnim okolnostima.
U tom pogledu vidim pozitivne korake, međutim moramo kao društvo još odlučnije krenuti prema tome, a sve kako bi se u realnim vremenskim okvirima mogla provesti nužna energetska tranzicija. Vezano za građane, važna je i edukacija te dostupnost pravilnih informacija uz jasno postavljena pravila te transparentnost kod uvjeta za realizaciju projekata bilo povećanja energetske učinkovitosti, ili primjene OIE na razini kućanstva. Građani moraju jasno znati i vidjeti benefite od realizacije projekata. S obzirom na značajan porast cijene energije i energenata, valja očekivati da će građani biti više motivirani u svrhu realiziranja konkretnih aktivnosti, a koji mogu upravo doprinijeti uštedi energije te postizanju cilja što veće energetske neovisnosti.
Svirate li još gitaru?
- Preko trideset godina sviram gitaru, i teško je tu stati, imam svoj trio ‘‘Rockenchips‘‘, nalazimo se kada uhvatimo vremena i uživamo neopterećeno u glazbi...Glazba je važan dio mog života, ali i moje osobnosti. Neke neponovljive, ujedno i najljepše trenutke u mom životu, upravo sam doživio na stageu i to pogotovo kada sam svirao u kombinaciji s Marijanom Banom...tu me vežu lijepe uspomene i žao mi je što je sve tako brzo proletjelo... Eto opet ja patetično o vremenu (smijeh)
Stignete li imati još kakav hobi?
- Kakav bih ja to bio znanstvenik a da nemam hobi! Svašta bih ja htio, samo opet malo vremena... Guštam u ribolovu, blizina mora me smiruje i puni energijom. Svakom slobodnom prilikom hvatam prijatelje pa idemo skupa na ribolov. Obožavam i kuhati, primjerice vikendom kada sam doma zna se da ja kuham...Nisam masterchef, ali nisam ni za bacit, hahahaha. Imamo još puno interesa, volio bih igrati rekreativno rukomet primjerice u slobodno vrijeme, ali opet je nažalost malo sati u jednom danu...