StoryEditor
ŽivotPraizvedba ‘Od Rame do Sinja‘

Uspjeh najpoznatije sinjske priče o zbjegu koji je poveo fra Pavao: događale su se strašne stvari, a gvardijan Matić je doživio živčani slom. Veliki događaji i dalje izazivaju velike emocije

20. srpnja 2021. - 15:29

Na pozornici Gradskog kina u Sinju praizvedena je drama "Od Rame do Sinja".

Pučko kazalište Sinj je u suradnji s Franjevačkom klasičnom gimnazijom s pravom javnosti uprizorilo najpoznatiju sinjsku priču, koja počinje 1687. godine u Rami.

Praizvedba drame napravljena je po tekstu fra Mirka Marića, koji je dramaturški obradio Igor Knižek, sve u izvedbi glumaca Sinjskog pučkog kazališta i njihovih suradnika i u režiji Željka Viculina.

Iako je za toponim Sinj, koji je proizišao iz antičkog naziva naselja Osinium, pisani trag prvi put zabilježen 1345. godine, današnji alkarski grad zapravo je utemeljen na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće.

Upravo u vrijeme kada je nastala sinjska priča koja je ostavila snažan povijesni trag i iznjedrila dva sinonima Sinja, Sinjsku alku i Gospu Sinjsku.

O slavnoj sinjskoj bitci iz kolovoza 1715. godine, kada je šačica branitelja sinjskoga Grada odoljela golemoj vojnoj sili Osmanlija i zaustavila ih na samom početku njihova ratnog pohoda u Malom ili Sinjskom ratu, u javnosti je uglavnom sve poznato.

Događaji koji su prethodili

Puno manje se zna o događajima koji su prethodili toj slavnoj obrani slobode.

Poslije punih 150 godina okupacijske vladavine Osmanlija, Cetinska krajina je oslobođena 1686. godine.

image
Duje Klarić/Cropix


Ostala je ispražnjena, jer se s osmanlijskom vojskom povukao i muslimanski živalj.

Dolina Cetine vratila se u okrilje Venecije, Mlečana. Zbog gubitka Cetine, turski zulum u Bosni bivao je sve jači, a skupine Osmanlija sve učestalije su se zalijetale u pljačku na zapadnu obalu Cetine.

image
Duje Klarić/Cropix


Upravo u tom vremenu, polovinom 1687. godine, počinje priča drame "Od Rame do Sinja".

U Ramu je iz Sinja stigao mletački glasonoša, s pozivom narodu da se doseli u dolinu Cetine. Na putu prema Rami, skupini Sinjana predvođenih Stojanom Jankovićem, koji su trebali biti zaštitna pratnja narodu pri seobi u Sinj, Osmanlije su postavili zamku, pa je mirno napuštanje Rame propalo.

image
Dinko Franchini kao fra Stjepan i fra Blaž Toplak kao fra Pavao Vučković
Duje Klarić/Cropix


Mlečani su uzvratili zločinom nad muslimanskim življem u Ramskoj dolini, paljenjem njihovih kuća i progonom. Gvardijan franjevačkog samostana i crkve sv. Ivana na Šćitu, fra Stjepan Matić, zajedno s fra Pavlom Vučkovićem, znao je da poslije toga opstanka više nema, da slijedi krvava odmazda Osmanlija, pa su okupili katolički puk na zbjeg u dolinu Cetine.

Gledajući kako ga proždire vatra

Poveli su i ponijeli sa sobom sve što su mogli. Da dušmani ne bi obeščastili posvećeni hram, na kojemu su četiri puta morali popravljati posljedice iživljavanja, gvardijan Matić je pod samostan podmetnuo požar i, gledajući kako ga proždire vatra, doživio živčani slom.

Na čelo zbjega stao je fra Pavao Vučković, koji je sa sobom ponio sliku Majke od Milosti. Narod iz Rame, kojemu su se na putu pridružili i drugi katolici, uspješno je došao na svoje novo odredište.

image
Duje Klarić/Cropix


Fra Pavao je radio planove o gradnji crkve i samostana nedaleko od Kamička. Događa se zlokobna 1698. godina, kada bosanski paša Daltaban sa skupinom Osmanlija upada u Čitluk, gdje se s još sedam fratara zatekao fra Pavao.

Turci pogubljuju ostale fratre, a fra Pavla, koji je tečno govorio turski jezik, kao zarobljenika odvode u Bagdad, kao pisara Daltabanu, kojega je sultan postavio na novu dužnost. Kada je 1703. godine sultan imenovao Daltabana za velikog vezira, fra Pavao dolazi s njim u Carigrad služeći mu kao pisar predsjednika carske vlade.

Galijom bježi u Mletke

Daltabanu je nova dužnost bila fatalna. U nastaloj pobuni Daltaban je udavljen. Fra Pavao koristi pometnju i galijom bježi u Mletke. Iste godine galijom je iz Venecije doplovio u Split i vratio se u Sinj, gdje je nastavio s izgradnjom crkve, u kojoj je na oltar uzdigao iz Rame donesenu sliku Majke od Milosti, koju od slavne obrane Sinja 1715. godine Sinjani časte kao Gospu Sinjsku.

image
Duje Klarić/Cropix


U praizvedbi drame "Od Rame do Sinja" glavne role nosili su Blaž Toplak kao fra Pavao, Dinko Franchini kao fra Stjepan, mladi junaci Ivan i Mate bili su Ante Galić i Frano Kutleša, hajduka je utjelovio Ante Norac, Turčina Ivica Budimir, Daltaban-pašu Zoran Šabić, mletačkog zapovjednika Sinja Balbija Boris Filipović Grčić, ulogu majke Zlate Ana Bota...

Brojni drugi glumci amateri i zajedno s njima članovi Udruge za očuvanje kulturne baštine cetinskoga kraja predstavljali su narod Rame i Sinja. Kada se poslije sat i pol vremena na sceni spustio zastor, oko 150 gledatelja, jer ih zbog epidemioloških mjera više nije moglo u dvoranu, užarilo je dlanove.

– Bila mi je čast igrati ulogu fra Pavla Vučkovića, koji je nezaobilazna osoba druge polovine 17. i prve polovine 18. stoljeća. On je orijaš ovih krajeva jer je udario temelje svemu što je izraslo ispod sinjskoga Grada.

image
Mirko Marić, autor teksta
Duje Klarić/Cropix


Preuzeo je veliki rizik kada je poveo narod iz Rame u Sinj, ali da to nije učinio, Osmanlije bi ih sve masakrirali iz osvete za ono što su muslimanskom stanovništvu napravili Mlečani. Na put su krenuli ufajući se u Božju pomoć i zagovor Majke od Milosti, čiju je sliku fra Pavao nosio sa sobom – kazao nam je fra Blaž Toplak, umirovljeni profesor Franjevačke klasične gimnazije.

– Ova uloga mi je bila teška jer sam morao utjeloviti gvardijana samostana iz Rame fra Stjepana i njegovo psihološko stanje u kojemu se odlučio na paljenje samostana samo da ga Osmanlije ne obeščaste – kazao nam je glumac Dinko Franchini.

Dvije godine priprema

– Ja sam imala jedinu žensku ulogu, kao samohrana majka dvoje djece kojoj su Osmanlije lažno optužili i pogubili muža. Uoči i tijekom zbjega, kao žena i majka predstavljala sam sve ramske žene i njihovu odlučnost izbavljenja od prijetećeg zla – kazala nam je Ana Bota koja je imala ulogu Zlate.

image
Ana Bota
Duje Klarić/Cropix


– Članovi naše udruge uvijek su na raspolaganju. Nismo sudjelovali samo tamo gdje nas nisu pozivali. Čast nam je biti dio ove praizvedbe, a dodatna nam je čast što nam je povjereno nošenje slike Majke od Milosti – riječi su Ivice Jagnjića, koji je kao predsjednik predvodio skupinu članova Udruge za očuvanje baštine cetinskog kraja.

image
Redatelj Željko Viculin: Nadamo se da smo uspjeli prikazati i približiti zbjeg naroda iz ramske u cetinsku dolinu
Duje Klarić/Cropix


– Mi smo ovom praizvedbom željeli prikazati početak naše sinjske priče, koja je kulminirala obranom Sinja 1715. godine. Tekst je temeljen na povijesnim činjenicama, a zbog pandemije koronavirusa spremali smo ga gotovo dvije godine. Nadamo se da smo uspjeli prikazati i približiti zbjeg naroda iz ramske u cetinsku dolinu – kazao nam je redatelj Željko Viculin.

– Ovaj tekst sam napisao prije više od 15 godina. Izvodio ga je Božidar Alić kao monodramu, a sada ga je Knižek priredio kao dramski tekst. Fra Pavao Vučković je, gledajući povijesno, bio jači od svih drugih fratara kada su u pitanju Sinj, Gospa, seoba, crkva. On je doveo narod, donio Gospu, izgradio crkvu, obranio Sinj, skovao Gospinu krunu i uzdigao Gospu na oltar.

image
Fra Blaž Toplak kao fra Pavao Vučković, spasitelj naroda sinjske krajine
Duje Klarić/Cropix


Kao autor, ni blizu nisam iscrpio temu o fra Pavlu. Spremam o njemu široku monografiju, a kada će izići, ovisi o tome kad ću uspjeti prikupiti potrebnu građu – kazao nam je autor teksta fra Mirko Marić, inače predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sinju i autor više povijesnih djela na temu sinjske priče.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. srpanj 2021 15:35