Vakula otkrio kako se on hladio za ‘pasjih žega‘, kakav će biti kolovoz i treba li doslovno shvatiti kobnu rečenicu...

Zoran Vakula odavno je ušao u pjesme i poštapalice, nema koga ne zanima što je rekao Vakula, kakvo će nam biti vrijeme. Ne čudi to jer je simpatični prognostičar, podrijetlom iz Slavonije, s nama već dobar niz desetljeća - 10. listopada ove godine puni 30 godina staža, a 5. kolovoza navršit će se 28 godina otkako čovjeka koji je itekako zaslužan za populariziranje meteorologije gledamo na HRT-u.

S Vakulom je razgovarala novinarka Jutarnjeg. Otkrio je kako se on rashlađuje, čekaju li nas ovog ljeta novi toplinski valovi, je li Bart Simpson bio u pravu, te najavio izlazak prvog stripa na temu meteorologije.

Jedan je znanstvenik nedavno rekao: ‘Ovo će biti najhladnije ljeto do kraja vašeg života‘. Slažete li se s njim?

- Ma, ne samo jedan i ne samo nedavno. Prošlih su ljeta učestale takve izjave. Ništa neobično zna li se da je srednja ljetna temperatura zraka u ovom stoljeću osjetno viša nego u znanoj prošlosti. U Splitu se, primjerice, kao i u Osijeku, osam od deset najtoplijih ljeta dogodilo u ovom stoljeću, a u Rijeci i zagrebačkom Maksimiru čak devet od deset. Pritom valja znati da podaci mjerenja na većini navedenih postaja DHMZ-a postoje od sredine 20. stoljeća, a u Osijeku čak od potkraj 19. stoljeća.

Podjednaka je situacija u većini svijeta. Stoga ne treba čuditi što se još prije nekoliko godina pojavio čak i kratki videozapis iz animirane serije ‘Simpsoni‘ u kojem se Bart Simpson žali kako mu je to najvruće ljeto njegova života, a njegov otac Homer mu objašnjava kako je to najhladnije ljeto u ostatku života.

Treba li to shvatiti doslovno?

- Naravno da ne treba. Ne mislim da će baš svako sljedeće ljeto biti toplije od ovogodišnjeg. To je odviše pojednostavljen izričaj. Na takav zaključak ne upućuju znanstvene studije i klimatski scenariji relevantnih znanstvenih institucija. Takve izjave valjane su u smislu nekog prosječnog trenda zatopljavanja. Uostalom, ni vrijednosti srednje godišnje temperature zraka posljednja tri, četiri desetljeća nisu rasle iz godine u godinu, nego su postojala odstupanja. No, vrijednosti srednje desetogodišnje temperature zraka u tom su razdoblju u stalnom porastu.

I dok sa zaključcima o ovome ljetu valja pričekati njegov kraj - o iznimnostima dijela ove i prošle godine već se moglo čitati u internetskom Meteo kutku te čuti na popularno-znanstvenim predavanjima kojegdje po Hrvatskoj i na promocijama izdanja Naklade Vakula. Evo i najnovijih podataka: prvih šest mjeseci ove godine gotovo posvuda u Hrvatskoj je među tri najtoplije prve polovice godine otkad postoje službena mjerenja. Još više - posljednjih 12 mjeseci - od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. godine rekordno je toplo u gotovo svim hrvatskim mjestima. I to ne samo u velikim gradovima gdje se porast temperature zraka djelomično može opravdati efektom staklenika i toplinskog otoka, nego i u manjim mjestima. I na Zavižanu, primjerice!

Na koji se način svatko od nas može boriti protiv globalnog zatopljenja?

- Ne znam je li ‘borba‘ prikladan termin ili je možda bolji ‘prilagođavanje‘? No, svakako mislim da bismo mi ‘mali ljudi‘ svojim ‘sitnim‘ aktivnostima mogli barem malo pridonijeti smanjenju negativnog djelovanja naše civilizacije na prirodu i svijet koji nas okružuje. Onečišćenje, betoniziranje, asfaltiranje i odviše velika potrošnja raznih vrsta energije i energenata samo su neka od naših (ne)djela koja povećavaju vjerojatnost nastavka zatopljenja.

Zoran Vakula sa suprugom

Josip Moler/Cropix

Kakav će nam biti kolovoz?

- I prema dosadašnjim dugoročnim prognozama za više mjeseci unaprijed i prema najnovijim prognozama za sljedeća četiri tjedna vrlo je velika vjerojatnost da će i ovogodišnji kolovoz biti topliji od prosječnog, pri čemu ne treba čuditi pojavi li se barem u nekom dijelu Hrvatske još poneki toplinski val koji može djelovati na zdravlje.

Vrijeme zna biti nepredvidivo. Postoje li neki dijelovi Hrvatske za koje je nezahvalno dati točnu prognozu?

- Svako područje ima svoje specifičnosti koje osobito dolaze do izražaja kod prognoziranja i pojave oborine, i vrste i količine.

Koliko vas ljute senzacionalistički napisi o vremenu i zbog čega nije dobro imati takve ‘prognoze‘?

- Žao mi je zbog senzacionalizma u medijima i na društvenim mrežama, zbog prenošenja i posebice ‘naglašavanja‘ kojekakvih meteoinformacija iz izvora koji nemaju veze sa školovanim stručnim meteorolozima. No, izgleda da se s tim moram pomiriti.

‘Demokratizacija‘ meteorologije i velika dostupnost prognostičkih izračuna pridonijeli su njezinoj popularizaciji, pa i razvoju. Naravno, pritom se mnogi usude javno objavljivati vremenske prognoze i nazivati se meteorolozima i bez da su se školovali i imaju diplomu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, koji jedini školuje za magistra fizike-geofizike, nekada dipl. ing. fizike-geofizike s meteorologijom, ili, pak, diplomu fakulteta fizike iz Osijeka, Rijeke ili Splita.

Stoga u medijskom prostoru imamo svojevrsni kaos u meteoinformacijama, pogotovo kad ih još netko senzacionalistički napiše i/ili prenosi. Javnost više ne zna je li autor stručni školovani meteorolog ili neki hobist, zaljubljenik u meteorologiju i vremensku prognozu. Valjalo bi da svi koji koriste vremensku prognozu znaju njezino porijeklo.

Osobito je važno da upozorenja na opasne vremenske pojave objavljuju samo stručnjaci DHMZ-a. Nažalost, ni to nije uvijek slučaj, nego upozorenja o mogućim olujnim nevremenima objavljuju i za to neovlašteni izvori koje poslije zbog ‘klikanosti‘ i ne znam kojih drugih razloga prenose brojni mediji pa se dodatno uznemirava javnost, nerijetko i bez razloga.

Neja Markičević/Cropix

Osim u tisku, na radiju, televiziji i internetskim portalima, informacije o vremenu mnogi saznaju i putem aplikacija na mobilnim telefonima, između ostalih i na vašoj aplikaciji HRT METEO. Pripremate li nam kakve promjene?

- Nakon gotovo osam godina postojanja višestruko nagrađivana aplikacija HRT METEO uskoro će doživjeti znatne promjene. Nažalost, neće ih vidjeti pokojni Zoran Šteković, jedan od lidera hrvatske IT zajednice i zaslužnijih za njezino postojanje, koji me podržavao u nastojanju da u aplikaciji i dalje ostaje ‘Prognoza s dušom‘ - ‘Drukčija prognoza‘ od ostalih koje se nude na tržištu - sa subjektivnim prognozama stručnjaka.

Prva najuočljivija promjena bit će izgled, koji će se mijenjati ovisno o aktualnom vremenu, a pozorniji korisnici uočit će i podatke kvalitete zraka Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te podatke o koncentraciji peludi Nastavnog zavoda za javno zdravstveno ‘Dr. Andrija Štampar‘ i plivazdravlje.hr.

Poljoprivrednici će naći podatke temperature zraka pet centimetara iznad tla te temperature tla na različitim dubinama i stanje tla, a nautičarima bi mogla biti korisna detaljnija prognoza smjera i brzine vjetra te visine valova. Nadam se da će korisnici i dalje više vjerovati subjektivnim vremenskim prognozama meteorologa s iskustvom, koji ne pripremaju prognoze samo na temelju jednog izračuna jednog modela atmosfere - koji će također biti vidljiv u novom obliku aplikacije HRT METEO - nego na temelju ansambla od stotinjak izračuna različitih modela atmosfera te višegodišnjeg iskustva u korištenju tih modela.

Prognoze znate objavljivati i u rimi. Odakle ljubav i smisao za poeziju?

- U rimi sam se razmjerno često izražavao još od osnovne škole. Rime smatram zanimljivim, neuobičajenijim i lakše pamtljivim načinom promocije. Između ostaloga, i meteorologije. Naravno, ne smijem zaboraviti da u svemu trebam imati mjeru...

Stoga se trudim ne pretjerivati s rimama u prognozama u medijima, ali sam si dao oduška u dvije zbirke meteorima: ‘Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze‘ i ‘Vjerske teme i vrijeme‘, koju je Ministarstvo kulture i medija nedavno preporučilo narodnim knjižnicama za otkup.

Osnovni cilj zbirki je dodatna promidžba i pristupačnost meteorologije, i to posebice vremenske prognoze, te njezino lakše pamćenje i približavanje onima koji vole poeziju u rimi.

Koje odlike mora imati dobar meteorolog da bi radio i na televiziji?

- Premda u svijetu ima, kao što je neko vrijeme bilo i u Hrvatskoj, prezentera vremenske prognoze bez meteorološkog obrazovanja, na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj rade samo diplomirani meteorolozi - diplomirani inženjeri i magistri fizike, najčešće smjera geofizike, neki od njih čak i doktori znanosti.

Osim meteorološkog obrazovanja, važno je i iskustvo u prognoziranju, kao i prezenterska edukacija koju na HRT-u obavljaju stručnjaci Službe za jezik i govor HRT-a. Naravno, važne su i opuštenost pred kamerama, otvorenost, rječitost, uvjerljivost, prezentacijske vještine...

Hrvatsku je proteklih dana zahvatio val vrućine. Otkrijete nam na koji se način vi najčešće rashlađujete?

- Trudim se što manje klima-uređajima, a više prirodnim načinima: provjetravanjem, hladom, tekućinom...

Duško Marušić/Cropix

Nedavno ste se vratili s godišnjeg odmora. Gdje ste ga proveli? Jeste li se odmorili? Jeste li pristalica aktivnog ili pasivnijeg odmaranja, odnosno kako treba izgledati vaš idealni godišnji odmor?

- Već tradicionalno imamo dvotjedno obiteljsko ljetovanje u predragoj nam Komiži u kojoj se već osjećamo skoro k‘o doma. Ove smo se godine dodatno odmorili i kod kumova u Rogoznici. Pristalica sam odmora i mira, bez strke, obveza, stresa od kašnjenja.

Naravno, i uz malo rada - gotovo svakodnevnih meteoroloških analiza i prognoza, te posljednjih godina raznih promotivno-prodajnih aktivnosti oko meteoslikovnica i zbirki Naklade Vakula te meteopredstava Malog teatra.

Autor ste niza slikovnica za djecu. Koliko ste ih dosad objavili i pripremate li što novo?

- Ponosan sam autor već šest meteoslikovnica - slikovnica na temu meteorologije iz serije ‘Vremenaste priče‘, koje je nakon lekture Marije Pepelko ilustrirao Nik Titanik. Osim na hrvatskom jeziku, zahvaljujući Sandri Dujmušić, prevoditeljici s više od 30 godina iskustva, ‘Vjetropirasta‘, ‘Oblačasta‘, ‘Sunčasta‘, ‘Pahuljasta‘, ‘Kapljičasta‘ i ‘Munjasta‘ postoje i na engleskom jeziku.

Ostvare li se ‘prognoze‘, u rujnu će iz tiska izaći ‘Dugasta‘, možda već i ‘Rainbowy‘, a sljedećeg proljeća i ‘Pretežno vedro‘ - prvi hrvatski, možda i šire, strip o anegdotama iz svijeta meteorologije, koji na moj tekst priprema Krešimir Biuk, poznati strip-crtač i moj kolega s HRT-a. Nadam se da će se u skoroj budućnosti pojaviti i serija animiranih filmova temeljenih na ‘Vremenastim pričama‘. Zahvaljujući Hrvatskom audiovizualnom centru, scenariji su u pripremi, a za neke su epizode već i gotovi, ispričao je Vakula za Jutarnji.

Ivo Ravlić/Cropix