Treću srijedu u studenom (danas), u cijelom se “medicinskom svijetu”, pa tako i u Splitu obilježava Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest svake godine odredi drugu temu kojom se nastoji podići svijest javnosti o ovoj čestoj i teškoj bolesti.
O tome što je KOPB, razgovarali smo s dr. Vidom Popovićem, pulmologom iz KBC-a Split i voditeljem akcije obilježavanja Svjetskog dana KOPB-a u Splitu.
– Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je heterogena bolest pluća karakterizirana kroničnim respiratornim simptomima (dispneja, kašalj, stvaranje sputuma i egzacerbacije) zbog abnormalnosti dišnih putova (bronhitis, bronhiolitis) i/ili alveola (emfizem) koji uzrokuju trajnu, često progresivnu opstrukciju protoka zraka. KOPB je rezultat interakcija gena i okoliša koji se javljaju tijekom životnog vijeka pojedinca i koji mogu oštetiti pluća i promijeniti njihov normalan razvoj i proces starenja – kazuje dr. Popović.
Glavni uzročnik koji dovodi do KOPB-a je pušenje.
– No, važni su i ostali uzročnici poput udisanja štetnih čestica i plinova u radnom okolišu i kućanstvu, kao i čimbenici od strane domaćina koji uključuju abnormalni razvoj pluća i ubrzano starenje pluća – pojašnjava dr. Popović.
Najpoznatiji genetski čimbenik rizika za KOPB je mutacija u genu SERPINA1 koji dovodi do nedostatka α1-antitripsina.
– Poznate su i druge genetske varijante povezane sa smanjenom funkcijom pluća i rizikom od KOPB-a. U odgovarajućem kliničkom kontekstu prisutnost nepotpunog reverzibilnog ograničenja protoka zraka mjereno spirometrijom potvrđuje dijagnozu KOPB-a. Bolesnici koji imaju strukturne lezije pluća (npr. emfizem) i fiziološke abnormalnosti (niži FEV1, hiperinflaciju, smanjeni kapacitet difuzije pluća ili brzi pad FEV1), a bez kritične opstrukcije protoka zraka označeni su kao “pre-KOPB bolesnici”. Neki od bolesnika s pre-KOPB-om tijekom vremena razvijaju opstrukciju dišnih putova, ali ne svi. Potrebna su dodatna istraživanje kako bi se utvrdilo koji je, uz prestanak pušenja, najbolji oblik liječenja za ove bolesnike – naglašava naš sugovornik.
Piskanje, stezanje u prsima, umor
Na što se najčešće žale bolesnici s KOPB-om?
– Bolesnici s KOPB-om obično se žale na dispneju, piskanje, stezanje u prsima, umor, ograničenje aktivnosti i kašalj sa ili bez proizvodnje sputuma te mogu doživjeti akutne egzacerbacije karakterizirane intenziviranjem dispneje i drugih tegoba koje utječu na njihovo zdravstveno stanje i prognozu te zahtijevaju specifične terapijske i preventivne mjere – ističe dr. Popović.
Godine 2015. KOPB je imalo oko 174,5 milijuna ljudi (2,4 posto svjetske populacije).
– Obično se javlja kod muškaraca i žena starijih od 35-40 godina. U 2019. prouzročio je 3,2 milijuna smrti, 80 posto u zemljama s nižim i srednjim prihodima, u odnosu na 2,4 milijuna smrti 1990. godine. Predviđa se da je 2020. godine ekonomski trošak KOPB-a u SAD-u iznosio oko 49 milijardi USD – protumačio je dr. Popović.
Prevalencija KOPB-a, morbiditet i mortalitet razlikuju se među zemljama.
– Prevalencija KOPB-a često je izravno povezana s prevalencijom pušenja duhana. Predviđa se kako će se prevalencija i teret KOPB-a, tijekom sljedećih desetljeća, još povećati zbog kombinacije kontinuirane izloženosti različitim čimbenicima rizika za KOPB i starenja svjetske populacije.
Većina nacionalnih podataka pokazuje da manje od šest posto odraslih u populaciji imaju KOPB. Pojavljuju se podaci koji omogućuju točnije procjene prevalencije KOPB-a. Niz sustavnih pregleda i meta-analiza pružaju dokaze kako je prevalencija KOPB-a znatno veća u pušača i bivših pušača u usporedbi s nepušačima te starijih od 40 godina u odnosu na mlađe, kao i u muškaraca u usporedbi sa ženama – ističe dr. Popović.
Studije pokazuju da postotak oboljelih od KOPB-a raste s dobi te može biti pod utjecajem popratnih bolesti poput kardiovaskularnih, mišićno-koštanih i dijabetesa, a koje se u bolesnika s KOPB-om javljaju u ranijoj dobi.
Spirometrija na Rivi
– Prema svjetskim podacima KOPB je treći najčešći uzrok smrti nakon srčanog infarkta i cerebrovaskularnog inzulta. Farmakološka terapija KOPB-a usmjerena je ka smanjenju simptoma, smanjenju učestalosti i težine egzacerbacija, te poboljšanju tolerancije vježbanja i zdravstvenog statusa – kazuje dr. Popović.
Koje se terapije i terapijski postupci koriste u liječenju KOPB-a?
– U liječenju KOPB-a koristimo inhalacijske bronhodilatatore (beta-2 agonisti i antagonisti muskarinskih receptora) i kortikosteroide te ovisno o stupnju težine KOPB-a dajemo monoterapiju ili kombiniranu terapiju tako da su oni teški bolesnici s KOPB-om najčešće na trojnoj inhalacijskoj terapiji.
Značajan dio KOPB bolesnika u uznapredovaloj i terminalnoj fazi bolesti zbog respiracijske insuficijencije (manjak kisika u arterijskoj krvi, a često povezan i s povišenom razinom ugljikova dioksida) kod kuće je trajno na oksigenoterapiji dok jedna manja skupina ima potrebu korištenja uređaja za neinvazivnu ventilaciju. U nefarmakoterapijske mjere liječenja KOPB-a u prvom redu spada prestanak pušenja te vježbe disanja i promjena životnog stila – otkriva dr. Popović.
Klinika za plućne bolesti Kliničkog bolničkog centra Split obilježit će danas, prigodnim aktivnostima Svjetski dan KOPB-a. U aktivnostima će sudjelovati liječnici specijalisti i specijalizanti te medicinske sestre/tehničari s Klinike.
–Od 10 do 12 sati na splitskoj Rivi održala se javna akcija mjerenja spirometrije zainteresiranim građanima, uz podjelu prigodnih letaka.
Poslijepodne će se program nastaviti od 16 sati u središnjoj Gradskoj knjižnici “Marko Marulić” (Ulica slobode 2) gdje će se održati tri prigodna stručna predavanja na temu KOPB-a, a koje će održati dr. Željka Čuljak Jurić, dr. Mateo Ćurin i dr. Andrea Anić Matić. Također će, zainteresirani moći obaviti spirometriju i provjeru plućne funkcije – zaključio je dr. Vide Popović. •