Hrvatski parlamentarni izbori kao i formiranje većine privlače pažnju i u državama regije.
Promatrače zanima i skretanje Hrvatske udesno, zbog koalicije HDZ-a sa strankom desnice, Domovinskim pokretom, koja je, među ostalim, inzistirala na prekidu suradnje sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom Milorada Pupovca.
O tim je političkim momentima bosansko-hercegovački portal Klix.ba razgovarao s politologom Dejanom Jovićem.
- Domovinski pokret je na rubu između desnice i desno-radikalne stranke, budući da su u njemu ljudi koji su donekle različiti - neki zainteresirani za biznis i korištenje vlasti u tu svrhu, drugi s ostvarenim diplomatskim i donekle akademskim karijerama, a treći su radikalniji, uglavnom fokusirani na pitanje Srba, migranata te suzbijanje onoga što je donijela liberalna politika u sferi rodnih prava, naročito prava žena. Radikalizacija prijeti zato što je takva ideologija sada ‘normalizirana‘, te je ušla u vladu, dakle više nije na marginama te će imati utjecaja na javne politike. Koliko utjecaja - to ćemo vidjeti, kazao je Jović za Klix.ba.
Čeka li Hrvatsku poljski put?
Jović smatra da ako se pod pritiskom DP-a počnu mijenjati prava manjina, ako se zbog toga normalizuje govor mržnje, ako se budu ignorirali akti diskriminacije i neravnopravnosti, te isključivanje srpske zajednice, a potom potencijalno i drugih manjinskih grupa npr. u sferi rodne politike, ako se počne propisivati što se smije, a šta ne smije pisati o povijesti i sadašnjoj politici, to će Hrvatsku povesti smjerom nekadašnje politike u Poljskoj.
- Domovinski pokret će dodatno eksploatirati rat iz devedesetih, koji se u Hrvatskoj naziva Domovinskim ratom, što će onemogućavati odmak od tih godina, a i pridonijeti će daljnjoj stigmatizaciji naročito Srba u Hrvatskoj. Moguće je da će se uvoditi antiimigrantske mjere, premda je dio te stranke zainteresiran za ekonomiju, koja ima koristi od imigranata. Neke liberalne stranke već govore o ‘talibanizaciji‘ - kroz medijsku politiku, potencijalno i obrazovne programe i kulturu. Za to su šanse ipak prilično male, barem sve dok je Andrej Plenković premijer, rekao je Jović.
Dejan Jović, međutim, smatra da bi se to moglo promijeniti ako bi došlo do promjene rukovodstva u HDZ-u.
- Plenković se jedva riješio radikala koje je u HDZ-ovu Domoljubnu koaliciju uveo njegov prethodnik Tomislav Karamarko, ali sada su se vratili preko koalicije koju Plenković nije htio, ali mu stranke opozicije, čak i one na centru, nisu htjele pomoći da je izbjegne. Umjesto da vode politiku ‘izoliranja‘ Domovinskog pokreta, one su izolirale ili HDZ ili, još više, SDSS, smatra Jović ističući da su manjine, zajedno s Plenkovićem, u prethodnom mandatu Hrvatsku čuvale od desnog radikalizma i ozbiljno su pridonijele daljnjoj europeizaciji Hrvatske.
Odgovornost IDS-a, Fokusa i platforme Sjever
"Ali, s obzirom na rezultate ovih izbora, bilo je potrebno da još netko da ruku Plenkoviću jer manjinski zastupnici nisu bili dovoljni, a nitko drugi nije htio, osim dvije male liberalne stranke koje su se pridružile HDZ-u još prije izbora (HNS i HSLS). Velika je odgovornost stoga na strankama kao što su IDS, Fokus i platforma Sjever, što nisu smogle snage da svojom podrškom Plenkoviću spriječe ili barem pokušaju spriječiti ulazak Domovinskog pokreta u vladu", tvrdi politolog.
Dejan Jović naglašava da je najveća odgovornost na SDP-u, čiji je kandidat, Zoran Milanović, kazao da mu je Domovinski pokret deset puta bliži od HDZ-a, i da treba glasati za sve samo ne za HDZ.
"To je direktno ohrabrilo birače da glasaju za tu opciju. Svi kao hoće da ih netko drugi ‘spasi‘ od desnice, a da oni budu promatrači, i još da kritiziraju ove koji to rade, da ih zovu pogrdnim imenima i sl. Nitko od manjinskih zastupnika, koliko vidim, nije sretan s ulaskom DP-a u vladu, ali neki smatraju da treba smanjiti njihov utjecaj na vladine politike, a to se ne može izvana. I manjinama bi vjerojatno bilo ugodnije da nisu u poziciji da moraju obavljati poslove koje bi trebali raditi drugi, kao što je održavanje vlade na programu tolerancije prema različitostima, ali za to je potrebno više odgovornosti sviju na političkoj sceni", zaključio je Jović, piše Klix.ba.
