Prošle godine čak 72 posto prevara potrošača u Hrvatskoj dogodilo se na društvenim mrežama, a na popisu je više od 6000 lažnih online trgovina koje ciljaju domaće korisnike na tim mrežama.
Nedavno je digitalna banka Revolut objavila podatke svoga istraživanja o prevarama prilikom kupovina putem interneta. Trend tih prevara je u snažnom porastu, a podaci Revolutovog istraživanja kazuju da se lani 61 posto prevara započetih na društvenim mrežama i 40 posto ukupnog iznosa ukradenih sredstava dogodio na platformama tvrtke Meta – Facebooku, Instagramu, WhatsAppu i Messengeru, piše N1.
Najčešće prevare prilikom online kupovina su one u kojima se korisnike sugestivno navodi da kupe artikle koji uopće ne postoje ili nisu onakvi kakvi su prikazani u oglasima. Usto su česte i investicijske prevare kada se kupcima obećava mogućnost “brze zarade” uz prethodno ulaganje znatnih svota novca.
Istraživanje Revoluta obuhvatilo je i Hrvatsku, a podatak kaže da je kod nas u drugoj polovici prošle godine čak 72 posto prevara poteklo s društvenih mreža, od toga 57 posto s Metinih platformi.
U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) ističu da im se svakodnevno javi nekoliko potrošača koji su naručili neku robu preko društvenih mreža, a dobili posve drugu te potom više nisu mogli stupiti u kontakt s online prodavačima. Stoga su iz HUZP-a upozorili potrošače koji običavaju kupovati preko interneta da budu na oprezu te dali sljedeće savjete:
1. Na Facebooku kupujte od provjerenih izvora. Uvijek pogledajte recenzije i ocjene prodavača, ali prije kupnje, ne nakon.
2. Ne ostavljate svoje osobne podatke – ime i prezime, adresu, broj osobne iskaznice, OIB, broj bankovne kartice.
3. Ne nasjedajte na lijepe fotografije i nisku cijenu proizvoda. Raspitajte se o troškovima dostave i povrata robe, te načinu reklamacije.
4. Tražite od dostavljača da pregledate paket prije plaćanja. Ako vam ne dozvoli, nemojte preuzeti paket.
5. Ne preuzimajte pakete koje niste naručili jer je puno prevara i na taj način. Ako nešto niste naručili, ne morate to preuzeti.
6. Ne kupujte lijekove, dodatke prehrani i medicinska pomagala preko društvenih mreža jer ćete puno platiti, a ti su proizvodi uglavnom bezvrijedni.
7. Kada je u pitanju online kupovina putem web stranica, ne plaćajte unaprijed i provjerite stranice preko kojih kupujete.
Što se tiče provjere internetskih stranica za kupovinu, koncem ožujka Nacionalni CERT – odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET čiji je zadatak očuvanje kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj – pokrenuo je besplatan servis iffy.cert.hr koji korisnicima omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba. Korištenje tog servisa vrlo je jednostavno. Dovoljno je u prozorčić upisati ili kopirati URL adresu koju želite provjeriti i pritisnuti gumb za provjeru.
U bazi CERT-a trenutno je više od 6.000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju korisnike u Hrvatskoj s namjerom krađe njihovih osobnih podataka i financijskih sredstava, piše N1.
Kako prepoznati lažne online trgovine?
Osim provjerom sumnjive internetske trgovine na njihovom servisu, u CERT-u ističu da korisnici mogu lažne internetske trgovine prepoznati i prema sljedećim obilježjima:
– često koriste ime i vizualni identitet poznatih modnih brendova
– domena web trgovine se razlikuje od izvorne domene brenda (npr. brand.com → brend.xyz)
– uz ime brenda često imaju dodatke poput “Hrvatska”, “outlet”, “popust”, “akcija” i sl.
– dijelovi stranice su na različitim jezicima
– pojavljuje se tekst u kojem svaka riječ počinje velikim početnim slovom
– pojavljuju se gramatičke greške
– nema podataka o tvrtki i kontakt broja
– nije moguće plaćanje pouzećem
– kontakt je dostupan samo putem forme za slanje elektroničke pošte
– korisnik ne može kupovati kao gost, već je obavezna registracija
– svi artikli su na popustu ili imaju neuobičajeno niske cijene
Lažne internetske trgovine kao i druge računalno sigurnosne incidente korisnici mogu prijaviti na incident@cert.hr, napominje N1.