Onkolog: Svaki novi pacijent koji mi dođe u kliniku je mlađi od 45 godina! Što se događa? On upire prstom u jednu stvar

Prehrambene navike imaju sve veći utjecaj na naše zdravlje. Istraživanja stalno potvrđuju da se prehrana značajno povezuje s rizikom od razvoja različitih oblika raka. Novi podaci ukazuju na alarmantni trend povećanja broja dijagnoza među mladim osobama. Onkolozi širom svijeta uviđaju da promjene u prehrambenim obrascima mogu biti ključne u objašnjavanju ovog fenomena.

Loše navike, poput visokog unosa prerađene hrane, zasićenih masti i šećera, povezane su s razvojem malignih bolesti. Sveprisutna brza hrana i industrijski prerađena dovodi do akumulacije štetnih tvari u organizmu, koje povećavaju rizik od raka. Postavlja se ozbiljno pitanjo o tome kako zaštititi mlađe generacije od sve većih prijetnji po zdravlje. Stručnjaci naglašavaju potrebu za obrazovanjem i promjenama u načinu hranjenja kao ključnim koracima u prevenciji raka među mlađom populacijom. 

Prerađena hrana faktor rizika za razvitak raka

Onkolog Nicholas Christian DeVito sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini  izjavio je za medije: "Svaki novi pacijent koji dođe u moju kliniku je mlađi od 45 godina!".

DeVito za takvu situaciju krivi nezdravu hranu na osnovu rezultata analiza podataka, prenosi danas.rs.

- Skoro 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultra-prerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultra-prerađene hrane i više od 30 stanja, uključujući višestruke karcinome i rano umiranje, naveo je on. 

/Shutterstock

Istovremeno, poznati onkolog Vladimir Kovčin iz Srbije, također smatra da se stalni porast broja oboljenja mladih od malignih bolesti povezuje s prerađenom hranom.

- U prerađenoj hrani dosta je je emuglatora i druge kemije, koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije. Generacije iz doba naših baka odrastale su i donekle živjele u čistijoj životnoj sredini, hranili se prirodnom hranom i pili zdravu vodu. Generalno je bilo manje kemikalija u vodi i  zraku. I manje se jela viskoprerađena hrana, ali i ona konzervirana, a samim tim je bilo manje kancerogena koji su mogli utjecati na formiranje bolesti“, objašnjava on za danas.rs.

/Shutterstock

Rak debelog crijeva, rektuma, jetre

- Najčešća lokalizacija maligniteta u organizmu koji su nastali zbog utjecaja ovih faktora su rak debelog crijeva, rektuma, jetre, gušterače, jednjaka i drugi, naglasio je Kovčin.

Njegov kolega iz Sjeverene Karoline pozvao je političare i predstavnike industrije da učine više da zaštite naciju od štetnih proizvoda. 

Porast broja dijagnoza raka među mladima predstavlja ozbiljan izazov za medicinsku zajednicu i društvo u cjelini. Iako genetika igra važnu ulogu, sve je jasnije da i način života, osobito prehrana, doprinose riziku od razvoja bolesti. S obzirom na alarmantne trendove, potrebno je hitno djelovati u smislu podizanja svijesti o važnosti zdravih prehrambenih navika.

/Shutterstock

Promjene u prehrani, uključujući smanjenje unosa prerađene hrane, povećanje konzumacije svježeg voća i povrća te izbjegavanje prekomjerne konzumacije crvenog mesa i šećera, mogu biti ključne u smanjenju rizika. Edukacija mladih o povezanosti između prehrane i zdravlja, kao i poticanje zdravijih životnih izbora, trebala bi postati prioritet u javnozdravstvenim politikama.

/Shutterstock

Kako bismo zaštitili buduće generacije, nužno je promicati holistički pristup zdravlju koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i preventivne zdravstvene preglede. Samo tako možemo djelotvorno odgovoriti na rastući izazov i smanjiti broj mladih koji se suočavaju s teškom dijagnozom raka.