Britanski znanstvenici otkrili su glavni uzrok upalne bolesti crijeva (IBD - engleska skraćenica za inflammatory bowel disease). Kako prenosi BBC, pronašli su slabu točku u DNK, koja je prisutna kod 95 % ljudi s tom bolešću.
Tim stručnjaka u laboratorijskim eksperimentima već je pronašao i lijekove koji će se uskoro testirati na ljudima.
Crohnova bolest i ulcerozni kolitis najčešći su oblici upalne bolesti crijeva. Iste pogađaju pola milijuna ljudi u Velikoj Britaniji, a prvi simptomi često se pojavljuju u tinejdžerskoj dobi ili kod mladih odraslih osoba.
Lauren Golightly (27) prve tegobe osjetila je kad joj je bilo 16 godina. Imala je grčeve u želucu i krv u izmetu (drugi simptomi su proljev, umor i iznenadno mršavljenje). Liječnici su shvatili da boluje od Crohnove bolesti tek kad je imala 21 godinu i nakon što joj je operacijom uklonjeno slijepo crijevo. Prije tri godine dobila je i stomu, ali i dalje pije puno lijekova protiv bolova, piše Jutarnji.
- To nije život kakav bih željela živjeti - kaže Lauren.
No o čemu se zapravo radi?
Jedan dio imunološkog sustava koji je usko povezan s upalnim bolestima crijeva su bijele krvne stanice koje se nazivaju makrofagi. One preplavljuju sluznice crijeva gdje otpuštaju kemikalije, tzv. citokine. Oni dovode do velike upale, koja je zapravo normalan odgovor tijela na infekciju, ali ako je prejaka i predugo traje, može imati razorne zdravstvene posljedice.
Istraživači s Instituta Francis Crick i Sveučilišnog koledža u Londonu proveli su duboku genetsku analizu kako bi pokušali saznati uzrok upalnih bolesti crijeva. I otkrili su da je jedan dio DNK "glavni regulator" upale makrofaga.
- Nalazi se točno na ‘vrhu piramide‘. Gen kontrolira niz upalnih kemikalija koje otpuštaju makrofagi, a neki ljudi rađaju se s verzijom koja njihovo tijelo čini sklonim pretjeranom reagiranju - objasnio je dr. James Lee s Instituta Francis Crick.
Daljnji eksperimenti pokazali su da lijekovi koji su već odobreni za druga stanja poput raka mogu smiriti ovu pretjeranu upalu. No novih metoda liječenja upalnih bolesti crijeva ipak neće biti tako skoro.
Iako su istraživači u određenoj prednosti jer lijekovi već postoje, još moraju pronaći način kako ciljati samo makrofage, bez uzrokovanja dodatnih nuspojava u cijelom tijelu. Lijekove također treba precizno kalibrirati da smire upalne bolesti crijeva, ali da pritom ne učine pacijenta osjetljivim na infekciju isključivanjem dobre strane upale u borbi protiv bolesti.
Klinička ispitivanja trebala bi početi u roku od pet godina.
- Crohnova bolest i kolitis su složena i doživotna stanja za koja nema lijeka, ali ovakva istraživanja pomažu nam u tome da odgovorimo na neka od velikih pitanja o tome što ih uzrokuje - zaključila je Ruth Wakeman iz dobrotvorne organizacije Crohn‘s & Colitis UK.
