stdClass Object
(
[id] => 639493
[title] => Naš vodeći epidemiolog govori o svemu što niste znali o gripi: 'Istina je, godišnje od posljedica te bolesti u Hrvatskoj umre 300 do 500 ljudi. Ja se cijepim, zadnji put sam obolio na fakultetu'
[alias] => nas-vodeci-epidemiolog-govori-o-svemu-sto-niste-znali-o-gripi-39-istina-je-godisnje-od-posljedica-te-bolesti-u-hrvatskoj-umre-300-do-500-ljudi-ja-se-cijepim-zadnji-put-sam-obolio-na-fakultetu-39
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Počela je sezona gripe, a neki liječnici su u medijima naveli da je već zamijećen veći broj komplikacija od te bolesti, poput upale pluća koja u nekim slučajevima može biti i kobna.
Ove godine je i veći broj cijepljenih, vjerojatno zbog straha od komplikacija, a posljedično i smrti koja je tijekom prošle sezone gripe “pokosila” i dio pacijenata s kroničnim bolestima.
To nam je bio povod da razgovaramo i s vodećim hrvatskim epidemiologom, dr. sc. Bernardom Kaićem, voditeljem Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Kaić tvrdi da ni sada nije kasno za cijepljenje, a posebno poziva one s kroničnim bolestima, kao i stariju populaciju da primi taj vid zaštite i smanji rizik od obolijevanja.
Jeste li se vi cijepili?
- Jesam. Svake godine u zadnjih dvadesetak godina.
I jeste li ikad oboljeli od gripe?
- Posljednji put kad sam bio na fakultetu.
Koliko cjepivo zaista štiti od gripe, u kojem postotku?
- Učinkovitost cjepiva protiv gripe nije jedan broj, već se razlikuje svake godine, za pojedine tipove i podtipove virusa gripe, od populacije do populacije, razlikuje se ovisno o dobi cijepljene osobe i o zdravstvenom stanju cijepljene osobe.
Zadnjih godina, cjepivo je u pravilu učinkovitije protiv gripe uzrokovane podtipom A/H1N1 i tipom B (učinkovitost oko 40 posto do 70 posto) nego podtipom A/H3N2 (učinkovitost do 50 posto). Također, učinkovitije je kod mladih i zdravih ljudi nego kod starijih osoba i osoba koje imaju određene kronične bolesti.
Nažalost, učinkovitost cjepiva protiv gripe nije ni približno visoka kao što je učinkovitost cjepiva koja se koriste u kalendaru cijepljenja (npr. cjepivo protiv tetanusa, dječje paralize, ospica, hripavca, itd.).
Svi bismo bili sretniji da su cjepiva protiv gripe učinkovitija, ali je cijepljenje još uvijek najbolji dostupan način da bi se smanjio rizik od gripe.
Možete li pojasniti tipove gripe, što je A, što B, a što C?
- Osnovna je razlika to što virusi gripe tipa A i B uzrokuju karakteristične kliničke slike gripe i sezonske epidemije, a tip C blagu bolest u pojedinačnih osoba ili tek manja grupiranja.
Nadalje, pandemije su do sada uvijek bile uzrokovane tipom A. Razlog je u tome što tipovi A i B redovno prolaze kroz manje antigenske promjene, koje zovemo “antigenski drift”, ali samo kod tipa A povremeno dođe do značajne promjene koju zovemo “antigenski shift” što rezultira virusom na koji je većina stanovništva osjetljiva.
Kakva je vaša poruka onima koji se ne žele cijepiti jer ih je strah nuspojava cjepiva?
- Za one koji se ne žele cijepiti, nemam nikakvu poruku. Za one koji se boje nuspojava mogu reći koliko su česte i kakve su. Između 10 i 20 posto cijepljenih ima bol ili oteklinu na mjestu primjene cjepiva, može se osjećati umorno, osjećati bolove u mišićima i imati povišenu tjelesnu temperature. Ti simptomi obično počinju na dan cijepljenja ili sljedeći dan, a traju 1 do 2 dana. Bolni limfni čvorovi se javljaju kod manje od jedan posto cijepljenih. Okulorespiratorni sindrom, koji je najvjerojatnije blagi oblik alergijske reakcije, javlja se unutar 24 sata od cijepljenja i traje do 48 sati, javlja se u jedne na 13.000 cijepljenih osoba.
Ozbiljne su nuspojave vrlo rijetke, na primjer, anafilaktički šok se javlja u jedne od milijun cijepljenih osoba.
Trudnice često dvoje trebaju li se cijepiti. Kakav je vaš savjet?
- S obzirom na to da nema podataka koji bi ukazivali na opasnost od cijepljenja za trudnicu i plod, a potencijalna korist od sprječavanja gripe u trudnice te prijenosa protutijela stečenih cijepljenjem na plod je dokazana, preporučuje se cijepiti trudnice.
Što je s djecom do 15 godina?
- Neke zemlje preporučuju cijepljenje zdrave djece predškolske i školske dobi jer je kod njih u pravilu najviša incidencija/pobol gripe i procjenjuju da bi se visokim cijepnim obuhvatima u dječjoj populaciji moglo smanjiti cirkulaciju virusa gripe u cijeloj populaciji i time indirektno utjecati na pobol i komplikacije kod starijih i onih s kroničnim bolestima.
Neke zemlje snažno preporučuju cijepljenje djece do tri godine jer njihovi zdravstveni pokazatelji ukazuju na to da je kod te djece najveći rizik od komplikacija gripe (npr. SAD).
Mi ne uočavamo da djeca imaju povećani rizik od komplikacija gripe te ne uvrštavamo zdravu djecu u kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv gripe snažno preporučeno.
Naravno, ako netko hoće smanjiti rizik od gripe u zdravog djeteta, nema nikakvog razloga da ga ne cijepi.
Pomažu li prijašnja cijepljenja da se razvija dodatna otpornost u sljedećim godinama?
- Ovo je kontroverzna tema jer neka istraživanja ukazuju na tzv. kumulativni učinak cijepljenja, što bi značilo da su bolje zaštićeni od gripe oni koji se redovito cijepe, a neki istraživanja ne nalaze nikakve dokaze za kumulativni učinak. To će biti vrlo teško ikada sa sigurnošću znati jer na otpornost osim cijepljenja u ranijim sezonama utječu brojni drugi čimbenici, a ponajviše izlaganje infekciji prirodnim putem, koja ne mora nužno rezultirati bolešću, pogotovo ako je osoba cijepljena.
A to prirodno izlaganje virusu gripe je praktički nemoguće utvrditi i time procijeniti doprinos tog izlaganja na kasniju otpornost.
Koliko od gripe godišnje u Hrvatskoj smrtno strada ljudi, što direktno od te bolesti, što od pogoršanja kronične bolesti i jesu li točne procjene da se tu radi od 300 do 500 ljudi?
- Točno je da se procjenjuje da direktno ili indirektno gripa izazove 300 do 500 smrti godišnje u Hrvatskoj. Kod smrti od gripe se uobičajeno koriste procjene jer nije za očekivati da se svaka smrt koja nastupi kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti zbog gripe evidentira kao smrt povezana s gripom.
Za Europu se procjenjuje da godišnje od gripe ili povezano s gripom umre 0,003 posto do 0,013 posto stanovništva, što nas dovodi to procjene 300-500 smrti godišnje u Hrvatskoj.
U nekim oglasima na televiziji se tvrdi da neki dodaci prehrani liječe gripu i smanjuju broj “bolesnih dana”.
- Nije mi poznato da za ijedne dodatke prehrani postoje znanstveno utemeljeni dokazi da liječe ili smanjuju trajanje gripe.
Bilo bi svima lakše kad bi postojao dokaz da se gripa može izliječiti dodacima prehrani i ne bi se morali znanstvenici baviti pronalaženjem lijekova i boljih cjepiva protiv gripe već bi svoju energiju mogli usmjeriti na druga područja.
Čitao sam jedan tekst iz strane stručne publikacije u kojem se sugeriralo da bi oboljeli od gripe, kao i oni zdravi, za vrijeme velikih epidemija trebali nositi kirurške maske i da bi to moglo smanjiti broj oboljelih za polovicu. Kirurške maske se preporučuju u kućama, bolnicama, na poslu.
- Nošenje kirurških maski sigurno smanjuje izlučivanje virusa gripe u okolinu ako ih nose oboljele osobe. Za osobe koje se žele zaštititi od infekcije, nošenje kirurške maske pomaže, ali vrlo je teško u sezoni gripe uvijek i pravilno koristiti kiruršku masku i istovremeno izbjeći infekciju putem indirektnog prijenosa virusa, primjerice rukama.
Ako netko ima gripu u kućanstvu, kako se možemo zaštititi?
- Nemoguće je izbjeći kontakt s virusom gripe ako osoba u kućanstvu ima gripu i smatram da tu nema uopće smisla govoriti o nekoj sigurnoj udaljenosti. Važnije je toj osobi prići i pomoći ako si ne može sama uzeti napitak ili lijek, nego misliti o sigurnoj udaljenosti.
Koliko je osoba koja je oboljela od gripe dana zarazna?
- Odrasla osoba koja oboli od gripe je zarazna dok ima simptome bolesti, a najzaraznija je prvih 3 do 5 dana. Djeca mogu biti zarazna još tjedan dana nakon preboljenja gripe. Naravno, ako se radi o imunokompromitiranoj osobi kod koje gripa dulje traje i zaraznost će dulje trajati.
Liječnici navode da preboljena gripa u mladosti i nije tako loša stvar jer stvara trajnu otpornost na buduće viruse gripe koji su slični po strukturi onom virusu koji je prije uzrokovao bolest. I sada je pitanje je li gripa opasnija za one ljude koji je nikada nisu imali jer nisu ni imali vremena razviti otpornost.
- Osobe koje nikad nisu imale gripu najvjerojatnije imaju veći rizik od obolijevanja u određenoj sezoni, nego oni koji su ju imali ranije. Ali ne zna se ima li razlike u težini bolesti između jednih i drugih ako ipak obole od gripe.
Kad je 2009. godine došla tzv. svinjska gripa, udio starijih od 65 godina među oboljelima je bio manji nego što je uobičajeno njihov udio među oboljelima od gripe. Taj se fenomen objašnjava time što je taj virus svinjske gripe bio po svojoj strukturi (antigenskim svojstvima) sličan “potomcima, da se tako izrazim” virusa koji je uzrokovao španjolsku gripu koji su cirkulirali svijetom do pedesetih godina prošlog stoljeća.
Smatra se da je velik dio osoba rođenih prije 1950. godine imao imunitet na virus svinjske gripe iz 2009. godine jer su u djetinjstvu bili u kontaktu sa virusima koji su bili slični, dok mlađe osobe nisu imale imunitet jer se nisu nikad srele s virusom tih antigenskih osobina. Međutim, težina bolesti kod starijih osoba koje su ipak oboljele od svinjske gripe 2009. i 2010. godine je bila uobičajena.
Mediji navode da je ovogodišnja sezona gripe iznenadila i liječnike jer se javio neuobičajeno velik broj komplikacija. Je li to istina i koje su najčešće komplikacije?
- U trenutku pisanja ovog odgovora nemamo podataka koji bi ukazivali na neuobičajeno velik broj komplikacija.
Inače, o procjeni težine bolesti, tj. o učestalosti komplikacija se uglavnom oslanjamo na podatke koje nam dojave kliničari koji liječe oboljele u bolnicama, jer iz uobičajenog sustava praćenja gripe možemo procjenjivati broj oboljelih i broj umrlih, ali ne učestalost komplikacija koje nemaju smrtni ishod. Prema do sada pristiglim informacijama, nema neuobičajeno velikog broja komplikacija.
Slažete li se s tvrdnjom pojedinih epidemiologa i virusologa da se gripa počela pojavljivati sve ranije i trajati sve dulje? Što je uzrok?
- Ne mogu sa sigurnošću potvrditi da gripa počinje sve ranije i da traje sve dulje. Prethodne dvije sezone i ove početak gripe nastupio je nešto ranije nego što je bilo uobičajeno ranijih godina. Međutim, to ne znači da će i ubuduće biti tako ili da će se javljati još ranije. Dodatno, vjerojatno se gripa, zahvaljujući brzim i osjetljivim laboratorijskim metodama detekcije, zadnjih godina ranije otkriva nego prijašnjih desetljeća. Sama činjenica da je gripa laboratorijski potvrđena u određenom broju uzoraka, povećava kod zdravstvenih radnika vjerojatnost da pomisle na gripu i prijave bolest koja sliči na gripu što možda ne bi učinili da nemaju informaciju o prvim laboratorijskim potvrdama.
Navodi se da deset posto bolesnika razvije upalu pluća - primarna virusna pneumonija i ona bakterijska. Koliko su one opasne za život pacijenta?
- Ne bih se složio s tvrdnjom da 10 posto oboljelih od gripe razvije upalu pluća. Preciznih podatka o tome zapravo nema, ali usporedbom svih upala pluća koje se jave u sezoni gripe i broja oboljelih od gripe, vidi se da upala pluća nastaje kod znatno manje od 10 posto oboljelih od gripe. Upala pluća je teža bolest od nekomplicirane gripe, a u kojoj će mjeri biti opasna za život pacijenta ovisi o dobi pacijenta, eventualnoj prisutnosti kroničnih bolesti kod pacijenta i pravovremenosti adekvatnog liječenja. Svake godine imamo više od stotinu prijava smrti od upale pluća u Hrvatskoj, najčešće u osoba starije životne dobi. S obzirom na broj prijava upala pluća, to znači da 1 posto do 2 posto oboljelih umre, što pokazuje koliko je upala pluća ozbiljna bolest.
Postoji li mogućnost da svijet zahvati nova “španjolska gripa” koja je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi?
- Da, ta mogućnost postoji. Nažalost, svake godine se mogu čuti od stručnjaka i laika u medijima katastrofične prognoze za nadolazeću sezonu, ali u mojoj karijeri se nisu obistinile ni jednom. Ali, kad-tad se najvjerojatnije budu obistinile.
Što je to citokinska oluja i zbog čega se događa kod mlađih pacijenata koji su oboljeli od gripe?
- Citokinska oluja je pretjerana i nekontrolirana upalna reakcija organizma koja rezultira oštećenjem tkiva, a najčešće se oštete pluća i bubrezi. A posljedično može doći i do smrti zbog tako burne reakcije imunološkog sustava. Poznato je da se javlja kao nuspojava nekih lijekova, a može biti i potaknuta infekcijom. Jedna je od teorija kojom se objašnjava visoka smrtnost mladih odraslih osoba u pandemiji španjolske gripe je ta da su umirali zbog citokinske oluje. U sezonskoj gripi je teoretski moguće da netko mlad i zdrav na taj način pretjerano reagira na gripu, ali to se događa vrlo rijetko. Ukratko, kod te oluje se događa pretjerano umnožavanje imunoloških stanica i hiperprodukcija citokina, a onda se posljedično može dogoditi začepljenja alveola u plućima, sve je manje kisika u krvotoku, stvara se i začepljenje krvnih žila i u drugim organima, te smrti. Sve se događa relativno brzo. Citokini su inače glikoproteini koji posreduju pri djelovanju jedne stanice na drugu, a izlučuju ih brojne stanice ljudskog organizma kao odgovor na upale, ozljede, infekcije, bolesti... U sezonskoj gripi je teoretski moguće da netko mlad i zdrav na taj način pretjerano reagira na gripu, ali to se događa vrlo rijetko i citokinska oluja zasigurno ne doprinosi značajno komplikacijama sezonske gripe.
Kako se tretira ta ‘oluja’?
U blažim slučajevima se liječi lijekovima protiv alergije (antihistaminicima) i protuupalnim lijekovima (nesteroidnim i steroidnim) te suportivnom terapijom. U težim slučajevima potrebno je provoditi hemodijalizu s ciljem uklanjanja viška cirkulirajućih citokina, a u novije vrijeme postoje specifični lijekovi koji djeluju izravno na proizvodnju citokina.
Trebaju li se onda i mladi cijepiti?
- Odluka o cijepljenju mladih ne ovisi o teoretskoj mogućnosti razvoja citokinske oluje jer se to stanje vrlo rijetko javlja.
Nije moguće predvidjeti kod koga će nastati to stanje i cijepljenjem se vjerojatno ne bi niti eliminirala ona minimalna mogućnost razvoja citokinske oluje. Odluka o cijepljenju mladih zdravih osoba protiv gripe ovisi o tome što se želi postići cijepljenjem. Svakako da se cijepljenjem smanjuje rizik obolijevanja od gripe i ako netko želi smanjiti šansu da tjedan dana bude teško bolestan i izostane iz škole ili s posla, nema boljeg načina od cijepljenja za smanjiti taj rizik. Neke zemlje pokušavaju visokim cijepnim obuhvatima mladih smanjiti cirkulaciju gripe u populaciji i time indirektno štititi osobe koje imaju povećani rizik od komplikacija (stariji i osobe s kroničnim bolestima). Ovakav pristup zahtijeva velika financijska sredstva i mobilizaciju zdravstvenog sustava, jer to bi u Hrvatskoj značilo pokušati cijepiti dodatnih 600.000 mladih osoba (ako se cilj postavi na djecu do 15 godina starosti) svake godine. Takav pristup cijepljenju protiv gripe imaju u SAD-u i Velikoj Britaniji, ali za sada nema jasnog dokaza da doista time bitno utječu na pobol kod rizičnih skupina.
Među životinjama kontinuirano cirkuliraju virusi
Kolika je uloga životinja u nastajanju i prijenosu gripe?
- Uloga životinja u prijenosu sezonske gripe nije u potpunosti razjašnjena, ali vjerojatno je njihova uloga vrlo mala u prijenosu sezonske gripe jer virus koji se adaptirao na ljude (a to su virusi koji svake godine cirkuliraju i izazivaju sezonske epidemije) ima manji afinitet za većinu životinjskih vrsti, a prijenos s čovjeka na čovjeka je sasvim dovoljno efikasan za održavanje virusa. Naime, životinje i ljudi imaju različite receptore za virus gripe na svojim stanicama, a da bi virus gripe mogao prelaziti s jedinke na jedinku, nužno je da jedinke imaju jednake receptore. Zbog toga su virusi gripe uglavnom specifični za životinjsku vrstu.
Međutim, smatra se da je velika uloga životinja u nastanku novih, pandemijskih sojeva virusa. Među životinjama kontinuirano cirkuliraju virusi gripe koji su specifični za vrstu i do prijenosa tih virusa na ljude dolazi vrlo rijetko, najčešće u vrlo bliskom kontaktu sa životinjama i ne dolazi do daljnjeg prijenosa s čovjeka na čovjeka. Takav je primjer ptičja gripa koja već godinama u jugoistočnoj Aziji i Egiptu izaziva pojedinačne slučajeve bolesti u ljudi, ali nema interhumanog prijenosa te gripe.
Povremeno, dogodi se da se virus ptičje gripe, virus ljudske gripe i/ili virus svinjske gripe takozvanom rekombinacijom spoje i nastane virus koji ima epidemijski potencijal, tj. da se efikasno prenosi s čovjeka na čovjeka. Najčešće do takve rekombinacije dođe u svinja, jer svinje imaju receptore i za ljudske viruse gripe i za ptičje viruse, kao i za one koji su karakteristični za svinje. Takav virus ima posve različita antigenska svojstva od svih koji su ranije cirkulirali među ljudima i izazove pandemiju. Smatra se da su na taj način nastali svi pandemijski virusi gripe, uključujući onaj koji je izazvao španjolsku gripu.
Osim ove rekombinacije, postoji mogućnost da virus svinjske ili ptičje gripe mutacijama stekne sposobnost prelaska s čovjeka na čovjeka.
Inače, te rekombinacije životinjskih virusa gripe s ljudskima i mutacije životinjskih virusa događaju se stalno, ali ogromna većina novonastalih virusa ne stekne sposobnost prijenosa s čovjeka na čovjeka. Nekad se smatralo da se svakih 30-ak godina dogodi takva značajna rekombinacija ili mutacija koja dovede do pojave pandemijskog virusa, međutim sada je jasno da nema pravila i da se ne može predvidjeti nova pandemija.
Djeca dalje od aspirina
Smiju li djeca za snižavanje temperature uzimati aspirin - andol ili to trebaju izbjegavati i zašto?
- Ne smiju. U djece primjena acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirin, Andol) pri virusnim infekcijama može, doduše vrlo rijetko, dovesti do razvoja Reyeova sindroma. To je upala mozga i toksično oštećenje jetre koje ima visoku smrtnost i visoku učestalost trajnih posljedica kod preživjelih. Najčešće se javlja u djece koja primaju acetilsalicilnu kiselinu tijekom gripe ili vodenih kozica, a puno rjeđe može se javiti i uz primjenu drugih lijekova, kao i uz druge infekcije.
Mehanizam nastanka ovog sindroma je nepoznat, a smatra se da je povezan s urođenim metaboličkim poremećajima. S obzirom na to da se kod djeteta s povišenom temperaturom najčešće ne može znati uzrok bolesti i ne zna se ima li dijete urođen metabolički poremećaj koji povećava rizik od Reyeova sindroma, stav je medicinske struke da se acetilsalicilna kiselina ne smije davati djeci za snižavanje temperature.
U nekim zemljama zabrana primjene acetilsalicilne kiseline za snižavanje temperature se odnosi na djecu do 12 godina, u nekima do 15 godina, a u nekima do 18 godina. S obzirom na to da postoje alternativni lijekovi koji su učinkoviti za smanjenje boli i snižavanje temperature, ne vidim razloga za davanje acetilsalicilne kiseline za temperature kod mlađih od 19 godina.
Lijekovi i gripa
Kad osoba dobije gripu što konkretno treba raditi - koje lijekove i dodatke prehrani piti?
- Radi ublažavanja simptoma treba uzimati nesteroidne protuupalne lijekove, tj. lijekove protiv bolova i za snižavanje temperature i važno je piti puno tekućine da se spriječi dehidracija i moguće posljedice dehidracije. Postoje i specifični antivirusni lijekovi. Njihovu primjenu odmah na početku gripe preporučuju neke smjernice, pogotovo ako se radi o starijim osobama koje obole od gripe u vrijeme kad prevladava podtip A/H3N2.
Nažalost, za sada kod nas rana primjena nekih od tih antivirusnih lijekova kod starijih osoba nije moguća na recept liječnika primarne zdravstvene zaštite jer je primjena tih lijekova načinom propisivanja lijeka ograničena na stacionarne zdravstvene ustanove.
Kada treba posegnuti za specifičnim antivirusnim lijekovima koji ubrzavaju ozdravljenje, tipa Amantadin, Rimantadin, Zanamivir, Osteltamivir... Mogu li se oni piti i preventivno, odmah na početku gripe?
- Za tim lijekovima treba posegnuti onda kad to preporuči liječnik. Svi lijekovi imaju mogućnost izazivanja nuspojava i te su nuspojave prihvatljive ako je korist od primjene lijeka veća od opasnosti razvoja bolesti bez lijeka. Također, svi lijekovi imaju kontraindikacije, tj. stanja kada se ne smiju primjenjivati. Zbog toga ne bih preporučio nikome da sam sebi ordinira antivirusne lijekove, već da se javi svom liječniku koji će procijeniti potrebu i opravdanost primjene lijeka.
Neki se od tih lijekova mogu koristiti i za sprječavanje gripe nakon izlaganja (postekspozicijska profilaksa) npr. Oseltamivir i Zanamivir, a neki se mogu kontinuirano koristiti u sezoni gripe radi prevencije (preekspozicijska profilaksa) npr. Amantadin i Rimantadin. Ali ono što je važno je da ih nitko ne uzima bez konzultacije s liječnikom.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Počela je sezona
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-12-20 20:38:34
[created_by] => 3205
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-12-21 08:50:17
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-12-21 08:01:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 125
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 265
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Zdravlje
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384546.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384536.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384500.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384452.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384448.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384444.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384536.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384500.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384452.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384448.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384444.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384536.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384500.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384452.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384448.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12384444.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 265
[name] => Zdravlje
[alias] => zdravlje
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 7
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8082087 Threads: 2 Questions: 1673356718 Slow queries: 4981471
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112308464
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zdravlje
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zdravlje/nas-vodeci-epidemiolog-govori-o-svemu-sto-niste-znali-o-gripi-39-istina-je-godisnje-od-posljedica-te-bolesti-u-hrvatskoj-umre-300-do-500-ljudi-ja-se-cijepim-zadnji-put-sam-obolio-na-fakultetu-39-639493
[printLink] => /mozaik/zdravlje/nas-vodeci-epidemiolog-govori-o-svemu-sto-niste-znali-o-gripi-39-istina-je-godisnje-od-posljedica-te-bolesti-u-hrvatskoj-umre-300-do-500-ljudi-ja-se-cijepim-zadnji-put-sam-obolio-na-fakultetu-39-639493?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 522109
[name] => cjepivo
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => cjepivo
[link] => /tag/cjepivo
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 287956
[name] => gripa
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => gripa
[link] => /tag/gripa
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 417207
[name] => cijepljenje
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => cijepljenje
[link] => /tag/cijepljenje
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 281913
[name] => epidemija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => epidemija
[link] => /tag/epidemija
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 438825
[name] => Hrvatski zavod za javno zdravstvo
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => hrvatski-zavod-za-javno-zdravstvo
[link] => /tag/hrvatski-zavod-za-javno-zdravstvo
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 435687
[name] => španjolska gripa
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => spanjolska-gripa
[link] => /tag/spanjolska-gripa
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 522110
[name] => HZJZ
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => hzjz
[link] => /tag/hzjz
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 450849
[name] => influenca
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => influenca
[link] => /tag/influenca
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 505848
[name] => Bernard Kaić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => bernard-kaic
[link] => /tag/bernard-kaic
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 527067
[name] => Vodič za gripu
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vodic-za-gripu
[link] => /tag/vodic-za-gripu
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 527068
[name] => Sve o gripi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sve-o-gripi
[link] => /tag/sve-o-gripi
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 527069
[name] => grip
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => grip
[link] => /tag/grip
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 527070
[name] => pandemija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => pandemija
[link] => /tag/pandemija
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 527071
[name] => gripa
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => gripa
[link] => /tag/gripa
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Počela je sezona
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Naš vodeći epidemiolog govori o svemu što niste znali o gripi: 'Istina je, godišnje od posljedica te bolesti u Hrvatskoj umre 300 do 500 ljudi. Ja se cijepim, zadnji put sam obolio na fakultetu'
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3205
[name] => Saša Jadrijević Tomas
[username] => sa-a-jadrijevi-tomas
[email] => sa-a-jadrijevi-tomas@sd.hr
[password] => $2y$10$oeN8gyModa7.4Q7iQNTLl.qX9WmdDC3q2vlAkhBWAyF1XI0DJGCkC
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sasa-jadrijevic-tomas-3205
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1723
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/7734430a6167a6a5f56f794220c00ad0?s=100&default=https%3A%2F%2Ff02.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384546.jpg
[galleryCount] => 16
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384546.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384536.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384500.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384452.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384448.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384444.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384536.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384500.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384452.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384448.jpg
[title] =>
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384444.jpg
[title] =>
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384536.jpg
[title] =>
)
[12] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384500.jpg
[title] =>
)
[13] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384452.jpg
[title] =>
)
[14] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384448.jpg
[title] =>
)
[15] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12384444.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Počela je sezona gripe, a neki liječnici su u medijima naveli da je već zamijećen veći broj komplikacija od te bolesti, poput upale pluća koja u nekim slučajevima može biti i kobna.
Ove godine je i veći broj cijepljenih, vjerojatno zbog straha od komplikacija, a posljedično i smrti koja je tijekom prošle sezone gripe “pokosila” i dio pacijenata s kroničnim bolestima.
To nam je bio povod da razgovaramo i s vodećim hrvatskim epidemiologom, dr. sc. Bernardom Kaićem, voditeljem Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Kaić tvrdi da ni sada nije kasno za cijepljenje, a posebno poziva one s kroničnim bolestima, kao i stariju populaciju da primi taj vid zaštite i smanji rizik od obolijevanja.
Jeste li se vi cijepili?
- Jesam. Svake godine u zadnjih dvadesetak godina.
I jeste li ikad oboljeli od gripe?
- Posljednji put kad sam bio na fakultetu.
Koliko cjepivo zaista štiti od gripe, u kojem postotku?
- Učinkovitost cjepiva protiv gripe nije jedan broj, već se razlikuje svake godine, za pojedine tipove i podtipove virusa gripe, od populacije do populacije, razlikuje se ovisno o dobi cijepljene osobe i o zdravstvenom stanju cijepljene osobe.
Zadnjih godina, cjepivo je u pravilu učinkovitije protiv gripe uzrokovane podtipom A/H1N1 i tipom B (učinkovitost oko 40 posto do 70 posto) nego podtipom A/H3N2 (učinkovitost do 50 posto). Također, učinkovitije je kod mladih i zdravih ljudi nego kod starijih osoba i osoba koje imaju određene kronične bolesti.
Nažalost, učinkovitost cjepiva protiv gripe nije ni približno visoka kao što je učinkovitost cjepiva koja se koriste u kalendaru cijepljenja (npr. cjepivo protiv tetanusa, dječje paralize, ospica, hripavca, itd.).
Svi bismo bili sretniji da su cjepiva protiv gripe učinkovitija, ali je cijepljenje još uvijek najbolji dostupan način da bi se smanjio rizik od gripe.
Možete li pojasniti tipove gripe, što je A, što B, a što C?
- Osnovna je razlika to što virusi gripe tipa A i B uzrokuju karakteristične kliničke slike gripe i sezonske epidemije, a tip C blagu bolest u pojedinačnih osoba ili tek manja grupiranja.
Nadalje, pandemije su do sada uvijek bile uzrokovane tipom A. Razlog je u tome što tipovi A i B redovno prolaze kroz manje antigenske promjene, koje zovemo “antigenski drift”, ali samo kod tipa A povremeno dođe do značajne promjene koju zovemo “antigenski shift” što rezultira virusom na koji je većina stanovništva osjetljiva.
Kakva je vaša poruka onima koji se ne žele cijepiti jer ih je strah nuspojava cjepiva?
- Za one koji se ne žele cijepiti, nemam nikakvu poruku. Za one koji se boje nuspojava mogu reći koliko su česte i kakve su. Između 10 i 20 posto cijepljenih ima bol ili oteklinu na mjestu primjene cjepiva, može se osjećati umorno, osjećati bolove u mišićima i imati povišenu tjelesnu temperature. Ti simptomi obično počinju na dan cijepljenja ili sljedeći dan, a traju 1 do 2 dana. Bolni limfni čvorovi se javljaju kod manje od jedan posto cijepljenih. Okulorespiratorni sindrom, koji je najvjerojatnije blagi oblik alergijske reakcije, javlja se unutar 24 sata od cijepljenja i traje do 48 sati, javlja se u jedne na 13.000 cijepljenih osoba.
Ozbiljne su nuspojave vrlo rijetke, na primjer, anafilaktički šok se javlja u jedne od milijun cijepljenih osoba.
Trudnice često dvoje trebaju li se cijepiti. Kakav je vaš savjet?
- S obzirom na to da nema podataka koji bi ukazivali na opasnost od cijepljenja za trudnicu i plod, a potencijalna korist od sprječavanja gripe u trudnice te prijenosa protutijela stečenih cijepljenjem na plod je dokazana, preporučuje se cijepiti trudnice.
Što je s djecom do 15 godina?
- Neke zemlje preporučuju cijepljenje zdrave djece predškolske i školske dobi jer je kod njih u pravilu najviša incidencija/pobol gripe i procjenjuju da bi se visokim cijepnim obuhvatima u dječjoj populaciji moglo smanjiti cirkulaciju virusa gripe u cijeloj populaciji i time indirektno utjecati na pobol i komplikacije kod starijih i onih s kroničnim bolestima.
Neke zemlje snažno preporučuju cijepljenje djece do tri godine jer njihovi zdravstveni pokazatelji ukazuju na to da je kod te djece najveći rizik od komplikacija gripe (npr. SAD).
Mi ne uočavamo da djeca imaju povećani rizik od komplikacija gripe te ne uvrštavamo zdravu djecu u kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv gripe snažno preporučeno.
Naravno, ako netko hoće smanjiti rizik od gripe u zdravog djeteta, nema nikakvog razloga da ga ne cijepi.
Pomažu li prijašnja cijepljenja da se razvija dodatna otpornost u sljedećim godinama?
- Ovo je kontroverzna tema jer neka istraživanja ukazuju na tzv. kumulativni učinak cijepljenja, što bi značilo da su bolje zaštićeni od gripe oni koji se redovito cijepe, a neki istraživanja ne nalaze nikakve dokaze za kumulativni učinak. To će biti vrlo teško ikada sa sigurnošću znati jer na otpornost osim cijepljenja u ranijim sezonama utječu brojni drugi čimbenici, a ponajviše izlaganje infekciji prirodnim putem, koja ne mora nužno rezultirati bolešću, pogotovo ako je osoba cijepljena.
A to prirodno izlaganje virusu gripe je praktički nemoguće utvrditi i time procijeniti doprinos tog izlaganja na kasniju otpornost.
Koliko od gripe godišnje u Hrvatskoj smrtno strada ljudi, što direktno od te bolesti, što od pogoršanja kronične bolesti i jesu li točne procjene da se tu radi od 300 do 500 ljudi?
- Točno je da se procjenjuje da direktno ili indirektno gripa izazove 300 do 500 smrti godišnje u Hrvatskoj. Kod smrti od gripe se uobičajeno koriste procjene jer nije za očekivati da se svaka smrt koja nastupi kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti zbog gripe evidentira kao smrt povezana s gripom.
Za Europu se procjenjuje da godišnje od gripe ili povezano s gripom umre 0,003 posto do 0,013 posto stanovništva, što nas dovodi to procjene 300-500 smrti godišnje u Hrvatskoj.
U nekim oglasima na televiziji se tvrdi da neki dodaci prehrani liječe gripu i smanjuju broj “bolesnih dana”.
- Nije mi poznato da za ijedne dodatke prehrani postoje znanstveno utemeljeni dokazi da liječe ili smanjuju trajanje gripe.
Bilo bi svima lakše kad bi postojao dokaz da se gripa može izliječiti dodacima prehrani i ne bi se morali znanstvenici baviti pronalaženjem lijekova i boljih cjepiva protiv gripe već bi svoju energiju mogli usmjeriti na druga područja.
Čitao sam jedan tekst iz strane stručne publikacije u kojem se sugeriralo da bi oboljeli od gripe, kao i oni zdravi, za vrijeme velikih epidemija trebali nositi kirurške maske i da bi to moglo smanjiti broj oboljelih za polovicu. Kirurške maske se preporučuju u kućama, bolnicama, na poslu.
- Nošenje kirurških maski sigurno smanjuje izlučivanje virusa gripe u okolinu ako ih nose oboljele osobe. Za osobe koje se žele zaštititi od infekcije, nošenje kirurške maske pomaže, ali vrlo je teško u sezoni gripe uvijek i pravilno koristiti kiruršku masku i istovremeno izbjeći infekciju putem indirektnog prijenosa virusa, primjerice rukama.
Ako netko ima gripu u kućanstvu, kako se možemo zaštititi?
- Nemoguće je izbjeći kontakt s virusom gripe ako osoba u kućanstvu ima gripu i smatram da tu nema uopće smisla govoriti o nekoj sigurnoj udaljenosti. Važnije je toj osobi prići i pomoći ako si ne može sama uzeti napitak ili lijek, nego misliti o sigurnoj udaljenosti.
Koliko je osoba koja je oboljela od gripe dana zarazna?
- Odrasla osoba koja oboli od gripe je zarazna dok ima simptome bolesti, a najzaraznija je prvih 3 do 5 dana. Djeca mogu biti zarazna još tjedan dana nakon preboljenja gripe. Naravno, ako se radi o imunokompromitiranoj osobi kod koje gripa dulje traje i zaraznost će dulje trajati.
Liječnici navode da preboljena gripa u mladosti i nije tako loša stvar jer stvara trajnu otpornost na buduće viruse gripe koji su slični po strukturi onom virusu koji je prije uzrokovao bolest. I sada je pitanje je li gripa opasnija za one ljude koji je nikada nisu imali jer nisu ni imali vremena razviti otpornost.
- Osobe koje nikad nisu imale gripu najvjerojatnije imaju veći rizik od obolijevanja u određenoj sezoni, nego oni koji su ju imali ranije. Ali ne zna se ima li razlike u težini bolesti između jednih i drugih ako ipak obole od gripe.
Kad je 2009. godine došla tzv. svinjska gripa, udio starijih od 65 godina među oboljelima je bio manji nego što je uobičajeno njihov udio među oboljelima od gripe. Taj se fenomen objašnjava time što je taj virus svinjske gripe bio po svojoj strukturi (antigenskim svojstvima) sličan “potomcima, da se tako izrazim” virusa koji je uzrokovao španjolsku gripu koji su cirkulirali svijetom do pedesetih godina prošlog stoljeća.
Smatra se da je velik dio osoba rođenih prije 1950. godine imao imunitet na virus svinjske gripe iz 2009. godine jer su u djetinjstvu bili u kontaktu sa virusima koji su bili slični, dok mlađe osobe nisu imale imunitet jer se nisu nikad srele s virusom tih antigenskih osobina. Međutim, težina bolesti kod starijih osoba koje su ipak oboljele od svinjske gripe 2009. i 2010. godine je bila uobičajena.
Mediji navode da je ovogodišnja sezona gripe iznenadila i liječnike jer se javio neuobičajeno velik broj komplikacija. Je li to istina i koje su najčešće komplikacije?
- U trenutku pisanja ovog odgovora nemamo podataka koji bi ukazivali na neuobičajeno velik broj komplikacija.
Inače, o procjeni težine bolesti, tj. o učestalosti komplikacija se uglavnom oslanjamo na podatke koje nam dojave kliničari koji liječe oboljele u bolnicama, jer iz uobičajenog sustava praćenja gripe možemo procjenjivati broj oboljelih i broj umrlih, ali ne učestalost komplikacija koje nemaju smrtni ishod. Prema do sada pristiglim informacijama, nema neuobičajeno velikog broja komplikacija.
Slažete li se s tvrdnjom pojedinih epidemiologa i virusologa da se gripa počela pojavljivati sve ranije i trajati sve dulje? Što je uzrok?
- Ne mogu sa sigurnošću potvrditi da gripa počinje sve ranije i da traje sve dulje. Prethodne dvije sezone i ove početak gripe nastupio je nešto ranije nego što je bilo uobičajeno ranijih godina. Međutim, to ne znači da će i ubuduće biti tako ili da će se javljati još ranije. Dodatno, vjerojatno se gripa, zahvaljujući brzim i osjetljivim laboratorijskim metodama detekcije, zadnjih godina ranije otkriva nego prijašnjih desetljeća. Sama činjenica da je gripa laboratorijski potvrđena u određenom broju uzoraka, povećava kod zdravstvenih radnika vjerojatnost da pomisle na gripu i prijave bolest koja sliči na gripu što možda ne bi učinili da nemaju informaciju o prvim laboratorijskim potvrdama.
Navodi se da deset posto bolesnika razvije upalu pluća - primarna virusna pneumonija i ona bakterijska. Koliko su one opasne za život pacijenta?
- Ne bih se složio s tvrdnjom da 10 posto oboljelih od gripe razvije upalu pluća. Preciznih podatka o tome zapravo nema, ali usporedbom svih upala pluća koje se jave u sezoni gripe i broja oboljelih od gripe, vidi se da upala pluća nastaje kod znatno manje od 10 posto oboljelih od gripe. Upala pluća je teža bolest od nekomplicirane gripe, a u kojoj će mjeri biti opasna za život pacijenta ovisi o dobi pacijenta, eventualnoj prisutnosti kroničnih bolesti kod pacijenta i pravovremenosti adekvatnog liječenja. Svake godine imamo više od stotinu prijava smrti od upale pluća u Hrvatskoj, najčešće u osoba starije životne dobi. S obzirom na broj prijava upala pluća, to znači da 1 posto do 2 posto oboljelih umre, što pokazuje koliko je upala pluća ozbiljna bolest.
Postoji li mogućnost da svijet zahvati nova “španjolska gripa” koja je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi?
- Da, ta mogućnost postoji. Nažalost, svake godine se mogu čuti od stručnjaka i laika u medijima katastrofične prognoze za nadolazeću sezonu, ali u mojoj karijeri se nisu obistinile ni jednom. Ali, kad-tad se najvjerojatnije budu obistinile.
Što je to citokinska oluja i zbog čega se događa kod mlađih pacijenata koji su oboljeli od gripe?
- Citokinska oluja je pretjerana i nekontrolirana upalna reakcija organizma koja rezultira oštećenjem tkiva, a najčešće se oštete pluća i bubrezi. A posljedično može doći i do smrti zbog tako burne reakcije imunološkog sustava. Poznato je da se javlja kao nuspojava nekih lijekova, a može biti i potaknuta infekcijom. Jedna je od teorija kojom se objašnjava visoka smrtnost mladih odraslih osoba u pandemiji španjolske gripe je ta da su umirali zbog citokinske oluje. U sezonskoj gripi je teoretski moguće da netko mlad i zdrav na taj način pretjerano reagira na gripu, ali to se događa vrlo rijetko. Ukratko, kod te oluje se događa pretjerano umnožavanje imunoloških stanica i hiperprodukcija citokina, a onda se posljedično može dogoditi začepljenja alveola u plućima, sve je manje kisika u krvotoku, stvara se i začepljenje krvnih žila i u drugim organima, te smrti. Sve se događa relativno brzo. Citokini su inače glikoproteini koji posreduju pri djelovanju jedne stanice na drugu, a izlučuju ih brojne stanice ljudskog organizma kao odgovor na upale, ozljede, infekcije, bolesti... U sezonskoj gripi je teoretski moguće da netko mlad i zdrav na taj način pretjerano reagira na gripu, ali to se događa vrlo rijetko i citokinska oluja zasigurno ne doprinosi značajno komplikacijama sezonske gripe.
Kako se tretira ta ‘oluja’?
U blažim slučajevima se liječi lijekovima protiv alergije (antihistaminicima) i protuupalnim lijekovima (nesteroidnim i steroidnim) te suportivnom terapijom. U težim slučajevima potrebno je provoditi hemodijalizu s ciljem uklanjanja viška cirkulirajućih citokina, a u novije vrijeme postoje specifični lijekovi koji djeluju izravno na proizvodnju citokina.
Trebaju li se onda i mladi cijepiti?
- Odluka o cijepljenju mladih ne ovisi o teoretskoj mogućnosti razvoja citokinske oluje jer se to stanje vrlo rijetko javlja.
Nije moguće predvidjeti kod koga će nastati to stanje i cijepljenjem se vjerojatno ne bi niti eliminirala ona minimalna mogućnost razvoja citokinske oluje. Odluka o cijepljenju mladih zdravih osoba protiv gripe ovisi o tome što se želi postići cijepljenjem. Svakako da se cijepljenjem smanjuje rizik obolijevanja od gripe i ako netko želi smanjiti šansu da tjedan dana bude teško bolestan i izostane iz škole ili s posla, nema boljeg načina od cijepljenja za smanjiti taj rizik. Neke zemlje pokušavaju visokim cijepnim obuhvatima mladih smanjiti cirkulaciju gripe u populaciji i time indirektno štititi osobe koje imaju povećani rizik od komplikacija (stariji i osobe s kroničnim bolestima). Ovakav pristup zahtijeva velika financijska sredstva i mobilizaciju zdravstvenog sustava, jer to bi u Hrvatskoj značilo pokušati cijepiti dodatnih 600.000 mladih osoba (ako se cilj postavi na djecu do 15 godina starosti) svake godine. Takav pristup cijepljenju protiv gripe imaju u SAD-u i Velikoj Britaniji, ali za sada nema jasnog dokaza da doista time bitno utječu na pobol kod rizičnih skupina.
Među životinjama kontinuirano cirkuliraju virusi
Kolika je uloga životinja u nastajanju i prijenosu gripe?
- Uloga životinja u prijenosu sezonske gripe nije u potpunosti razjašnjena, ali vjerojatno je njihova uloga vrlo mala u prijenosu sezonske gripe jer virus koji se adaptirao na ljude (a to su virusi koji svake godine cirkuliraju i izazivaju sezonske epidemije) ima manji afinitet za većinu životinjskih vrsti, a prijenos s čovjeka na čovjeka je sasvim dovoljno efikasan za održavanje virusa. Naime, životinje i ljudi imaju različite receptore za virus gripe na svojim stanicama, a da bi virus gripe mogao prelaziti s jedinke na jedinku, nužno je da jedinke imaju jednake receptore. Zbog toga su virusi gripe uglavnom specifični za životinjsku vrstu.
Međutim, smatra se da je velika uloga životinja u nastanku novih, pandemijskih sojeva virusa. Među životinjama kontinuirano cirkuliraju virusi gripe koji su specifični za vrstu i do prijenosa tih virusa na ljude dolazi vrlo rijetko, najčešće u vrlo bliskom kontaktu sa životinjama i ne dolazi do daljnjeg prijenosa s čovjeka na čovjeka. Takav je primjer ptičja gripa koja već godinama u jugoistočnoj Aziji i Egiptu izaziva pojedinačne slučajeve bolesti u ljudi, ali nema interhumanog prijenosa te gripe.
Povremeno, dogodi se da se virus ptičje gripe, virus ljudske gripe i/ili virus svinjske gripe takozvanom rekombinacijom spoje i nastane virus koji ima epidemijski potencijal, tj. da se efikasno prenosi s čovjeka na čovjeka. Najčešće do takve rekombinacije dođe u svinja, jer svinje imaju receptore i za ljudske viruse gripe i za ptičje viruse, kao i za one koji su karakteristični za svinje. Takav virus ima posve različita antigenska svojstva od svih koji su ranije cirkulirali među ljudima i izazove pandemiju. Smatra se da su na taj način nastali svi pandemijski virusi gripe, uključujući onaj koji je izazvao španjolsku gripu.
Osim ove rekombinacije, postoji mogućnost da virus svinjske ili ptičje gripe mutacijama stekne sposobnost prelaska s čovjeka na čovjeka.
Inače, te rekombinacije životinjskih virusa gripe s ljudskima i mutacije životinjskih virusa događaju se stalno, ali ogromna većina novonastalih virusa ne stekne sposobnost prijenosa s čovjeka na čovjeka. Nekad se smatralo da se svakih 30-ak godina dogodi takva značajna rekombinacija ili mutacija koja dovede do pojave pandemijskog virusa, međutim sada je jasno da nema pravila i da se ne može predvidjeti nova pandemija.
Djeca dalje od aspirina
Smiju li djeca za snižavanje temperature uzimati aspirin - andol ili to trebaju izbjegavati i zašto?
- Ne smiju. U djece primjena acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirin, Andol) pri virusnim infekcijama može, doduše vrlo rijetko, dovesti do razvoja Reyeova sindroma. To je upala mozga i toksično oštećenje jetre koje ima visoku smrtnost i visoku učestalost trajnih posljedica kod preživjelih. Najčešće se javlja u djece koja primaju acetilsalicilnu kiselinu tijekom gripe ili vodenih kozica, a puno rjeđe može se javiti i uz primjenu drugih lijekova, kao i uz druge infekcije.
Mehanizam nastanka ovog sindroma je nepoznat, a smatra se da je povezan s urođenim metaboličkim poremećajima. S obzirom na to da se kod djeteta s povišenom temperaturom najčešće ne može znati uzrok bolesti i ne zna se ima li dijete urođen metabolički poremećaj koji povećava rizik od Reyeova sindroma, stav je medicinske struke da se acetilsalicilna kiselina ne smije davati djeci za snižavanje temperature.
U nekim zemljama zabrana primjene acetilsalicilne kiseline za snižavanje temperature se odnosi na djecu do 12 godina, u nekima do 15 godina, a u nekima do 18 godina. S obzirom na to da postoje alternativni lijekovi koji su učinkoviti za smanjenje boli i snižavanje temperature, ne vidim razloga za davanje acetilsalicilne kiseline za temperature kod mlađih od 19 godina.
Lijekovi i gripa
Kad osoba dobije gripu što konkretno treba raditi - koje lijekove i dodatke prehrani piti?
- Radi ublažavanja simptoma treba uzimati nesteroidne protuupalne lijekove, tj. lijekove protiv bolova i za snižavanje temperature i važno je piti puno tekućine da se spriječi dehidracija i moguće posljedice dehidracije. Postoje i specifični antivirusni lijekovi. Njihovu primjenu odmah na početku gripe preporučuju neke smjernice, pogotovo ako se radi o starijim osobama koje obole od gripe u vrijeme kad prevladava podtip A/H3N2.
Nažalost, za sada kod nas rana primjena nekih od tih antivirusnih lijekova kod starijih osoba nije moguća na recept liječnika primarne zdravstvene zaštite jer je primjena tih lijekova načinom propisivanja lijeka ograničena na stacionarne zdravstvene ustanove.
Kada treba posegnuti za specifičnim antivirusnim lijekovima koji ubrzavaju ozdravljenje, tipa Amantadin, Rimantadin, Zanamivir, Osteltamivir... Mogu li se oni piti i preventivno, odmah na početku gripe?
- Za tim lijekovima treba posegnuti onda kad to preporuči liječnik. Svi lijekovi imaju mogućnost izazivanja nuspojava i te su nuspojave prihvatljive ako je korist od primjene lijeka veća od opasnosti razvoja bolesti bez lijeka. Također, svi lijekovi imaju kontraindikacije, tj. stanja kada se ne smiju primjenjivati. Zbog toga ne bih preporučio nikome da sam sebi ordinira antivirusne lijekove, već da se javi svom liječniku koji će procijeniti potrebu i opravdanost primjene lijeka.
Neki se od tih lijekova mogu koristiti i za sprječavanje gripe nakon izlaganja (postekspozicijska profilaksa) npr. Oseltamivir i Zanamivir, a neki se mogu kontinuirano koristiti u sezoni gripe radi prevencije (preekspozicijska profilaksa) npr. Amantadin i Rimantadin. Ali ono što je važno je da ih nitko ne uzima bez konzultacije s liječnikom.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/nas-vodeci-epidemiolog-govori-o-svemu-sto-niste-znali-o-gripi-39-istina-je-godisnje-od-posljedica-te-bolesti-u-hrvatskoj-umre-300-do-500-ljudi-ja-se-cijepim-zadnji-put-sam-obolio-na-fakultetu-39-639493
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=aeecd993d1a1499f6343f31ea298c90e7b1f4482
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Na%C5%A1+vode%C4%87i+epidemiolog+govori+o+svemu+%C5%A1to+niste+znali+o+gripi%3A+%26%23039%3BIstina+je%2C+godi%C5%A1nje+od+posljedica+te+bolesti+u+Hrvatskoj+umre+300+do+500+ljudi.+Ja+se+cijepim%2C+zadnji+put+sam+obolio+na+fakultetu%26%23039%3B&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fnas-vodeci-epidemiolog-govori-o-svemu-sto-niste-znali-o-gripi-39-istina-je-godisnje-od-posljedica-te-bolesti-u-hrvatskoj-umre-300-do-500-ljudi-ja-se-cijepim-zadnji-put-sam-obolio-na-fakultetu-39-639493
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fnas-vodeci-epidemiolog-govori-o-svemu-sto-niste-znali-o-gripi-39-istina-je-godisnje-od-posljedica-te-bolesti-u-hrvatskoj-umre-300-do-500-ljudi-ja-se-cijepim-zadnji-put-sam-obolio-na-fakultetu-39-639493
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Počela je sezona
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 22:52
